Colossenses 1
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Paulo, na Anutu wane pidon Kristo Yesu wane aposolo okangalane Anutu oŋom biranange, so kimaze Timoti eŋe weneŋ.
1 Ayu Paul God ana kokomaim rubinu, Keriso Jesu ana tur abarayan amatar, taituwa Timothy airi.
2 Ŋeto Anutu wane ŋei ŋerep magu, Kolosai matko kimakopse Kristo wano ŋine tope kiaro mali malip korop gemami, ŋinane kibi iwa qe ŋibonmaite,
2 Kwa God ana sabuw kakafiyih naatu bosunusunubayah Keriso wanawananamaim, nati Colosai wanawanan kwama’am etei a merar ayiy.
3 Ŋene naso baŋem meŋenka okanmaine, naso eao ŋere ŋinane detsorokeŋem paki, Anutu Waomze Yesu Kristo wane Magaine bakomine kito meŋenka okanmaine.
3 Aki Mar etei kwa isa ayoyoyoban ana maramaim, ata Regah Jesu Keriso Tamah God ana merar ayiy.
4 — ausente —
4 Anayabin kwa ata Regah Jesu Keriso kwabitumitum naatu God ana sabuw kwabiyabuwih ana tur hina hio anowar.
5 — ausente —
5 Tur anababatun Tur Gewasin wantoro’ot hina hio kwanonowar ana veya’amaim, kwa a baitumatum naatu a yabow etei i mar ana yasisir isan nuhi fot kwama kwakakaif.
6 — ausente —
6 Tur Gewasin ana baigegewasin i tit tafaram wanawanan tuw ra’at orot babin hai yawas ebobotabitabir, ana itinin i boubuntoro’ot hina, manaw kabeber isan hio kwanowar, turobe kwaso’ob naniyan kwabaib, na’atube emamatar.
7 Ŋine Epaprasŋo sigi maep wane done maine mo yewa kieke kito ŋidangi detkoi, Epapras eŋe Kristo wane urata ŋei wekumane, eŋe ŋenerop urataze weku, so ŋene eŋane manerop simin ŋonmaike, eŋe ŋine qesiŋ ŋune more Kristo wane urata maine mauluke wamaike.
7 Iti tur etei i aki bow turai wabin Epaphras, Keriso ana bowayan gewasin ta, aki efani manaw kabeber Godane bai na eo kwanonowar,
8 Ŋene mo oŋom Waom wane ŋei ŋerep magu eŋane don tanik manik so simile daleo detlukkene, don kisi yewa mo Asu Koboboineŋo ŋibonge, ea mo korop ŋedan wareke.
8 Aki auman kwa mi’itube Anun Kakafiyin yabow bit isan, eo anowar.
9 Ŋinane don kisiŋine maine mikep detkone, naso yewaoka kieke ŋene naso baŋem Waomŋo qesiŋ ŋuniakane, ŋinane meŋenka gemaine, ŋene Waom eŋine simileine detkaikei wane, so Anutuŋo eŋine simileinane dereret, ea Asu koboboine wet dereret kine kine, ea qe watke ŋiboniakane olat okanmaine.
9 Ana’an nati isan, aki tur anonowar ana veya, kwa isa mar etei ayoyoban God abifefeyan, kwa ayawasamaim abisa sinaf isan ekokok saise so’ob tutufin etei ni’obaiyi. Naatu ayoyoyoban ayubine ana so’ob buriburih auman nit ukwar hina rerekab, sawar etei hai yabih kwanaso’ob.
10 Paki mo ŋine baŋ eweke more Waomŋo eŋine ŋei ŋerewekoune gekei wane detmaike, ea wane rokop gekei, so naso baŋem ŋine urata kine kine ma okanbi, tanik manikŋine kaki menageake, pakimo ŋine baŋ urata kine kine loutne maine maikei, so naso yewao Waom eŋine detluk kaikei, so ŋine wet dereret ŋine naso baŋem Anutu wano more eŋerop gege eaŋo baŋ sua ariake.
10 Aki iti na’atube ayoyoyoban saise yawas gewasin Regah ekokok na’atube kwanama, mar etei a sinafumaim Regah boro niyasisir. A bowabow tata’ane gewasih kwabowabow boro ro’on namatar. Naatu God ana so’obamaim anot nara’at natasasar.
11 So ŋene iwa yale meŋenka okanmaine, ŋine Anutu eŋine zonom togogole wekumane, zonom yaline eaŋo ma togole ŋungi, ŋine maine togole okora more, umat kine kine kutŋino waki ewekeu paki, wet maepko batneka kauke okorau, umat ea baŋ mida leleake, paki ŋine wet pese dere bakom kitokei.
11 Naatu i ana fair bonamanamarinamaim nakura’ara’ahi, saise kwa boro biyababan gagamih wanawanan wainabi ana ef boro kwanaso’ob yate nanub.
12 So ŋine batneka Magak bakomine kitokei, ea yemo, mo oŋo ŋibuki ŋine mo tanik manik me numa maine gesokmami, ea wane ŋine baŋ kine kine mayakakatne mo ŋinane biŋek qeke, ea maikei, ŋine ea baŋ Waom eŋine ŋei ŋerewekoune eŋerop maikei, tego me magu yewa ŋene mo Waom wane qelaŋan koto gemaine.
