1 Pedro 3

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Baibin, a’aaw oro’orot fanah kwanab kwanayara’iyi babahimaim kwanama, saise a’aaw oro’orot God ana tur gewasin men nabitumitum boro kwa ayawas gewasinamaim dogoron kwanikitabir hinan baitumatumayah hinamatar. Men kwa a turamaim baise kwa a yawas ana itininamaim.
2 — ausente —
2 Anayabin kwa ayawas ana itinin i uhewbitan.
3 Mepaae so whi̧né, dia̧ sorape diaao̧ tó tikimó ere au kilitu, mo koko̧rapó yó̧póló tó tiki maaté aurótu betao̧se. Kae kae o̧lané dia̧né topo niki dokóo, kold kapané aleyale naase bi ó depa dere meleke ó oleratere kao ó doasi moniné duputere kuti wisinaale horóo deretei, doasi bete mole nisiyóló atei kaae o̧la o̧lané aurótu betao̧se.
3 Kwa baibin men taiyuw biya ufunane ana itininamaim kwaniwa’an kwanan sa’er kwanamatar, arib a baisuwaramaim, tain tenasour o debad ya’amaim, o faifuw osenamaim. Nati sa’er boro men nama manin.
4 Téni, dia̧ koko̧ yó̧póló dere auta, ti mo hosaa tua̧mó eró̧póló yae. Ti aita, naameyóló mo dua betere ala naao kepe tua̧mó epa Kótóné kilituraalu, ita mo bete mole koko̧i au erapóló kisipa mutapó. Ti atei kaae koko̧i auta, doyóló alu deté feni, mo ti yó tawaalopó.
4 Baise nati efanin, kwa a yawas wanawanan ana sa’er hina’i’itin i tufuw nuwarob naatu yara’iyen. Sa’er iti na’atube God i’itin i ra’at naatu igewasin kwanekwan.
5 Take mo kae beteró betere sorapekélé nalo Kótóné atimapaae wisi ala eraalopóló kisipa mutu, atei kaae koko̧i au dua ipakalepó.
5 Marasika baibin iyab kakafiyinamaim hima’am, i hai nuhifot God biyanamaim hiyei sa’er himatar, anayabin i a’aawah oro’orot babahimaim hima.
6 Ti Serané oma Abraham-paae a̧ tȩteróló kaae tare whi̧-ó yóló, oma ao̧mó bitu yale kaae, mepaae mo kae beteró betere sorapekélé, atimané whi̧ ao̧mó bitipakalepó. Sera a̧ atéró oma ao̧mó bitu yale kaae, dia̧ wiyóló furu furu ini, wisi alatóró eraté fu betepa, ti Serané ama senaalerapetóró ai betere ape.
6 Babin Sarah i nati na’atube ma, Abraham fanan bosiyasiyar naatu ana regah rouw eaf. Kwa i Sarah natunatun, kwa gewasin kwanasisinaf na’at, boro men abisa ta isan kwanabir.
7 Dia̧ so dokore whi̧rape-ó, sorapepaae yale fo kaae, dia̧paaekélé i dere ape. Dia̧ diaao̧ sotamo beta̧mó bitu, sota whi̧tamo su̧ni bérapóló kisipa mutu, tao sóró wisi ala maaté erótua yae. Ti noatepae, naao so diaamo wusuró Talené hamokoróló ha̧le matere mo ti betere bete saaireteiné, diaamoné momatere ala me alané seséyao̧sóró, ma fo i dere ape.
7 Kwa oro’orot auman a’aaw baibin kwanasu’ubih gewas bairi kwanama, baibin i ririmih men boun kwa fair kwabai kwama’am na’atube. Isah sinafumih erekakaf kwanasinaf, anayabin wanatowan ana siwar God nabit, i auman boro bairi nafarami. Nati na’atube kwanasisinaf ayoyobanamaim boro men sawar ta a ef nahirimih.
