Gênesis 39

BUK TAABU MATAKIN (RAI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Di ben paa Iosep urong Aaigipto. Ma Potipaar a te Aaigipto, a mukmuga anu ra kum tena wineium baa diat laana baboura a ruma anun Paraao, i kul paa Iosep ko ra taara Ismaael baa diat beni urong Aaigipto.
1 Quando José foi levado para o Egito pelos negociantes ismaelitas, eles o venderam a Potifar, um oficial egípcio. Potifar era capitão da guarda do faraó, o rei do Egito.
2 A Tadaaru i ki ungaai ma Iosep ma i waraauti kupi anuna pinapaam i taar a waina, ma i lalaaun u ra ruma anun Potipaar, anuna ngaala.
2 O S enhor estava com José, por isso ele era bem-sucedido em tudo que fazia no serviço da casa de seu senhor egípcio.
3 Baa anuna ngaala i baboi naa a Tadaaru i ki ungaai mai ma i waraauti u ra kum utnaa raap baa i laana paami,
3 Potifar percebeu que o S enhor estava com José e lhe dava sucesso em tudo que ele fazia.
4 Potipaar i gaaia aakit un Iosep, ma i ung taai kupi in mukmuga anu ra kum tultul raap. I ung taai kupi in naagagon a kum tultul raap u ra nuna ruma, ma i nurnur uni kupi in baboura kaai anuna kum utnaa raap.
4 Satisfeito com isso, nomeou José seu assistente pessoal e o encarregou de toda a sua casa e de todos os seus bens.
5 Turpaai u ra bung baa di ung taai kupi in naagagon a ruma ma ra kum utnaa raap anun Potipaar, a Tadaaru i wadaan a utnaa raap u ra ruma maa, kabina un Iosep. A Tadaaru i wadaan a kum utnaa raap anun Potipaar u ra nuna ruma ma u ra ana pinapaam.
5 A partir do dia em que José foi encarregado de toda a casa e de todas as propriedades de Potifar, o S enhor começou a abençoar a casa do egípcio por causa de José. Tudo corria bem na casa, e as plantações e os animais prosperavam.
6 Io, Potipaar i maadek taa a kum utnaa raap baa anuna u ra binaboura anun Iosep. Baa Iosep i naagagon, Potipaar pa i nuknuk balet ma un ta pinapaam, i nuknuk maku u ra utnaa na winangaan baa i aani.
6 Assim, Potifar entregou tudo que possuía aos cuidados de José e, tendo-o como administrador, não se preocupava com nada, exceto com o que iria comer. José era um rapaz muito bonito, de bela aparência,
7 Ma namur a tabuan anun Potipaar i babo nemnem paai un Iosep ma i piri lenbi, “Aiaap ma un inep ungaai ma iaau!”
7 e logo a esposa de Potifar começou a olhar para ele com desejo. “Venha e deite-se comigo”, ordenou ela.
8 Iaku Iosep pa i taraam, ma i piri lenbi, “Iaau baa iaau naagagon, anung ngaala pa i nuknuk balet ma un ta utnaa. A kum utnaa raap anuna, ia maadek taai u ra nung binaboura.
8 José recusou e disse: “Meu senhor me confiou todos os bens de sua casa e não precisa se preocupar com nada.
9 Pa te kuri u ra ruma mi baa i ngaala taang. Anung ngaala pa i paam koto ta utnaa kon iaau, raa utnaa maku maa pa iaau naagagoni, maa ui anuna taulaa. I papet lelawaai baa ang paam aakaina mangamangaan mi? Maa bi ia aakaina mangamangaan karom God.”
9 Ninguém aqui tem mais autoridade que eu. Ele não me negou coisa alguma, exceto a senhora, pois é mulher dele. Como poderia eu cometer tamanha maldade? Estaria pecando contra Deus!”.
10 Ma a bungbung raap i pirpir karom Iosep, i benbeni naa diaar a inep ungaai baa diaar a ki ungaai, iaku Iosep pa i taraam mulu ut karomi.
