Marcos 12
Yaa Kanya Ninii Fɔle Sɛlɛɛ (SNW) vs VC
1 Ninfɛ di Yesu lapɛ ma lɛkpa alɛ, “Obe onwii, osuɔtɔ onwii lakpɛ awosobi ya man-yɔ mambla ni nta kofe. Aakpee kɔba aakyisa kofe nwu. Aakutu dibiɔ di kasɔ nwu ntɛɛ di nfũ abatoodiki ni awosobi nwu nta. Aatofo lɛba le niataka ni kle, baayila mantoonyu ni kofe nwu. Ninfɛ aayɔ kofe nwu nkpo aakpee di bakpɛntɛ banwii nnɛɛ kamɛ alɛ batoonyu, ni aadie aasifi osuku nɛ.
1 E começou a falar-lhes em parábolas. Um homem plantou uma vinha, cercou-a com uma sebe, cavou nela um lagar, edificou uma torre, arrendou-a a vinhateiros e ausentou-se daquela terra.
2 Di obe lawo alɛ baatɛsɛ ni awosobi nwu, aakpee kpɛmblatɛ nɔɔ alɛ, akyɛ aalaafũ kalekɔ nɔɔ awako nwɔ.
2 A seu tempo enviou aos vinhateiros um servo, para receber deles uma parte do produto da vinha.
3 Kafɔɔ kofe nwu banyuntɛ lamufũ kpɛmblatɛ nwu, baapɛ nwɔ, baatososɔɔ aasifi nnɛɛ fukiti.
3 Ora, eles prenderam-no, feriram-no e reenviaram-no de mãos vazias.
4 Nni sɛmaa, kofe saate wɔ mmle lakple aakpee kpɛmblatɛ bamba. Aakyɛ nii, kofe banyuntɛ ba mmle lapɛ nwɔ baapila nwɔ disi baakpee nwɔ sinunsɔ nwaa.
4 Enviou-lhes de novo outro servo; também este feriram na cabeça e o cobriram de afrontas.
5 Osuɔtɔ wɔ lakple aakpee kpɛmblatɛ bamba, baalo nwɔ. Aakple aakpee babamba. Baapɛ bawo, baalo kafɔɔ babule.
5 O senhor enviou-lhes ainda um terceiro, mas o mataram. E enviou outros mais, dos quais feriram uns e mataram outros.
6 “Otii wɔ niabu aakple ankpee nwɔ ni niale obi nɔɔ wɔ ambɔmbɔ nii. Lɛyɛntɛle aakple aakpee obi nɔɔ nwu. Ninfɛ aatɔkɔ suoto alɛ, ‘Lefũ lenu nlɛ babata obi nii nwu dibu.’
6 Restava-lhe ainda seu filho único, a quem muito amava. Enviou-o também por último a ir ter com eles, dizendo: Terão respeito a meu filho!...
7 Kafɔɔ kofe nwu nkpo banyuntɛ latɔkɔ bawo alɛ, ‘Nnya kofe saate obi wɔ nimale ni atesaa ninle nwɔ mmle nɛ. Biwa biɛta bulo nwɔ di atesaa nɔɔ nwu nkpo akple wo ale!’
7 Os vinhateiros, porém, disseram uns aos outros: Este é o herdeiro! Vinde, matemo-lo e será nossa a herança!
8 Nioso baamufũ obi nwu, baalo nwɔ. Baafuki nwɔ baayu diɛ kɔba nwu sɛmaa.”
8 Agarrando-o, mataram-no e lançaram-no fora da vinha.
9 Ninfɛ di Yesu lakaalɛ batii nwu alɛ, “Lɛ bienyu bilɛ kofe saate nwu mabla? Matɔkɔ ye! Abakyɛ nfa aanaalo kofe banyuntɛ nwu an-yɔ kofe nɔɔ ankpee baatii bamba nnɛɛ.