12 Yasisiramaim Tamat ana merar kwanay, anayabin i ana sinafumaim ef botawiy ana baibasit itit, ana sabuw kakafiyih bairi aiwob marakawin ninowat tanafaram.
13 Ŋene mo panaman koto gekone, eŋe panaman wane zonomgo ŋine makok ŋonge paki, ŋebu seseŋone ari eŋine gipon maepinane mat urum koto bira ŋonge.
13 Gugumin kakafin ana fairane iyawasit naatu nawiyit tatit I Natun ebiyabow ana aiwob wanawanan yariyit.
14 Yemo ŋene eŋane weŋemineŋo mo qoleŋone more siwot ŋonge, so sot turuŋze eamo mo mataliki siukke.
14 I Natun wanawananamaim it rufamit tatit ata bowabow kakafih notawiyen.
15 Ŋene Anutu maine mi kaikene, ŋo gipole Kristo eŋe Anutu sane, deŋo mi kakaine, eŋine kait toqa Anutu yale, eŋe Anutu eŋine alakan Medep, eŋe Anutuŋo yeye kine kine korop ma wakonge, ea wane lewet so eŋane suaineene.
15 Keriso i God wa’iwa’irin ana itinin bai na irerereb ta’itin. Natun orot ain fewawawar sawar etei himamatar hai ukwarin
16 Medep eaŋo, eŋane kutko so metino Anutu eŋe yeye kine kine korop qeli kotino so kepe kutno ma wakon wareke, kine kine deŋo kakaine, so mi kakaine, ea so aŋelo kine kine zonom ewe bibienerop, so asu zonom gorop, so kine kine natne asu qotkoinane zonom gorop, ŋei waom, ware ware, so ŋei ŋetne korop, Anutuŋo yeye kine kine korop eŋano so eŋane biŋek ma wakon wareke.
16 Anayabin Ine sawar tutufin etei God imataren; sawar iti tafaram wanawanan naatu sawar no mar wanawanan ta’i’itah naatu men ta’i’itah etei, na’atube aiwob, wagabur, fair, bonawiyenayah, roubabaruwenayah, etei God awanamaim eo himatar naatu i isan sinaf himatar.
17 Kristo eŋe yeye kine kine korop ma wakongi, eŋane bango mokaka qei kinoka kieke, ge sari geke, so yeye kine kine ea korop eŋane zonomŋo malipongi mayakakatneka, numaeno numaeno pawaremami.
17 I mat ma’abo sawar uf himatar naatu ana fair wanawananamaim sawar etei hai efanamaim iu’uman hifokar ti’inu’in.
18 Doku tau tau magu, eŋe eŋane kie metine korop, eŋane lewetene, yemo oŋom okanmaike, doku tau tau maguŋo eŋane solaine, eŋe solawane gege ma wakone more warekaki, doku tau tau eŋe gegeinerop okane pamaike, eŋe gege ea wane kine, eŋe Anutu wane medep alakan wako wakone, eŋe seu seuo ŋine wieke, ea wane kie kiek, oŋo kieke wisikae wieke, yemo eŋe wekukuŋo alakane yeye kine kine korop qeli so kepe kotino, eŋane numaene maine oŋo ma mo leweteene okanmaike.
18 Jesu i ekaleisia tutufin etei ana ukwarin, yawas an anababatun naatu murumurubih wanawanahimaim I wantoro’ot morobone misir maiye kek ain wan etutufuw na’atube. Imih sawar tutufin etei’imak i akisin ebi’ukwarin.
19 Anutu eŋe detki menaŋgi, gipole eŋe oŋomka Anutu eŋine gege so zonom wane namuŋine, eŋano wat watko payakane eŋe qe watke luke mange.
19 Anayabin God iyasisir men kafaita, imih i taiyuwin ana itinin bai na Jesu wanawananamaim run ma.
20 Anutu eŋe yeye kine kine korop, qeli so kepe kotino, koso ebu more, eŋino bira oniakane, so wet weku okanikei wane wetkeki paki, gipole birakaki, gipoleŋo kibego seukki, weŋemineŋo peam so gege maep ma wakonge, pakiso yeye kine kine korop, kepe kutno so qeli kotino pamaike, ea koso ebu mainone more, eŋino takotone more bira onwareke.
20 Naatu Jesu ana morobomaim mar tafaram God bai na ita’imon tounuw matar Jesu ana rara onaf afe’enamaim suwa re’er ana veya God tufuw e’afuw.
21 Ŋine mokaka Anutu ŋadekkau paki, eri ekeket gekoi, so Kristo wane ŋabakoune amaŋ okane gekoi, onoka wane ŋine borikine kine kine makoi, so wetke magekoi, ea wane.
