1 Samuel 15
Holi Baibul (ROP) vs NAA
1 Bambai na Semyul bin dalim King Sol, “Longtaim YAWEI det trubala God bin jandim mi blanga meigim yu jidan king blanga im pipul olabat.
1 Samuel disse a Saul: — Foi a mim que o
2 Imbin tok im garra panishim detlot pipul gulum Amalekait, dumaji longtaim olabat grengrenfatha olabat bin fait langa ola Isreil pipul wen deibin gowei brom Ijip.
2 Assim diz o Senhor dos Exércitos: “Castigarei Amaleque pelo que fez a Israel, colocando-se no caminho de Israel, quando este saía do Egito.
3 “Wal yu luk, King Sol. Dijan na yu garra dum. Yu garra go en fait langa detlot Amalekait pipul, en yu garra barnimap ola ebrijing blanga olabat. Yu kaan libum enijing. Yu garra binijimap holot, en yu garra kilim ded ola men en wuman en ola biginini en ola beibi du, en yu garra kilim ded ola buligi en ship en kemul en dongki du.” Lagijat na Semyul bin tok.
3 Portanto, vá e ataque os amalequitas, destruindo totalmente aquilo que eles tiverem. Não poupe ninguém. Mate homens e mulheres, meninos e crianças de peito, bois e ovelhas, camelos e jumentos.”
4 Afta na King Sol bin jandim wed langa im solja olabat, en deibin ol majurrap langa det pleis gulum Telam. Det namba blanga ola solja brom det Juda klen bin 10,000, en det namba blanga ola solja brom ola najalot Isreil pipul bin 200,000.
4 Saul convocou o povo e fez a contagem em Telaim: duzentos mil homens de infantaria e dez mil homens de Judá.
5 Wal King Sol en im solja olabat bin go langa det taun gulum Amalek, en deibin blandim miselp deya langa det draiwan riba weidabat rait taim blanga fait.
5 Saul foi à cidade de Amaleque e pôs emboscadas no vale.
6 Wal King Sol bin jandim wed langa ola Kenait pipul hubin jidan deya, “Yumob gowei brom detlot Amalekait pipul, dumaji ai nomo wandi kilim yumob ded.” Lagijat na imbin tok, dumaji longtaim wen ola Isreil pipul bin gowei brom Ijip, detlot Kenait pipul bin album olabat.
6 Então disse aos queneus: — Vão embora, afastem-se e saiam do meio dos amalequitas, para que eu não destrua vocês juntamente com eles, porque vocês usaram de misericórdia para com todos os filhos de Israel, quando eles saíram do Egito. Assim, os queneus se retiraram do meio dos amalequitas.
7 en afta wen deibin gowei, King Sol en im solja olabat bin fait langa detlot Amalekait pipul olawei brom det kantri gulum Habila raidap langa det deset kantri gulum Shuwa sanraisaid brom Ijip, en deibin bidim olabat,
7 Então Saul derrotou os amalequitas, desde Havilá até chegar a Sur, que está diante do Egito.
8 en deibin grebum det king neim Eigeg, en deibin kilim ola pipul ded.
8 Tomou vivo Agague, rei dos amalequitas, porém destruiu todo o povo a fio de espada.
9 Bat dei nomo bin kilim det king ded, en dei nomo bin kilim ola gudwan ship en ola gudwan buligi du, en dei nomo bin barnimap ola gudwan enijing. Deibin oni barnimap ola nogudwan ting.
9 Mas Saul e o povo pouparam Agague, o melhor das ovelhas e dos bois, os animais gordos, os cordeiros e tudo o mais que era bom. A isso não quiseram destruir totalmente; porém toda coisa sem valor e desprezível destruíram.
10 Afta na YAWEI bin dalim Semyul,
10 Então a palavra do Senhor veio a Samuel, dizendo:
11 “Mi brabli nogudbinji na, dumaji aibin meigim Sol jidan king. Bat imbin gibit mi bekboun, en im nomo bin duwit wanim aibin dalim im blanga dum.”
11 — Lamento haver constituído Saul como rei, porque deixou de me seguir e não executou as minhas palavras. Então Samuel ficou triste e clamou ao
12 Ailibala na Semyul bin go lukabat King Sol. Imbin irrim King Sol bin go langa wan taun gulum Kamul weya imbin bildimap ston blanga meigim ola pipul jinggabat im olataim, en afta imbin gobek langa det pleis gulum Gilgel.