10 A mulher continuava a assediar José diariamente, mas ele se recusava a deitar-se com ela.
11 Raa bung Iosep i ruk u ra ruma kupi in paam anuna pinapaam, ma naruma u ra ruma pa ta tultul kaai kuraa.
11 Certo dia, porém, quando José entrou para fazer seu trabalho, não havia mais ninguém na casa.
12 A tabuan anun Potipaar i paam koto paa ina maalu anun Iosep ma i piri naa, “Aiaap ma un inep ungaai ma iaau!” Iaku i welulu paa ko ra nuna ina maalu na minong baa a tabuan maa i paam koto paai, ma i kalaa pari unataamaan.
12 Ela se aproximou, agarrou-o pelo manto e exigiu: “Venha, deite-se comigo!”. José se desvencilhou e fugiu da casa, mas o manto ficou na mão da mulher.
13 Baa i baboi naa Iosep ia welulu paa ko ra nuna ina maalu na minong baa kuraa u ra limaana, ma ia kalaa pari ko ra ruma,
13 Quando ela viu que José tinha fugido, mas que o manto havia ficado na mão dela,
14 i wewataai kup anuna kum tultul ko ra ruma, ma i piri taan diat naa, “Muaat babo a te Ebraaio bi, baa di ben taai urin karom daat, i nem na pet awawirwir daat. I ruk baat iaau kupi in inep ungaai ma iaau, iaku iaau kulkulaai.
14 chamou seus servos. “Vejam!”, disse ela. “Meu marido trouxe esse escravo hebreu para nos fazer de bobos! Ele entrou no meu quarto para me violentar, mas eu gritei.
15 Baa i walangoro iaau iaau kulkulaai kup ta wewaraaut, i welulu bia taa anuna ina maalu naa ra titing, ma i kalaa pari ko ra ruma.”
15 Quando ele me ouviu gritar, saiu correndo e escapou, mas largou seu manto comigo.”
16 A tabuan anun Potipaar i ung taa ut ina maalu anun Iosep lenmaa u ra titina tuk baa anuna muaana i waan paat.
16 Ela guardou o manto até o marido voltar para casa.
17 Ma i wapuai u ra aakaakur mi, “A te Ebraaio a tultul baa u ben paai urin, i pet awawirwir iaau, baa i ruk baat pa iaau.
17 Então, contou-lhe sua versão da história. “O escravo hebreu que você trouxe para nossa casa tentou aproveitar-se de mim”, disse ela.
18 Iaku, baa iaau kulkulaai kup ta wewaraaut i welulu bia taa anuna ina maalu naa ra titing ma i kalaa pari ko ra ruma.”
18 “Mas, quando eu gritei, ele saiu correndo e largou seu manto comigo!”
19 Baa anuna muaana i walangoro a aakaakur baa anuna taulaa i wapuai uni, u ra aawa baa Iosep i paami karomi, in balaan Potipaar i kup ma i kaankaan dekdek.
19 Ao ouvir a mulher contar como José a havia tratado, Potifar se enfureceu.
20 Potipaar i ben paa Iosep ma i waruk taai u ra ruma na karabus, a ruma baa a kum karabus anu ra king diat laana karabus iaai.
20 Pegou José e o lançou na prisão onde ficavam os prisioneiros do rei, e ali José permaneceu.
21 a Tadaaru i ki ungaai mai, i maari ma i waraauti kupi a tena binaboura ko ra ruma na karabus in gaaia uni.
21 Mas o S enhor estava com ele na prisão e o tratou com bondade. Fez José conquistar a simpatia do carcereiro, que,
22 Io, a tena binaboura i ung taa Iosep baa in tena naagagon u ra kum karabus raap naruma u ra ruma na karabus, ma i naagagon a kum utnaa raap baa di paami matira.
22 em pouco tempo, encarregou José de todos os outros presos e de todas as tarefas da prisão.
23 A tena binaboura pa i balaan balet u ra kum utnaa baa i ki u ra binaboura anun Iosep, kabina a Tadaaru i ki ungaai mai ma i waraauti kupi anuna pinapaam in taar a waina u ra kum utnaa raap baa i paami.
23 O carcereiro não precisava mais se preocupar com nada, pois José cuidava de tudo. O S enhor estava com ele e lhe dava sucesso em tudo que ele fazia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 39, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.