Atos 19

rmna (RMNA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Sar o Apolos inele ano Korint, o Pavle nakhino maškari upruni phuv hem reslja ano Efes.
1 Apollos Corinth ma’am ana veya Paul tafaram ta ta oyaw wanane run tit remor na Ephesus tit. Nati’imaim bai’ufununayah sabuw afa titaurih.
2 i pučlja len: “Priminđen li e Svetone Duho kad poverujinđen?”
2 Naatu bai’ufununayah ibatiyih, “Kwabitumatum ana maramaim Anun kakafiyin re iwani?” Hiya’afut hio, “Aki nati Anun Kakafiyin ana tur men kafa’imo hio anowar.” |alt="map" src="Pauljr3.tif" size="col" ref="Acts 19.2"
3 A o Pavle pučlja len: “Save, onda, krstibnaja krstinđen tumen?”
3 Basit Paul ibatiyih, “Bo kwa bapataito i menatan kwabai?” Hiya’afut hio, “John Baptist nowan.”
4 A o Pavle phenđa lenđe: “O Jovan krstinđa e krstibnaja oto pokajanje. Ov vaćerđa e izraelesere narodose te verujinen ano okova kova avela palo leste – ano Isus.”
4 Paul iuwih eo, “John ana bapataito i dogor baikitabiren kakafih hibihamiyen isan. Naatu orot ta wabin Jesu i ufunamaim nan baitutumin isan iuwih.
5 Kad šunde adava, krstinde pe ano anav e Gospodesoro e Isusesoro,
5 Tur iti na’atube eo hinonowar ufunamaim etei Regah Jesu wabinamaim bapataito hibai.
6 a kad o Pavle čhivđa ple vasta upro lende, o Sveto Duho huljinđa upro lende hem lelje te vaćeren ano avera jezici hem te prorokujinen.
6 Naatu Paul uman tafah yara’aten yoyoban ana veya Anun Kakafiyin re iwanih menah botabir tur ta ta hio naatu tur Godane nan hi’orerereb.
7 On zajedno inele đi sar dešu duj murša.
7 Orot nah etei i 12 iti kou’ay wanawanan.
8 Tegani o Pavle trin masek džala ine ki sinagoga hem vaćeri bizi dar. Raspravini ine olencar hem ubedini len e Devlesere carstvostar.
8 Paul Kou’ay Bar run itafofor sumar tounu wanawanan sabuw bairi hio, God ana aiwob isan sabuw iuwih dogoroh rouw tafofofor.
9 Ali, sar nesave olendar inele šerale hem neposlušna hem anglo sarijende vaćerena ine bišukar e Gospodesere dromestar, o Pavle dželo olendar. I lelja peja e učenikonen hem svako dive raspravini ine ani učionica nesave Tiranesiri.
9 Baise sabuw afa dogoroh fokar, men kafa’imo hikok boro hititumatum naatu bebeyanamaim Regah ana ef gewasin isan tur kakafih maiyow hi’o. Basit Paul ihamiyih naatu bai’ufununayah buwih bairi hin. Veya matan yimo Tyrannus ana bai’obaiyen efanamaim ma bi’obaibiyih.
10 Adava inele duj berš, i sa o dizutne e Tikora Azijakere, hem o Jevreja hem okola kola nane Jevreja, šunde o lafi e Gospodesoro.
10 Iti na’atube ma sinaf kwamur rou’ab sawar, naatu sabuw etei nati Asia wanawanan Jew naatu Ufun Sabuw etei Regah ana tur hinowar.
11 O Devel prekalo Pavle ćerđa bare čudesija.
11 Paul wanawananamaim God ina’inan fokarih maiyow sisinaf.
12 Ađahar da đi hem o maramice hem o pojasija save ov pipinđa legarena ine e nambormenđe, hem on ovena ine sasljarde pumare nambormipastar, a o bišukar duhija ikljona ine olendar.
12 Paul ana agesaf naatu ana faifuw i biyan gubamin hibai hin sawusawuwih biyah hiyayanowahih i hiyayawas naatu afiy kakafih auman i hibibihir.