9 Que fará, pois, o senhor da vinha? Virá e exterminará os vinhateiros e dará a vinha a outro.
10 N-ye nlɛ bitɔka di Kɔkpana Klekle kamɛ lɛba le beebuɛ alɛ,
10 Nunca lestes estas palavras da Escritura: A pedra que os construtores rejeitaram veio a tornar-se pedra angular.
11 Saate niɛbla lɛsaa kplɛ le mmle.
11 Isto é obra do Senhor, e ela é admirável aos nossos olhos {Sal 117,22s}?
12 Obe wɔ baanu ni ɔlaa wɔ mmle, Yuda batii batunletɛ lamiɛ osie kanya alɛ boomufũ Yesu. Diekye baatofo alɛ mma oso aapɛ lɛkpa nwu. Kafɔɔ baayɛkɛ batii dikudi le niayila ni ninfa. Nioso baadiɛ nwɔ baasifi.
12 Procuravam prendê-lo, mas temiam o povo; porque tinham entendido que a respeito deles dissera esta parábola. E deixando-o, retiraram-se.
13 Sɛmaa, baakyesee Farisi batii bawo ku Herodes batikankotɛ bawo baakyɛ Yesu nfũ alɛ, baalaawolaa nwɔ kaanya di sɛlaa ɔkaalɛ kamɛ.
13 Enviaram-lhe alguns fariseus e herodianos, para que o apanhassem em alguma palavra.
14 Baadu nwɔ nii, baatɔkɔ nwɔ alɛ, “Saatuotɛ, buye bulɛ nwaako ɔlaa fambuɛ obe lele. Fanyɛkɛ otii, nkpo kafɔɔ fanannyu otii di anu nɛ. Kafɔɔ fantuo batii bamuu osuku wɔ ninkpaa otii kunsifiko ni Yaa nfũ. Nioso tɔkɔ wo se dilɛ alɛ buata akpooto munta Roma Batii Ɔka Kplɛ Kaesare. Buta ɛɛ, butanta?”
14 Aproximaram-se dele e disseram-lhe: Mestre, sabemos que és sincero e que não lisonjeias a ninguém; porque não olhas para as aparências dos homens, mas ensinas o caminho de Deus segundo a verdade. É permitido que se pague o imposto a César ou não? Devemos ou não pagá-lo?
15 Kafɔɔ Yesu lanya kakyɔnkyɔ osuku wɔ suoto baakyɛ nii, nioso aabuɛ alɛ, “Be oso biomiɛ bilɛ bikyɔɔ mi okũ? Biyɔ koto nwu biwakoe ninnyu.”
15 Conhecendo-lhes a hipocrisia, respondeu-lhes Jesus: Por que me quereis armar um laço? Mostrai-me um denário.
16 Baayɔ koto nwu kunwii baawako nwɔ. Ni aakaalɛ ma alɛ, “Owe disi ku leyooto nintika?”Marko 12:16|src="HK00168c.tif" size="col" loc="Mrk 12:16" copy="Horace Knowles, British & Foreign Bible Society"
16 Apresentaram-lho. E ele perguntou-lhes: De quem é esta imagem e a inscrição? De César, responderam-lhe.
17 Ninfɛ di Yesu latɔkɔ ma alɛ, “Nioso biyɔ lɛsaa le ninle ni Kaesare lele bitɔɔ. Biɛyɔ lɛsaa le ninle ni Yaa lele kafɔɔ bita Yaa.”
