Rute 4
Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs NVT
1 B̯u̱b̯wo Bbowaazi yaagyendi̱ri̱ yeicaara ha mulyangu gweirembu lya rub̯uga. Hei̱nyu̱ma munyaruganda yogwo wa Bbowaazi giyaali yaatu̱li̱i̱ri̱ Ru̱u̱si̱, munyakubba nakusemeera kumulinda, b̯u̱yei̱zi̱ri̱, Bbowaazi yaamweta yaamuweera, “Mwi̱ra wange, i̱za oicaare haha.” Mwomwo yogwo munyaruganda yaagyenda yeicaara.
1 Boaz foi à porta da cidade e sentou-se ali. Nesse momento, ia passando o parente resgatador que ele havia mencionado. Boaz o chamou: “Venha cá e sente-se, amigo. Quero conversar com você”. O homem foi e se sentou.
2 Bbowaazi yeeti̱ri̱ho na bahandu̱ bandi ba lu̱lwo rub̯uga yaabaweera, “I̱caare haha.” Nabo de, beicaara.
2 Então Boaz chamou dez autoridades da cidade e pediu que se sentassem com eles.
3 Kasi mwomwo yaaweera yogwo munyaruganda waamwe naakoba, “Nahu̱me, muramu weetu̱ mu̱nyakwi̱ra kuruga mu Mowaabbu alimukutunda musiri gunyakubba gwa mwana weetu̱, Eri̱mereki̱.
3 Em seguida, disse ao resgatador da família: “Você conhece Noemi, que voltou de Moabe. Ela está vendendo a propriedade de nosso parente Elimeleque.
4 Ntekereeze nti ndinakuleeta zizi nsonga mu mei̱so gaamu aleke waakabba nookugula gu̱gwo musiri, ogugule mu mei̱so ga baba bahandu̱ ba bantu beetu̱. Bei̱tu̱ kandi waakabba otakugucungura, ombwere aleke nkyege. Hab̯wakubba tihaloho muntu yensei̱ akusemeera kugucungura, kutoolahoona weewe, rundi b̯u̱b̯wo gyagya nkubba ni̱nkwi̱ra mu magulu gaamu.”
4 Pensei que devia falar com você a esse respeito, para que você a resgate, caso tenha interesse. Se quer a propriedade, compre-a na presença das autoridades do meu povo. Se não tiver interesse por ela, diga-me logo, porque, depois de você, sou o resgatador mais próximo”. O homem respondeu: “Está certo; eu resgatarei a propriedade”.
5 Kindi Bbowaazi yaabazi̱ri̱ naakoba, “Kiro kiwaakagula gu̱gwo musiri hali Nahu̱me, b̯u̱b̯wo na Nyakamowaabbu, Ru̱u̱si̱, mukaa muziro Mahalooni̱ akwi̱za kubba mu̱kali̱wo mwa kulinda ibara lya muziro neitungo lyamwe.”
5 Então Boaz lhe disse: “É claro que, ao comprar a propriedade de Noemi, você também deve se casar com Rute, a viúva moabita. Desse modo, ela poderá ter filhos que levem o nome de seu marido e mantenham a herança na família dele”.
6 Munyaruganda yogwo b̯u̱yeegwi̱ri̱ yatyo, yaabazi̱ri̱ naakoba, “Kyabba nikili yatyo, b̯u̱b̯wo nkubba ntakusobora kugucungura. Hab̯wakubba mukugucungura nkusobora kuleetera bantu bange b̯ujune. Kale, we gucungure, gya tincakasobora kugucungura.”
6 “Se é assim, não posso resgatá-la”, respondeu o parente resgatador. “Isso poria em risco minha própria herança. Resgate você a propriedade. Eu não posso fazê-lo.”
7 (Mu b̯u̱su̱mi̱ b̯wa kadei mu ngesu za Bei̱saleeri̱, muntu yaakacunguranga rundi yaakagulanga kintu, haabbengi̱ho kaboneru ka b̯u̱gu̱li̱ kakwolokya ki̱kyo kintu nka ku̱ki̱hi̱ngi̱ri̱ mikono. Omwei̱ mu bab̯wo bantu yaaku̱su̱lengi̱ nkei̱to gyamwe naagiha wondi. Gi̱gyo gyogyo gyali nkora ginyakwikirizib̯wanga mu b̯utongole mu nsi gyʼI̱saleeri̱.)
7 Naqueles dias, havia o seguinte costume em Israel: quando alguém queria transferir o direito de resgate e troca, tirava a sandália e a entregava à outra pessoa para validar publicamente a transação.
8 Nahab̯waki̱kyo yogwo munyaruganda wʼEri̱meri̱ki̱ yaaweereeri̱ Bbowaazi naakoba, “Okusobora kugwegulira.” Kasi mwomwo yaakusula nkei̱to gyamwe.
8 Assim, o outro parente resgatador tirou a sandália e disse a Boaz: “Compre você a propriedade”.
9 Mwomwo Bbowaazi yaaweera bab̯wo bahandu̱ na bantu bensei̱ banyakubbaho naakoba, “Kiro kiki muli bakei̱so bange ba byenseenya bi̱ngu̱u̱ri̱ hali Nahu̱me bya muziro Eri̱mereki̱, na batabani̱ Ki̱ryoni̱ na Mahalooni̱.