13 A nesave Jevreja kola džana ine taro than ko than hem ispudinena e bišukare duhen pokušinde upro opsednutime manuša te vičinen o anav e Gospodesoro e Isusesoro, vaćerindoj: “Ano anav e Isusesoro kole o Pavle propovedini, naredinava tumenđe te ikljoven!”
13 Jew sabuw afa bar merar ta ta hirun hitit sabuw iyab biyahimaim afiy kakafih hitar sumih hima’am Regah Jesu wabinamaim hinununih. Naatu hai tur i iti na’atube hio, “Demon kakafih hinununih seven Paul ana orot wabin Jesu isan ebibinan i wabinamaim kwa abi’a’ari kwatit!”
14 Adava ćerena ine efta džene kola inele e Skevasere čhave, kova inele e jevrejengoro šerutno svešteniko.
14 Naatu Jew hai Firis Gagamin wabin Skeva natunatun etei seven i iti na’atube auman hisisinaf.
15 Ali o bišukar duho phenđa lenđe: “E Isuse džanav, a hem e Pavlese šunđum, ali kola tumen injen?”
15 Baise afiy kakafin iuwih eo, “Jesu i ayu aso’ob naatu Paul auman i ayu aso’ob, bo kwa iyab?”
16 Hem o manuš ano koleste inele o bišukar duho ripinđa upro lende, i sarijen marđa hem edobor khuvđa len da taro adava čher našle nange hem ratvale.
16 Naatu orot nati afiy kakafih hiwan ma’am misir bow yow tar, hai faifuw seb nunih ufun hitit segar biyah ererara ana bar hihamiy hibihir.
17 Adava šunde sare, hem o Jevreja hem okola kola nane Jevreja, kola živinde ano Efes hem sarijen uklinđa i dar, i o anav e Gospodesoro e Isusesoro više barjarđa pe.
17 Jew sabuw etei naatu Ufun Sabuw etei iyab nati Ephesus wanawanan hima’am iti tur hinonowar ana veya, etei yah birubir fafar, naatu Regah Jesu Keriso wabin bora’ara’aten gagamin maiyow hitin.
18 But okolendar kola poverujinde avena ine hem phravdeste priznajinena pumare bišukar delja.
18 Sabuw moumurih na’in iyab hina bai’ufununayah himamatar bebeyanamaim hitit abisa kakafin hisisinaf isan etei hi’e’en.
19 But okolendar kola ćerena ine mađije čedinde pumare lila hem anglo sarijende tharde len. Kad računinde kobor vredinena o lila, iklilo da vredinde pinda hiljade srebrna kovanice.
19 Sabuw moumurih na’in iyab hikwerakwer hai buk hibow hina hibutuw naatu sabuw etei matahimaim hi’afusar. Naatu buk ta’ita’imon hai baiyan hibiyab i 50,000 drachma ana fofonin. Paul Efasis hai kwerakwer buk hi’afusar bat i’itah|alt="Paul watching Ephesians burn books" src="cn02003B.tif" size="col" loc="Act 19.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.19"
20 Ađahar e Gospodesoro Lafi zorale širinđa pe hem ulo po zoralo.
20 Sinaf fairih iti himamataramaim Regah ana tur tasasar tit naatu busuruf ra’at ana fair bai yen.
21 Palo sa adava, o Pavle ano Duho odlučinđa te nakhel maškari Makedonija hem i Ahaja, hem te džal ko Jerusalim, i phenđa: “Palo adava so ka ovav adari, moram te dikhav hem o Rim.”
21 Sawar iti himamatar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Akaiya naatu Masedonia tafaram hairi wanawanahiwat remor na. Naatu na Jerusalem titamih ana not bogaigiwas eo, “Iti tafaram anabinanawan ufunamaim ayu boro anan Rome ana’itin.”
22 Tegani bičhalđa ki Makedonija ple duje pomoćnikonen, e Timoteje hem e Eraste, a ov korkoro ačhilo pana hari ki Tikori Azija.