17 Jesus então lhes replicou. Dai, pois, a César o que é de César e a Deus o que é de Deus. E admiravam-se dele.
18 Ni di Saduki batii ba nimbuɛ alɛ nse otii lekpi alaasintaka akye ni bakpi kamɛ lawa Yesu nfũ baabakaalɛ nwɔ ɔlaa nɛ.
18 Ora, vieram ter com ele os saduceus, que afirmam não haver ressurreição, e perguntaram-lhe:
19 Baakaalɛ nwɔ alɛ, “Saatuotɛ, Mose lakpana kufiofa ko mmle ɛɛtɛ wo alɛ, nse osuɔtɔ owo lekpi eediɛ ɔsɔfɔ ɛɛtɛ, manko nwɔ banaa obi, osuɔtɔ nwu nkpo obilɛma kayɔ kpisɔfɔ nwu nkpo manlofo babi. Ni babi nwu nkpo, batii manya ma fɛ osuɔtɔ wɔ ninnaa ni babi.
19 Mestre, Moisés prescreveu-nos: Se morrer o irmão de alguém, e deixar mulher sem filhos, seu irmão despo-se a viúva e suscite posteridade a seu irmão.
20 Obe onwii, babilɛma suɔtɔbi bakuɛnsĩ banwii lawɛ. Ɔkasale layɔ ɔsanko aakpi obe wɔ manayilofo ni babi.
20 Ora, havia sete irmãos; o primeiro casou e morreu sem deixar descendência.
21 Ɔnyɔɔfa kafɔɔ layɔ nwɔ, nnwɔɔ kafɔɔ aakpi diɛ obe wɔ manko ɔsanko nwu bayilofo ni obi kuonwii. Obilɛma tiɛfa kafɔɔ labayɔ ɔsanko nwu, nnwɔɔ kafɔɔ aabafe aakpi di obe wɔ manayilofo ni obi.
21 Então o segundo desposou a viúva, e morreu sem deixar posteridade. Do mesmo modo o terceiro.
22 Ta nkpo oso bakuɛnsĩ lɛma nwu layɔ ɔsanko wɔ onwii baaloo. Bamuu lɛma baakpi di obe wɔ batalofo ni obi ku ɔsanko nwu. Yɛntɛyɛntɛ, ɔsanko nwu kafɔɔ labakpi.
22 E assim tomaram-na os sete, e não deixaram filhos. Por último, morreu também a mulher.
23 Nimɔ, di dii le baakpi makple mantaka nii, owe lɛma ɔsɔfɔ di ɔsanko nwu nkpo male di obe wɔ baakuɛnsĩ lɛma nwu layɔ nwɔ ni?”
23 Na ressurreição, a quem destes pertencerá a mulher? Pois os sete a tiveram por mulher.
24 Ninfɛ di Yesu ladiki kanya alɛ, “Diele nkpo dibate saa. Lɛnya nlɛ bienu ɔlaa wɔ mmle kasɔ, diekye bieye sɛlaa se ninsi ni diɛ Kɔkpana Klekle Kukũ kamɛ, ee Yaa osie.
24 Jesus respondeu-lhes: Errais, não compreendendo as Escrituras nem o poder de Deus.
25 Obe wɔ di bakpi mataka nii, babate fɛ Yaa batɔkyɛntɛ di osi, nioso sɛsa ku sɛsɔfɔ dilabasinwɛ.
25 Na ressurreição dos mortos, os homens não tomarão mulheres, nem as mulheres, maridos, mas serão como os anjos nos céus.
26 Kafɔɔ fɛ bakpi okple ɔtaka ɔlaa, Mose lakpana lɛsaa di Kɔkpana Klekle Kukũ kamɛ aakyeko dibuu le niatoofiɛ ni suoto. Sɛɛ biloonyuma? Nfa aakpana alɛ, Yaa latɔkɔ nwɔ alɛ, ‘Ami ninle Abraham Yaa, ku Isak Yaa, ku Yakob Yaa nɛ.’
26 Mas quanto à ressurreição dos mortos, não lestes no livro de Moisés como Deus lhe falou da sarça, dizendo: Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Êx 3, 6}?
