Atos 7
rmna (RMNA) vs AAI
1 Tegani o prvosvešteniko pučlja e Stefane: “Čače li adava so vaćerena protiv tute?”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 A ov phenđa: “Phraljalen hem dadalen, šunen man! O Slavno Devel mothovđa pe amare pradadese e Avraamese sar pana inele ani Mesopotamija, angleder so dželo te živini ano Haran.
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 O Devel phenđa lese: ‘Ačhav ti phuv hem te familija hem dža ki phuv savi me ka mothovav će.’
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 I o Avraam tegani ačhavđa i phuv e haldejconengiri hem dželo te živini ano Haran. Kad mulo lesoro dad, o Devel adathar anđa le te živini ki akaja phuv kaj tumen akana živinena.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 I na dinđa le nijekh najtikoro kotor oti phuv ano nasledstvo, nego dinđa le plo lafi da ka del adaja phuv ano nasledstvo olese hem lesere potomstvose palo leste, iako e Avraame pana na ine čhave.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 O Devel phenđa lese ađahar: ‘Te čhave ka oven abanđije ki averengiri phuv. Adari ka robujinen hem ka mučinen len štaršel berš.’
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 O Devel phenđa hem akava: ‘Ali me ka sudinav adale narodose kase on ka robujinen, a palo adava ka ikljoven adathar hem ka služinen man ko akava than.’
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Tegani o Devel dinđa e Avraamese savez, savesoroi znako o obreziba. I ađahar e Avraamese bijandilo o Isaak kole ko oftoto dive obrezinđa. E Isaakese bijandilo o Jakov, a e Jakovese o dešu duj bare dada.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 O bare dada inele ljubomorna upro pumaro phral o Josif, i bikninde le sar robo ano Egipat. Ali o Devel inele oleja
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 hem ikalđa le taro sa olesere nevolje. Dinđa le džandipe hem ćerđa o faraon, o caro ano Egipat, te mislini olestar šukar. O faraon čhivđa le te ovel upravniko upro Egipat hem upri sa lesiri palata.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Tegani ano sa o Egipat hem ano Hanaan ulo bokhalipe hem bare nevolje, i amare pradada našti ine te arakhen hajbnase.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Kad o Jakov šunđa da ano Egipat isi điv, bičhalđa adari amare pradaden prvo puti.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 A kad o dujto puti džele adari, o Josif phenđa ple phraljenđe koi ov, i o faraon dodžanđa zaki e Josifesiri porodica.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Tegani o Josif bičhalđa palo plo dad o Jakov hem pali sa pli familija te aven ko Egipat – ukupno inele eftavardešu pandž džene.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Ađahar o Jakov dželo ko Egipat kaj mulo ov hem amare pradada.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Olengere telija inele legarde ano Sihem hem inele čhivde ano grobo savo o Avraam ano Sihem činđa e Emoresere čhavendar zaki odredime cena.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Sar alo paše o vreme te pherđol o dindo lafi save o Devel dinđa e Avraamese, amaro narodo ano Egipat sa više barjola ine,
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 sa đikote ano Egipat na lelja te vladini aver caro kova na džanđa e Josifese.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Ov lukavo ćerđa amare narodoja: mučinđa amare pradaden hem ki zor čhivđa len te ačhaven avri pumare čhavoren, kola samo so bijandile, te meren.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Ko adava vreme bijandilo o Mojsije. Ov inele posebno čhavoro anglo Devel. Trin masek inele arakhlo ple dadese ano čher.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 A kad ačhavde le avri, e faraonesiri čhaj lelja le hem arakhlja le sar ple čhave.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 O Mojsije inele barjardo ani sa i mudrost e Egipatesiri hem inele zoralo ano lafija hem ano delja.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 Kad pherđa saranda berš, alo lese ki godi te džal te dikhel ple phraljen e Izraelconen.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Kad dikhlja sar jekh Egipćanin mučini jekhe Izraelco, ov lelja te branini le, hem osvetinđa le ađahar so mudarđa e Egipćanine.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Mislinđa da lesere phralja ka haljoven da o Devel prekalo leste bičhali oslobođenje, ali on adava na halile.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Tejsato dive arakhlja duje Izraelconen sar marena pe. Ov dikhlja te mirini len vaćerindoj: ‘Manušalen, tumen injen phralja! Sose ćerena bišukaripe jekh averese?’
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 A jekh olendar kova lelja te marel pe ple pašutneja, gurinđa e Mojsija hem phenđa lese: ‘Ko tut čhivđa te ove vladari hem sudija upreder amende?
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Na li mangeja hem man te mudare sar so erati mudarđan okole Egipćanine?’