9 Então Boaz disse às autoridades da cidade e ao povo ao redor: “Vocês são testemunhas de que hoje comprei de Noemi toda a propriedade de Elimeleque, Quiliom e Malom.
10 Kandi na Ru̱u̱si̱ Nyakamowaabbu mukaa munyaruganda weetu̱, Mahalooni̱, mu̱twali̱reeni̱mwo nka mu̱kali̱ wange, aleke ibara lya Mahalooni̱ li̱tasyera kuruga mu mu̱gi̱ gwab̯u, rundi mu bitabbu bya rub̯uga. Kiro kiki muli bakei̱so bange.”
10 E, junto com a propriedade, tomei como esposa Rute, a viúva moabita de Malom. Assim, ela poderá ter um filho que leve o nome da família de seu falecido marido e herde a propriedade da família aqui na cidade natal dele. Vocês hoje são testemunhas disso”.
11 Kasi mwomwo bahandu̱ na bantu bensei̱ banyakubbaho hahwo mwirembu lya rub̯uga babaza nibakoba, “Kwokwo, tuli bakei̱so baamu. Yogwo mu̱kali̱, Mukama amuhe kubba nka Lakeeri̱ na Leeya mu maka gaamu, bakali̱ babiri bab̯wo banyaku̱bi̱mba nnyu̱mba gyʼI̱saleeri̱. Mukama akuhe kubba wa maani mu nsi gyʼEfu̱raati̱ na Bbeterehemu̱.
11 As autoridades da cidade e todo o povo que estava na porta responderam: “Somos testemunhas! Que o S enhor faça a esta mulher que chega à sua família o que ele fez a Raquel e Lia, das quais descendeu toda a nação de Israel! Que você seja próspero em Efrata e famoso em Belém!
12 Kuruga mu lula lwa yogwo muhala wa Mukama aku̱heeri̱, mu̱gi̱ gwamu gwabbanga nka gwa Pereezi̱, mu̱tabani̱ wa Yu̱da gi̱yaabyeri̱ na Tamali̱.”
12 Que o S enhor lhe dê com esta jovem uma descendência numerosa como a de nosso antepassado Perez, filho de Tamar e Judá!”.
13 Kuruga na b̯u̱b̯wo Bbowaazi yaaswera Ru̱u̱si̱ nka mu̱kali̱ waamwe. Bbowaazi b̯u̱yaakatu̱ngi̱ri̱ Ru̱u̱si̱, Mukama yaamuha mu̱gi̱sa yaatwala nda yaabyala mwana wa b̯udulu.
13 Boaz levou Rute para a casa dele, e ela se tornou sua esposa. Quando Boaz teve relações com ela, o S enhor permitiu que ela engravidasse, e ela deu à luz um filho.
14 Mwomwo bakali̱ ba mu lu̱lwo rub̯uga baaweera Nahu̱me nibakoba, “Mukama ahaariizib̯we kiro kiki hab̯wa kukuha mwizukulu yogwo alikulinda. Mukama amuhe kubba wa maani mu nsi gigi gyensei̱ gyʼI̱saleeri̱!
14 Então as mulheres da cidade disseram a Noemi: “Louvado seja o S enhor , que hoje proveu um resgatador para sua família! Que este menino seja famoso em Israel!
15 Yogwo mwizukulu waamu yooyo alikuha kubba na ku̱ni̱hi̱ra kandi alikulinda, hab̯wakubba mukaamwana waamu Ru̱u̱si̱, yogwo akwendya kandi akukira kadi baana ba b̯udulu musanju, amu̱byeri̱ mwizukulu waamu.”
15 Que ele restaure seu vigor e cuide de você em sua velhice, pois ele é filho de sua nora, que a ama e que tem sido melhor para você do que sete filhos!”.
16 Mwomwo Nahu̱me yaasenga mwana, yaamukiika kandi yei̱ceeri̱ naamuwoneera.
16 Noemi pegou o bebê, aninhou-o junto ao peito e passou a cuidar dele como se fosse seu filho.
17 Haaloho bakali̱ bataahi̱ banyakubaza nibakoba, “Nahu̱me atu̱ngi̱ri̱ mwizukulu.” Baamu̱heeri̱ ibara Obbeedi̱. Yooyo munyakubba bba Yese, Yese bba Dau̱di̱.
17 As mulheres da vizinhança disseram: “Noemi tem um filho outra vez!”, e lhe deram o nome de Obede. Ele é o pai de Jessé, pai de Davi.
18 Gugu gwogwo mu̱gi̱ gwa lula lwa Pereezi̱:
18 Esta é a genealogia de Perez: Perez gerou Hezrom.
19 Hezi̱rooni̱ yaabyala Raamu̱,
19 Hezrom gerou Rão. Rão gerou Aminadabe.
20 Aminadaabbu yaabyala Nasooni̱,
20 Aminadabe gerou Naassom. Naassom gerou Salmom.
21 Salu̱mooni̱ yaabyala Bbowaazi,
21 Salmom gerou Boaz. Boaz gerou Obede.
22 Obbeedi̱ yaabyala Yese,
22 Obede gerou Jessé. Jessé gerou Davi.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Rute 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.