22 Basit ana baibais orot rou’ab Timothy, Erastus hairi iyafarih hin Masedonia wanawanan hima, i baise veya au gagaminaka Asia wanawanan imaim ma.
23 Ko adava vreme uli bari pobuna protiv o Drom e Gospodesoro.
23 Nati ana veya’amaim yare kakafin anababatun Ephesus wanawanan matar, anayabin Regah ana Ef isan.
24 Adalese so nesavo kovači palo anav Dimitrije ćerela ine oto srebro tikore hramija e Artemidakere hem adaleja anela ine bari zarada e zanatlijenđe.
24 Orot wabin Demetrius silver imaim sawar ebu’ur temamatar i nati’imaim ma’am. Iti orot i god babin wabin Artemis ana kwafiren gagamin ana yumatabe, silver amaim bu’ur sabuw hitotobon. Naatu nati bowabowamaim kabay gagamin maiyow bai ana sabuw isah rur.
25 Ov čedinđa olen hem okolen kola ćerde slično buti, i phenđa: “Manušalen, tumen džanen da šukar zaradinaja akala bućaja.
25 Basit ana bowayah etei e’af ayuwih naatu sabuw afa i bairi hai bowabow ta’imon auman e’af hiru’ay iuwih eo “Au sabuw kwanaso’ob, ata bowabow iti’imaim kabay gagamin tatain erur.
26 Ali, dikhena hem šunena so akava Pavle ubedinđa hem prelelja bute narodo, na samo ano Efes nego hem skoro ani sa i Tikori Azija, vaćerindoj da nane develja okola kolai ćerde manušikane vastencar.
26 Naatu boun iti orot Paul abisa esisinaf i kwa taiyuw matamaim kwa’itin naatu tainimaim kwanonowar, god orot umahimaim tibiwa’an i men kafa’imo godamih.” Tur iti na’atube eo i orot babin moumurih maiyow yah ikitabir. Iti sawar i men Ephesus wanawanan akisin emamatar, baise Asia wanawanan etei kafa’imo nisawar.
27 Isi opasnost na samo amaro zanati te šunđol ko bišukar glaso nego hem o hram e bara develinjakoro e Artemidakoro te našali plo značaj hem te našali plo baripe i Artemida kola slavini sa i Tikori Azija hem sa o sveto.”
27 Iti ata bowabow i kakafin wanawanan run naatu ata bowabow wabin boro na’af, men wabit akisin na’af, baise god babin Artemis ana kwafiren bar gagamin auman boro yabin en namatar. Naatu sabuw nati Asia wanawanan, naatu tafaram wanawanan sabuw etei iti god babin hikakafiy hikwakwafir boro nuhih nabur.”
28 Kad on šunde adava, uklinđa len bari holi, i vičinde: “Bari i Artemida taro Efes!”
28 Sabuw hiru’ay hima iti tur hinonowar higagamat himisir hiwow hio, “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe gagamin.”
29 Tegani uli pobuna ani sa i diz, i sare zajedno prastandile ano pozorište hem vucinde pumencar e Makedonconen e Gaje hem e Aristarhe, kola putujinena ine e Pavleja.
29 Basit nati bar merar gagamin wanawanan uruw ra’at, na hibuyuw ne hibuyuw hinunuw. Masedonia orot rou’ab Gaius Aristakus hairi Paul bairi hinanawan hinan hibuwih hinunuw hin sabuw hai rou’ay efan gagaminamaim hitit.
30 O Pavle manglja te ikljol anglo narodo, ali o učenici na dinde le.
30 Paul akisin i kok sabuw nahimaim tatit, baise bai’ufununayah hi’otan.
31 Đi hem nesave lesere amala, e Tikora azijakere šerutnendar, bičhalde lese poruka, molindoj le te na džal ko pozorište.
31 Nati tafaram wanawanan hai orot gagamih, iyab Paul ana ofonah auman tur hiyafar hifefeyan men hikok boro tan kou’ay ana efan gagaminamaim yumatan ta’ototait.