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Kad o Mojsije šunđa adava, našlo taro Egipat hem dželo sar abanđija te živini ki phuv Midijan, kaj bijandile lese duj čhave.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 Saranda berš palo adava, mothovđa pe lese o anđeo ki pustinja paše uzali gora Sinaj, ani jag upro grm savo thabljola ine.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 I dikhindoj adava, o Mojsije inele zadivime adaleja. Ali sar avela ine nakoro grm te dikhel po šukar, šunđa o glaso e Gospodesoro:
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 ‘Me injum o Devel te pradadengoro, Devel e Avraamesoro, e Isaakesoro hem e Jakovesoro.’ O Mojsije tresinđa oti dar i na tromandilo te vazdel po šero te dikhel.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Tegani o Gospod phenđa lese: ‘Huljav o sandale te prendar, adalese so terđoveja ki sveto phuv.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Čače dikhljum o nevolje mle narodosere ano Egipat hem šunđum sar jecinena, i adalese huljiljum te oslobodinav len. Hajde akana! Ka bičhalav tut ko Egipat!’
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 Adale Mojsija – kole odbacinde vaćerindoj: ‘Ko tut čhivđa te ove vladari hem sudija?’ – ole o Devel, prekalo anđeo kova mothovđa pe lese ko grmo, bičhalđa te ovel hem vladari hem izbavitelji.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 I ov ikalđa len adathar, ćerindoj čudesija hem znakija ano Egipat, ko Lolo more hem saranda berša ki pustinja.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Adavai okova Mojsije kova phenđa e Izraelconenđe: ‘O Devel tumare manušendar ka vazdel tumenđe proroko sar mande.’
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 O Mojsijei adava kova inele e čedime narodoja ki pustinja, e anđeoja kova vaćerđa lese ki gora Sinaj hem amare pradadencar. Ov priminđa o dživde lafija te predel len amenđe.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 Ali amare pradada na mangle te šunen le, nego odbacinde le hem pumare vileja irinde pe ano Egipat.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Phende e Aaronese: ‘Ćer amenđe devlen kola ka džan angla amende, adalese so na džana so ulo okole Mojsijaja kova ikalđa amen taro Egipat.’
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 I ko adala dive ćerde idole ano oblik e telcosoro, dinde lese žrtva hem slavinde zako adava so ćerde pumare vastencar.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Tegani o Devel irinđa pe olendar hem muklja len te slavinen o kham, o masek hem o čerenja ko nebo, sar soi pisime ano Lil e prorokonengoro:
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Na, nego akharđen e Molohovesoro šatori
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Ki pustinja amare pradaden inele Šatori oto svedočanstvo, savo inele ćerdo ađahar sar so naredinđa Okova kova phenđa e Mojsijase te ćerel le palo nacrt savo dikhlja.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Amare pradada priminde le hem, legarde e Isuse Navinestar, ande le ani phuv e manušengiri kola na džande e Devlese kolen Devel ispudinđa adathar anglo lende. O šatori ačhilo adari sa đi o vreme e carosoro e Davidesoro.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 O David arakhlja milost anglo Devel, hem rodinđa lestar te šaj te vazdel čher e Jakovesere Devlese.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Ali o Solomon inele adava kova vazdinđa lese čher.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Ali, o Najbaro Devel na bešela ano čhera savei ćerde e manušengere vastencar, sar so phenela hem o proroko:
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 ‘O Gospod vaćeri:
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 Na ćerđa li mlo vas sa akava?’
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Tumen injen šerale manuša! Tumare vile hem o kana pana nane obrezime. Uvek protivinena tumen e Svetone Duhose! Ista injen sar tumare pradada!
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Isi li proroko kole tumare pradada na progoninde? Mudarde đi hem okolen so angleder vaćerde oto aviba e Pravednikosoro, kole tumen akana izdajinđen hem mudarđen.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Tumen prekalo anđelja priminđen o Zakoni, ali na injenle lese poslušna.”
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Kad šunde adava o šerutne e jevrejengere, but holjande upro leste, hem lelje te krcinen dandencar.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Tegani o Stefan, pherdo e Svetone Duhoja, dikhlja nakoro nebo hem dikhlja e Devlesiri slava hem e Isuse sar terđola e Devlese oti desno strana.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Tegani phenđa: “Ače, dikhava o nebo phravdo hem e Čhave e manušesere sar terđola e Devlese oti desno strana.”
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 A ko adava on lelje te vičinen oto sa o glaso, phandle pumare kana hem sare sar jekh uštine upro leste.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Ikalde le tari diz avri i lelje te frden bara upro leste. A o svedoci mukle pumare ogrtačija uzalo pre e ternesere kova vičinđa pe Savle.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 I sar frdena ine bara upro leste, o Stefan vičinđa: “Gospode Isuse, primin mle duho!”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Tegani pelo ko kočija hem vičinđa oto sa o glaso: “Gospode, ma računin lenđe akava greh!”
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.