8 Kemerótu dere ma fo me i ape. Me o̧lamó arale sóró huri dere ala ini, dia̧ fea mo beta̧ tuȩ́ muóló, dua betó muae. Atéru, me whi̧ hamoma sekȩ supa, ó dekȩné sukutepa, ti diaao̧ hosaamókélé suraalu, ko̧le yóló tao sae. Tétu, dia̧tei deróló mo dua bitu, no netamo yaala sókó fu betae.
8 Abistan anotanot yomaninamaim anao kwananowar auman anisawar. Kwa turanah bairi anot ta’imon, ananiyan ta’imon; sabuw bairi kwaniyabow tait ruburub na’atube, naatu turanah isah kwanayara’iyi naatu kwananot yawananih.
9 Menétamo dia̧paae dowi ala eratepa, diaao̧mo atimapaae tokó̧ melao̧se. Ti noatepae, Talené ama wisiratere ala dia̧né só̧póló kisipa mutu, a̧ beterepaae ape yalepó. Atérapa, mené dia̧ eratere fo depakélé tokó̧ meni, Talepaae atimatei wisirae fotei yae.
9 Tur kakafin hina’u’uwi o hinao’orarafi men wan kwanay, baise nati efanin baigegewasinamaim wan kwanay, anayabin baigegewasin i God eomatani boro nit ana maramaim kwa na’a’afi.
10 Ti noatepae,
10 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum hi’o,
11 Téru, dowi ala yaaire tu̧paae feni, woleyóló wisi ala maaté du bitu, hosaa muni deyóló mo dua betae. Aita, mo doasi topo alapa, Talené dia̧ tua̧paae eró̧póló, ketekȩ butu betae.
11 Sinaf kakafin nihamiyen natatabir gewasin nasinaf,
12 Ti noatepae, donoi ala du betere so whi̧ta, Talené wisi kisipatamo kaae tawóo, atimané dere momakélé wosóo, dua dapó. Tépatei, mepaae so whi̧né du betere dowi alamó Kótó a̧ felé inipa, ama atima sisópaae erótua dapó,” erapó.
12 Anayabin sabuw hai yawas mutufurin Regah ekakaifih,
13 Diaao̧ wisi ala yaai ketekȩ bupa, ti né dia̧ doraaloé?
13 Bowabow gewasin kwanasisinaf isan yait boro kwa ni’a’afiyi naborabirabi?
14 Tépatei, diaao̧ mo donoi ala deremótei, mené dia̧paae sekȩi ala eratepa, me o̧la meipó, Talené da̧ wisiró beterapó kisipa muae. Ti asȩmó i fo erapó.
14 Baise gewasin kwasisinaf isan kwanabi’akir, kwa i boro baigegewasin kwanab, imih men yait ta isan kwanabir naatu kwaniyababan.
15 Téni, diaao̧ hosaa tua̧mó Keriso a̧ta, da̧ tȩteróló kaae tare Talepóló, dia̧ a̧ ao̧mó sukó̧ló betae. Atépa, mepaae whi̧né dia̧paae woseturaalu, take nalo wisi ala kelaalopóló suka fea hai̧tu betere-a, noa betené de? depa, atimapaae tokó̧ melaaire fo donoróló tawae. Atimané atéró wosetere fo tokó̧ móturaalu, a̧kélé Talené aleyóló beteró beterapóló kisipa mutu, naameiné mo dua yae.
15 Baise Keriso isan yatenanub dogor tutufin etei kwanab naatu Regah na’atube isan kwanakakafiy kwanakwafir.
16 Ti noa yó̧póló meipó. Dia̧ Keriso tua̧mó bitu, du betere wisi ala mepaae whi̧né kilitu, dei tuȩ́ muóló dia̧ só deraalotei, nalo atimané yale ala kisipa duraalu, ho̧ko ala yalepóló atima haleyaalopó. Até yó̧póló diaao̧ hosaa tua̧mó me ala dekaaporóló muni, mo wisi tuȩ́tamo mo alatóróti erótu betae.