12 Samuel madrugou para encontrar Saul pela manhã. Mas anunciaram a Samuel: — Saul já chegou ao Carmelo, e eis que levantou para si um monumento; depois, dando volta, passou e desceu a Gilgal.
13 Wal wen Semyul bin kamat langa King Sol deya langa det pleis, King Sol bin tok gudei langa im, “Gudei, Semyul. YAWEI garra gudbinji langa yu, dumaji aibin dum ebrijing weya imbin dalim mi blanga dum.”
13 Samuel encontrou Saul, e este lhe disse: — Que você seja bendito do
14 Wal Semyul bin tok, “Wal wotfo mi irrimbat buligi en ship olabat jingatbat?”
14 Mas Samuel perguntou: — Então que balido de ovelhas é este nos meus ouvidos e o mugido de bois que estou escutando?
15 Wal King Sol bin tok, “Main solja olabat bin deigidawei ol detlot buligi en ship brom detlot Amalekait pipul. Deibin gajim ola gudwan enimul blanga det sekrifais ofring blanga YAWEI det God blanga yu, en melabat bin binijimap ol detlot najalot enimul.”
15 Saul respondeu: — Trouxeram isso dos amalequitas. Porque o povo guardou o melhor das ovelhas e dos bois, para os sacrificar ao
16 Wal Semyul bin tok shotkat langa King Sol na, “Yu jidan kwait, dumaji ai garra dalim yu wanim YAWEI bin dalim mi naitaim.”
16 Então Samuel disse a Saul: — Espere! Vou declarar a você o que o Saul respondeu: — Fale.
17 Wal Semyul bin tok, “Nomeda yubin reken miselp basdam yu lobala, bat stil yu haibala langa ola Isreil pipul na, dumaji YAWEI bin meigim yu jidan king blanga olabat,
17 Samuel continuou: — Não é verdade que, mesmo sendo pequeno aos seus próprios olhos, você foi colocado por cabeça das tribos de Israel? O
18 en imbin jandim yu blanga fait langa detlot Amalekait pipul. Detlot pipul bin nogudbala pipul, en God bin dalim yu blanga fait langa olabat raidap yu binijimap olabat holot.
18 O Senhor o enviou a este caminho e disse: “Vá e destrua totalmente esses pecadores, os amalequitas, e lute contra eles, até exterminá-los.”
19 Wal wotfo yu nomo bin duwit langa im? Wotfo yubin go en gajimbat detlot enijing en nomo binijimap? Tharran na bin meigim YAWEI nogudbinji.”
19 Por que, então, você não deu ouvidos à voz do Senhor , mas se lançou sobre o despojo e fez o que era mau aos olhos do Senhor ?
20 Wal King Sol bin tok, “Wal aibin dum wanim imbin dalim mi blanga dum. Aibin go en fait jis laik weya imbin dalim mi, en aibin bringimbek King Eigeg, en aibin kilim ol detlot Amalekait pipul ded.
20 Então Saul disse a Samuel: — Pelo contrário, dei ouvidos à voz do
21 Bat main solja olabat nomo bin kilim detlot gudwan buligi en ship, dumaji deibin wandi bringimbek detlot enimul iya blanga gibit ofring langa YAWEI det God blanga yu.”
21 Mas o povo pegou do despojo ovelhas e bois, o melhor do que estava destinado à destruição para oferecer ao Senhor , o seu Deus, em Gilgal.
22 Wal Semyul bin tok, “Wanim yu reken YAWEI wandim? Im laigim ola ofring en sekrifais serramoni o im laigim yu garra duwit langa im trubalawei? Im mobeda blanga yu blanga duwit langa im.
22 Porém Samuel disse: — Será que o
23 Im brabli nogud wen yu nomo duwit langa im. Im jis laik weya enibodi oldei dumbat olkain nogudbala klebabala ting. En im brabli nogud wen yu meigim miselp haibala. Im jis laik weya enibodi oldei weship olkain drimin. Trubala ai dalim yu. YAWEI bin tenawei brom yu, dumaji yubin tenawei brom det wed blanga im.”
23 Porque a rebelião é como o pecado da feitiçaria, e a obstinação é como a idolatria e o culto a ídolos do lar. Por você ter rejeitado a palavra do Senhor , também ele o rejeitou como rei.