32 A ano pozorište nesave vičinde jekh, a avera aver, adalese so sare inele zbunime – but olendar ni džande sose čedinde pe.
32 Nati ana veya’amaim kou’ay ana efanamaim uruw i na’at, sabuw afa nati’imaim i tur ta hiwow hio, sabuw afa ni’imaim ibo tur ta hiwow hio. Naatu sabuw au moumurihika i men kafai hiso’ob aisim hina iti kou’ayamaim hitit.
33 O Jevreja gurinde e Aleksandre te ikljol anglal, hem lelje te sikaven le so te vaćeri. Ov dinđa znako vasteja te trainen, mangindoj te branini pe anglo narodo.
33 Naatu Jew sabuw afa Alexander hibonawiy hitit nahine bat, naatu sabuw afa roube’aten tur hitin, imaibo Alexander umanamaim sabuw rutanih awah fot naatu i taiyuwin wasfafarin isan ana tur eo.
34 Ali, kad dikhle dai ov Jevrejco, sare ko jekh glaso, đi sar duj saća vičinde: “Bari i Artemida taro Efes!”
34 Baise nati veya’amaim i hi’inan Alexander i Jew orot, imih sabuw etei au ta’imon hiwow sawar ta’imon isan hio inan hours rou’ab sawar. “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe Gagamin!”
35 Tegani e dizjakoro pisari smirinđa e narodo hem phenđa lenđe: “Manušalen taro Efes! Isi li manuš kova na džanel dai i diz Efes čuvari e bara Artemidakere hramesoro hem lakere kipesoro savo pelo taro nebo?
35 Inan yomaninamaim bar merar ana kirumayan sabuw rou’ay gagamin eotatanih inan nuwarob e’afuw basit eo, “Ephesus ana orot ana babin! Sabuw etei hiso’ob Ephesus bar merar i god gagamin Artemis ma’uh ema’am. Iti kabay kakafiyin marane hea’obow re’er boun iti inu’in auman ma’uh ema’am.
36 Adalese so sare složinena pe adaleja, valjani te smirinen tumen hem te na ćeren ništa ki sig.
36 Iti sawar i boro men yait ta nayaubamih, isan imih kwa yate enub kwamare naatu men abisa ta nota’e mata nakabiy kwanasinafumih.
37 Adalese so, anđen akale manušen akari iako na čorde o hram ni vređinde amara develinja.
37 Kwa iti orot kwabow kwana ai’itih i men Tafaror Bar ana sawar ta hi’afiy o ata god babin isan tur kakafih hi’omih.
38 Adalese, te mangle o Dimitrije hem o zanatlije kolai oleja te tužinen nekas, o suđai phravde, a adathei hem o upravnici – i nek tužinen pe.
38 Baise Demetrius ana bowayah orot bairi orot babin isan hai gamin tur afa hinama’am na’at, ata orot gagamih tur nowarayah i tema’am. Naatu tur nowar yababan yabaituturin isan ana efan i bobotawiyin inu’in boro hinan imaim hiyabaitutur.
39 A te mangena nešto više, adava mora te rešini pe angli zakonito skupština.
39 Baise yababan tur gagaminaka omih na’at i kwanan Kou’ay Bar gagaminamaim orot tur nowarayah matahimaim a yababan kwanaorereb tur nowarayah boro hinayabunei.
40 Adalese so, pretini amen i opasnost te ova optužime zaki pobuna hem zako sa avdive so ulo, a nane amen nijekh razlog saveja šaj te opravdina akala neredija.”
40 Naatu boun hibubuyuw isan hina’af tanarun hinabibatiy boro tanao kwanekwan, anayabin tur ana’an it men taso’ob naatu it men karam boro asir tanao tanifufuwen.”
41 Hem, kad phenđa adava, bičhalđa e čedime manušen čhere.
41 Iti eo ufunamaim, sabuw iuwih hai ubar hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.