16 Baise sabuw isah yara’iyen naatu kakafemaim kwanasinaf. A not gewasinamaim iu’uwi mar etei imaim kwanasinaf, saise ubar hinabit ana maramaim sabuw iyab Keriso ana gewasin isan tur kakafih hina’u’uwi boro hai tur isan biyah na’ohow.
17 Dia̧ dowi ala deremó sekȩ supa, aita dukiratere ala meipó. Kótóné ama kisipa mole ala wisi erateremó dia̧paae sekȩi ala eratepa, ti wisirapóló kisipa muae.
17 Anayabin God ana kok gewasin kwanasisinaf isan kwanabi’akir, i gewasin maiyow, naatu kakafin kwanasisinaf isan kwanabi’akir i men gewasin.
18 Ti noatepae, donoi ala initere so whi̧né dowi ala kwia tokó̧ló aluraairaalu, kale donoi ala dere sekȩ́ Keriso a̧ mo beta̧ félitóró suka̧letei, momó kae suka̧alomeipó. A̧ atéró suka̧leteita, dia̧ dapesó fóló, Kótótamo beta̧mó beteraai yalepó. A̧ sukó̧póló dele alata, ti mo hae whi̧ tiki daayóló betepa daletei, momó kepaayóló beteraleteita, ti mo kepené dere ala tua̧mó kepaaralepó.
18 Anayabin sabuw etei hai kakafin isan Keriso mar ta’imon morob, sabuw gewasih naatu sabuw kakafih isah, saise tabonawiyit tatan God nanamaim tatatit. Biyan i morob, baise ayubin i yawasin.
19 A̧kélé kepetóró bitu, kepené dere ala sya fóló, kale dipula beteró betere keperapepaae fo yó melale felepó.
19 Naatu Anunin na sabuw murubih ayubih ana diburamaim hiya hima’am isah binan.
20 Ti ai keperapeta, Noané nuku aleyale sukamó Kótóné fo tikitu betepa, ama atima hapale kwia matere ala ini, dua kaae taté fu bitipakalepó. Ai alimó betale so whi̧ mo fea wȩiné aluróló, 8-ró so whi̧ maaté ha̧sókó fóló, wȩiné sóró kutu betepa atima aluyao̧sóró, Kótóné tao serapó.
20 Iti sabuw i Noah ana wa wowowab ana veya, ayubihine God fanan hisair, baise God yaten nub ma sabuw etei eight buwih wa wanawanan hirun gis yey ana veya, harew wanane tafafarih hima.
21 Ti take Noa betale alimó, wȩiné so whi̧ aluraleteita, da̧ mió i alimó Yesu tua̧mó wȩi tóputere so whi̧ aluyao̧sóró, Kótóné tao saaire alapaae dó faróló erapó. Ti wȩi tóputere alata, tó tikimó ere bólu fokaai dumitei, da̧né hosaa tua̧mó mole tuȩ́ tiki Kótóné ama keletómó mo wisirapó yó̧póló, da̧le mulótu beterapó. Ti Yesu Keriso a̧ kepaayóló betereteiné dia̧ aluyao̧sóró tao su beterapó.
21 Naatu iti harew i bapataito ana i’inanen boun imaim kwa iyawasi. Men biya kato ekukusouw, baise not gewasin iuwi God kwa’o’omatan isan. Jesu Keriso morobone mimisir imaim kwa iyawasi.
22 Ai sekȩ́ a̧ hepen-paae fóló, Kótóné turu naase dȩmó betepa, ensel-rapekélé, mepaae ala tȩteróló kaae tare doasi doi mole keperapekélé, doasi fotoko̧ bole keperapekélé fea a̧ ao̧mó sukó̧ló betó mulapó.
22 Naatu yen au mar naatu God ana asukwafune mare ema’am, tounamatar etei naatu mar hai fair hai roubabaruwen etei i babanamaim ebobonawiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.