24 Wal King Sol bin tok, “Trubala aibin dum nogudbala ting. Ai nomo bin duwit langa det wed blanga YAWEI. Ai nomo bin dum wanim yubin dalim mi blanga dum, dumaji aibin bradin langa main solja olabat, en aibin duwit wanim deibin wandim.
24 Então Saul disse a Samuel: — Pequei, pois transgredi o mandamento do
25 “Wal mi askimbat yu na. Yu larramgo mi fri brom dis nogudbala ting weya aibin dumbat, en yu garra kaman garra mi langa det serramoni pleis wulijim ai garra weship langa YAWEI.”
25 Mas agora peço que você perdoe o meu pecado e volte comigo, para que eu adore o Senhor .
26 Wal Semyul bin tok, “Nomo. Ai kaan go garram yu, dumaji yubin tenawei brom det wed blanga YAWEI, en imbin tenawei brom yu, en im kaan larram yu jidan king blanga ola Isreil pipul enimo.”
26 Porém Samuel disse a Saul: — Não voltarei com você. Por você ter rejeitado a palavra do
27 Wal streidawei wen Semyul bin tok lagijat, imbin tenaran blanga gowei, en King Sol bin grebum Semyul klos, en imbin breigim det klos,
27 Quando Samuel se virou para ir embora, Saul o segurou pela borda do manto, e este se rasgou.
28 en Semyul bin tenaran langa im, en imbin dalim King Sol, “Tudei na YAWEI bin deigidawei detlot Isreil pipul brom yu jis laik yubin breigim en deigidawei det klos main, en im garra pikimat mobedawan men langa yu blanga jidan king blanga ola Isreil pipul.
28 Então Samuel lhe disse: — Hoje o
29 Det God blanga olabat im brabli haibala, en im shain brabliwei, en im nomo oldei dalimbat laiya en jidan garram dubala main, dumaji im nomo men jis laik yunmi weya wi oldei tjeinjimbat main.”
29 Também a Glória de Israel não mente, nem muda de ideia, porque não é homem, para que mude de ideia.
30 Wal King Sol bin tok, “Nomeda aibin dumbat nogudbala ting, bat stil ola pipul en ola boswan garra luk yu shoum rispek langa mi, dumaji mi bos blanga olabat, en yu garra kaman garram mi wulijim ai garra weship langa YAWEI det God blanga yu.”
30 Então Saul disse: — Pequei! Mas honre-me, agora, diante dos anciãos do meu povo e diante de Israel. Volte comigo, para que eu adore o
31 Wal Semyul bin duwit langa im, en dubala bin go langa det serramoni pleis, en deya na King Sol bin weship langa YAWEI.
31 Então Samuel seguiu Saul, e este adorou o Senhor .
32 Afta na Semyul bin dalim detlot pipul blanga bringimap det king neim Eigeg, en wen det king bin kaman langa im, det king bin bradin, en imbin sheiksheik nomo lilbit, dumaji imbin jinggabat im brabli nogud blanga dai.
32 Samuel disse: — Tragam aqui Agague, rei dos amalequitas. Agague veio a ele, confiante, e disse: — Certamente já passou a amargura da morte.
33 Wal Semyul bin dalim det king, “Det bigwan naif blanga yu bin meigim loda mami jidan nomo garram eni biginini. En tudei na yu mami garra jidan nomo garram san du.”
33 Mas Samuel disse: — Assim como a sua espada deixou muitas mulheres sem filhos, também a sua mãe ficará sem o seu filho. E Samuel despedaçou Agague diante do
34 Afta na Semyul bin gowei brom deya, en imbin gobek langa im ron taun gulum Rema, en King Sol bin gobek langa im kemp langa det taun gulum Gibiya,
34 Então Samuel foi para Ramá, e Saul voltou para a sua casa, em Gibeá de Saul.
35 en brom det taim na Semyul nomo bin luk King Sol igin. Bat imbin oldei sori blanga im, en YAWEI bin nogudbinji weya imbin meigim Sol jidan king blanga ola Isreil pipul.
35 Até o final de sua vida, Samuel nunca mais viu Saul; porém tinha pena de Saul. O Senhor lamentou haver constituído Saul como rei sobre Israel.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.