27 Nle mmle kotuo alɛ, nnwɔɔ ninle batii ba ninkpe ni nkpa Yaa, diele bakpi Yaa ale. Katɔkɔ ye nii, aye biɛtɛ bieyu!”
27 Ele não é Deus de mortos, senão de vivos. Portanto, estais muito errados.
28 Ni diɛ kufiofa tuotɛ onwii layila ninfa aanu ɔlaa wɔ baatoobuɛ nii. Ni aanu alɛ Yesu lalolaa ɔlaa nwu kanya aadiki nwaa. Ninfɛ aatɛɛtɛ Yesu aakaalɛ nwɔ alɛ, “Kɔmɛnfiofa ninle kufinle di afiofa nwu amuu kamɛ?”
28 Achegou-se dele um dos escribas que os ouvira discutir e, vendo que lhes respondera bem, indagou dele: Qual é o primeiro de todos os mandamentos?
29 Ninfɛ di Yesu latɔkɔ nwɔ alɛ, “Kufiofa ko niefĩ kulenke ni amuu ninle, ‘O Israel batii, bilolaa binu! Saate Yaa onwii ko ale, lete nɔɔ kafɔɔ ko ninkpe nɛ.
29 Jesus respondeu-lhe: O primeiro de todos os mandamentos é este: Ouve, Israel, o Senhor nosso Deus é o único Senhor;
30 Nioso dikpe nii fɛɛbɔmbɔ Saate lɛfɔ Yaa, ku otu lɛfɔ omuu, ku ninwuna lɛfɔ nimuu, ku disibu lɛfɔ nimmuu, ku osie lɛfɔ omuu.’
30 amarás ao Senhor teu Deus de todo o teu coração, de toda a tua alma, de todo o teu espírito e de todas as tuas forças.
31 Kufiofa ko niekple kutikanko ni nko ninle alɛ, ‘Bɔmbɔ owo lɛfɔ fɛ mmle okle fambɔmbɔ ni suoto.’ Kufiofa kukunwii nsinnaa kulenke ni n-ya mmle.”
31 Eis aqui o segundo: Amarás o teu próximo como a ti mesmo. Outro mandamento maior do que estes não existe.
32 Ninfɛ di kufiofa tuotɛ nwu ladiki kanya alɛ, “Saatuotɛ, fɛɛkakatɛ nwaa! Nwaa dile fɛ mmle feebuɛ ni alɛ, Saate lete ninle Yaa, ni Yaa bamba kuonwii nsinnaa dilenkee ni nnwɔɔ.
32 Disse-lhe o escriba: Perfeitamente, Mestre, disseste bem que Deus é um só e que não há outro além dele.
33 Nioso dikpe ni otii lɛbɔmbɔ Yaa ku otu nɔɔ omuu ku disibu nɔɔ nimuu ku osie nɔɔ omuu. Dikpe ni kafɔɔ, ambɔmbɔ owo nɔɔ fɛ mmle okle ambɔmbɔ ni suoto nɔɔ. Dilɛ alɛ otii katikanko afiofa ya mmle anlenkee alɛ ɔɔyɔ babɔkɛɛ ku oleɔta alɛ ɔɔta Yaa.”
33 E amá-lo de todo o coração, de todo o pensamento, de toda a alma e de todas as forças, e amar o próximo como a si mesmo, excede a todos os holocaustos e sacrifícios.
34 Diɛ Yesu lanya osuku biene wɔ di osuɔtɔ wɔ mmle ladiki ni kanya, ni aatɔkɔ nwɔ alɛ, “Faakyo di Yaa kafa nwu saa.” Nni kamaa, kuonwii ditasinkpee otu aakaalɛ Yesu ɔlaa kuonwii.
34 Vendo Jesus que ele falara sabiamente, disse-lhe: Não estás longe do Reino de Deus. E já ninguém ousava fazer-lhe perguntas.
35 Obe wɔ di Yesu latootuo ni ɔlaa biene nwu di Yuda batii Yaa Olekatakɔ, aakaalɛ ɔlaa alɛ, “Lɛ diawa fiɛ kuufiofa batuotɛ labuɛ alɛ Kristo wɔ bɛɛpɛ ni ɔfɔɔ, Dawid leyo kamɛ obi ale?