21 Marasika kwa i bowabow kakafih kwanotanot naatu kwasisinaf, imih God ana kamabiy kwamatar ef yok na’in kwama’am.
22 Wane ukude yemo Gipoleŋo sola bikumine korop wakone more kibeŋ qabego wisika qolu seukke, masi yewa wane Anutuŋo eŋine ŋabakoune ŋebu miliŋ ŋonge, wetine weku okangi, yale okangi paki ŋebuki, koboboine, libe libe qelaŋan gorop, so sot midaine okane eŋine kaitino gekei wane biraŋonge.
22 Baise boun i Natun Keriso biyan momorobomaim kwa I ana tounuw kwamatar, saise kwa yayasairen kwamatar, aur kato en biya etei sasouwin nanamaim boro kwanatit.
23 Ea wane ŋine takotke more, mali malipŋo nago nagon ŋine okangi, eao ra bidange togogole okorakei, paki ŋine ŋidomka misuk detonbi, sigi maepŋo teba teba ma wakone ŋibonge, ea kine kine maneŋo misuk ruzakki buratke kesiake, don kisi maine iwa yemo ŋei ŋerep korop kepe baŋem ra edan warekone, na Paulo sigi maep iwa, ea wane qelit ŋei okangole, paki, kepe baŋem ŋei eŋano ŋene zonom eaŋo qebin ŋongi, urataze sorin borin mamaine.
23 A baitumatum kwanabotan kwananan na’at basit, kwanabatkikin gewas a dariniwa’an kwanabat, tur gewasin kwanowar nuhifot kwama’ama men kwanihamiy. Anayabin nati tur gewasin kwanonowar i tafaram wanawanan tutufin etei tibibinan, ayu Paul auman nati tur gewasin isan ai’akir abowabow.
24 Na ŋinane rawe paki, wikile kutno ge more, ukude na oi bakom so wetne pesemaike, detpe nae solaneŋo wikile desikale, yemo na Kristo wane solainane wikile sotakine pamaike, eamo doku tau tau magu, ea takotke qesiŋka wikile desikale.
24 Naatu boun ayu biyababan kwa isa abaib, i abiyasisir, anayabin Keriso ana ekaleisia isah biyan bababan na’atube turin anibais biyou nababan yomanin ana’asa’ub.
25 So na doku tau tau magu eŋane qelit ŋei, Anutuŋo neuki paki, urata ea mawe ŋine menaŋgei wane ra ninge, ea yemo Anutu eŋine donine korop ra qelaŋanbe, rokopkeakane ninge.
25 Naatu ayu i God ana ekaleisia isan bowamih rubinu, bowabow iti itu, kwa a ma gewas isan tur etei ana binan yomanin ana’asa’ub.
26 Don ea yemo sane, eŋe motkeki sanka qei kino ŋine nasoine nasoine korop pa saki, ŋei kine kine eŋe korop mi detkakoi, wane ukude yemo ŋei ŋerep doku tau tau magukoune eŋane kaitko didiwo maputulake sikan ongi, ka waremami.
26 Iti tur i God ana kirikirifot, marasika sabuw hitutufuw yabunibun renan matahimaim ibun wa’ir in, baise boun i bai tit ana sabuw etei nahimaim ebirerereb.
27 Anutu wetinane kine yemo iwa yale, don sanine ea tingo ra wakongi, ŋei ŋerep magu koune eŋe detkei, don san riwe morianine kakapa suaine, so qei ewe zonom gorop, iwa yemo eŋe ŋei ŋerep magukoune korop, ŋine Yuda ŋadino gemami, eŋane biŋek mage waremaike, so don sane yemo iwa yale, Kristo eŋe ŋinane kotoŋino gemaike, ea wane kine yemo ŋine baŋ Anutu wane kibi qelaŋane ea weneŋ eŋerop qeliwo makei.
27 Iti kirikirifot i God yakitifuw ana sabuw itih, hitab hitatit Eteni Sabuw isah tirerereb, saise kirikirifot ana yasisir hita’itin. Naatu kirikirifot i Jesu Keriso wanawananamaim kwanarun naatu kwa nuhi nafot God ana aiwobomaim boro ana marakaw bonamanamarin bairi kwafaram.
28 Ea wane ŋene Kristo wane don kisi ŋei ŋerep korop ra ŋidan okanmaine, ŋene ŋei ŋerep korop girem ŋidan okanmaine, so kito ŋibon okanmaine, yemo korop wet so dereret korop, eamo ŋei ŋerep bonep bonep ŋibuŋem, ŋine doku tau tau magu wele okane, Anutu wane kaitko maine lotke more, kotoŋine menaŋgi, Kristorop gekei.
28 Imih God ana so’ob aki biti’imaim Keriso I abibinan sabuw etei nahimaim, sabuw abimatnuwih naatu abi’obaiyih saise Keriso wanawananamaim hinarun nakusouwih ana bow anan God nanamaim ana tit
29 Ea mawe qoeakane, na urataine togogole wikilerop, so qeka makainerop mamaile, Kristo ŋo zonom suaine more ninmaike, eaŋo naŋane kotono urata ma qelaŋangi, na urata ea gereunerop mamaile.
29 Iti bowabow baisawarin isan abow ai’akir yuwou a’asfufur, anayabin i ana fair ayu wanawana’umaim ma kura’ara’ahu abowabow.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Colossenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.