35 Continuava Jesus a ensinar no templo e propôs esta questão: Como dizem os escribas que Cristo é o filho de Davi?
36 Dawid nwu omu, Ninwuna Klekle niakpaa nwɔ ni abuɛ alɛ,
36 Pois o mesmo Davi diz, inspirado pelo Espírito Santo: Disse o Senhor a meu Senhor: senta-te à minha direita, até que eu ponha os teus inimigos sob os teus pés {Sal 109,1}.
37 Obe wɔ di Dawid omu lalɛɛ Kristo nwɔ bɛɛpɛ ni ɔfɔɔ alɛ Saate nii, lɛ nfɛ di Kristo nwu, makple anle nwɔ obi?”
37 Ora, se o próprio Davi o chama Senhor, como então é ele seu filho? E a grande multidão ouvia-o com satisfação.
38 Di Yesu latootuo ni batii nwu asaa, aatɔkɔ ma alɛ, “Bilolaa binyu di kufiofa batuotɛ suoto. Manklee asaa kplɛ mantookyikyii akpaka mmle baatii kasɛɛsa ma ni ku dibu.
38 Ele lhes dizia em sua doutrina: Guardai-vos dos escribas que gostam de andar com roupas compridas, de ser cumprimentados nas praças públicas
39 Mammiɛ alɛ boosiɛ diɛ banɔɔfotii nsiɛkɔ di bawokalɛɛkɔ ku asaa kalekɔ di siipunu kplɛ ntũ.
39 e de sentar-se nas primeiras cadeiras nas sinagogas e nos primeiros lugares nos banquetes.
40 Mantafaa bakpisɔfɔ kafɔɔ manfũ ma asaa amuu ninnɛɛ. Mambla fɛ balɛ baatii anu, manklɛsa ɔlaa ɔpɛ ɔta Yaa di akpaka. Letoko nanfi lɛma mapɔ ninlenkee batii bamuu ale!”
40 Eles devoram os bens das viúvas e dão aparência de longas orações. Estes terão um juízo mais rigoroso.
41 Yesu lakyɛ aalaasiɛ di Yaa Olekatakɔ nwu ninfũ manta ni asaa, aatoonyu mmle di batii kofe mankpee ni ato di asaa ɔta lekpeesa kamɛ. Basaawɛntɛ kpinwu lata ato kplɛ alɛ bootuo suoto.
41 Jesus sentou-se defronte do cofre de esmola e observava como o povo deitava dinheiro nele; muitos ricos depositavam grandes quantias.
42 Kafɔɔ kpisɔfɔ piitɛ onwii labafe aalaakpee mplɛ nnyɔ.
42 Chegando uma pobre viúva, lançou duas pequenas moedas, no valor de apenas um quadrante.
43 Ni di Yesu lalɛɛ basaateketetɛ nɔɔ aasiisa aatɔkɔ ma alɛ, “Nwaako kɔtɛ ntɔkɔ ye nlɛ, kpisɔfɔ piitɛ wɔ mmle niɛta koto alenke di batii ba bamuu niɛta ni koto kamɛ.
43 E ele chamou os seus discípulos e disse-lhes: Em verdade vos digo: esta pobre viúva deitou mais do que todos os que lançaram no cofre,
44 Diekye batii ba bamuu niɛta ni asaa, di lɛsaawɛ lɛma kamɛ nle ninlɛ ma ni bɛɛyɔ bɛɛbata. Kafɔɔ ɔsanko wɔ mmle di dipii nɔɔ kamɛ, lɛsaa le ninkpe nwɔ aale ansiɛ ni nkpa nimuu ɛɛyɔ ɛɛbata nɛ.”
44 porque todos deitaram do que tinham em abundância; esta, porém, pôs, da sua indigência, tudo o que tinha para o seu sustento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.