João 8

Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Wolo Jisas le tumun lite nimpe oliv pile.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Nolowi lire mul ili, Jisas nou le winem lite Ma Ili. Mete wurutei pepe, pe yeflipiye pau pifei neinowo le Jisas lifei leptalo lire il pite Ma Ili.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Leye lo mete piti peptalo mete pire il lipi pite Moses, pe pire mete pite Farasi, pe pepi kesine moto nenpe pilane pinki pe winem lite Ma Ili. Moto nepe, pe perengane nire metine nele roum metei. Pe kesine moto nepe pilane pe pantei nile onom pelpe yeflipiye.
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Le pe pirpowo Jisas polpepe, “Ye metine piti eitalouku lepe, moto nepei ku merengane nire metine nele roum metei.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Il lipi pouku, Moses wauku il singe lirpei lolo, moto fei nolpepei nepe, ku ma mire era mosiene na tani. Le fei, ye ma irpei il men?”
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Pe pirpei il pepei pirpolo ma pempesi Jisas lualo tisi oli le pe soma pamtuwo. Wolo Jisas lungutu luwo le le lire eti tunongo kareri tef.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Wem pe wala pile peletetei Jisas, Jisas leilo tuwopou lile le le lirpepe lolpepei, “Ise minele leise piti lingiepe il olpe kolo olo, le ma linu liri erau lanpo.”
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Leye lo Jisas nou lungutu luwo kareri tef.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Wem pe pingitepe il wuso Jisas lirpei pepe, pe yeflipiye kere pusa nemple, niliyeye niliyeye naro pe yalipeye, le pe pusa Jisas loteteiye lire moto nepe roum mile. Mete lipi pire potei pepe, pe naro pinuwepe piti peilo pingi pepe.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Jisas nou leilo tuwopou lile le le lenetei moto nepe lolpepei, “Le pe pinei? Nele lelpe re lile piti ma lamtuye lo olo?”
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Le ne namti nirpowo Jisas nolpepei, “Ili leiki, olo.” Liso Jisas nou lirpene lolpepei, “So ki re ma kamtuye kolo olo. Ye e wolo ye ma nou ingiepe il olpe kolo olo.”
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Fei Jisas nou lirpepe mete wurutei wuso pau panfi pifei winem lite Ma Ili lepe, Jisas lirpepe lolpepei, “Ki weli liti nainuwepe mete piti tef. Metine minele piti lulteiki ki, le ma ratei lire munkunum kolo olo, wolo le ma kali weli liti kanowo ratei loporo.”
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Mete pite Farasi pirpowo Jisas polpepei, “Ye fei irpei lepei lepe, ye yotei irpei ire yotei le minemple re pulpope il peiye kolo olo, il peiye olo teingelem yaupe.”
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Fei Jisas namti lirpepe lolpepei, “Olo, wuso ki kuteteiye kirpei kire ki kutei re, il peiki piti kirpei pepe olo punkom, wusoli ki kretai ki lite linei kau, le uf men ma ki nou karowo ke. Ki kato fei linei kau le uf mi ma ki nou karowo ke lepe, olo ise retai kolo olo.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Ise kapi il yaptei yiripe mete nemple yinge tisi re wai lite ise mete piti tef. Wolo ki olo kapi il kaptei kire metine nele re kolo olo.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Le wuso ki ma kapi il kaptei kiri metine nele, il peiki ma tuwopou wusoli ki kuteteiye kapi il kaptei kiri metine fei lepe kolo olo. Eiya wuso laiteiki kau lepe, le lireiki wepi kapi il waptei wiri metine fei lepe.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Il wuso paptei paitei Il Lipi peise pepe, pe pirpei polo, wem mete twinges tulpo noute tire il menmen, il wuso te rounge tirpei pepe ma punkom.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Ki kirpei kire ki kutei, le eiya leiki wuso laiteiki kau lepe, le re lirpei lireiki ki.”
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 “Le eiya leiye linei?” Pe peletei Jisas. Liso Jisas namti lirpepe lolpepei, “Ise retaiki ki lo eiya leiki re olo, ise retauku kolo. Wuso ise retaiki ki, eiya leiki re ise miso retawo wolo ise olo yironom.”
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Il pepei, Jisas lirpei lifei winem lite Ma Ili, lifei elpeingo wuso paptei ufal pifei piti nimoure mete ma pafo era piti watowo Ma Ili le pe pafo pratei pepe. Le minemple re penglei Jisas kolo olo, wusoli wem leletei wala lato.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Jisas nou lirpepe lolpepei, “Ki ma ke tanise. Ise ma yintataiki wolo ise ma ya yasiepe il olpe peise. Tulum piti ki ke lepe, ise miso ye kolo olo.”
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Liso mete lipi pite Juda pepe, pe pirpei polo, “Ko, le lirpei lolo, tulum piti ki ke lepe, ise miso ye kolo olo. Le lirpei piti le ma leipo lotei la lom?”
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Fei Jisas namti lirpepe lolpepei, “Ise pite tef lepei, le ki olo, ki lite yuwei kau. Ise pite tef lepei, le ki olo lite tef lepei kolo.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Min polpepei so ki kirpeise pepe, ise ma ya yasiepe il olpe peise. Le ise ma ya yasiepe il olpe peise wuso ise yulpo kolo olo, yulpo yirpolo ‘Ki kutei so lepe.’ Wuso ise yulpo yolpepe kolo olo, ise ma ya yasiepe il olpe peise.
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Leye lo pe peletei Jisas polpepei, “Le ye minele?”
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Menmen wuru piti ki ma kirpei le ki ma kapi il kaptei kireise kiripe menmen fei pepe. Metine lotei wuso laiteiki kau lepe, le lirpei punkom le ki kirpepe nimoure mete piti tef, kirpepe kiripe menmen potei wuso ki kingitowo lirpeiki liripe pepe.”
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Jisas lirpei liri yaitei lele lite yuwei, wolo pe olo pironom pire il pele.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Liso Jisas lirpepe lolpepei, “Wem ise yeila Ninge lite Metine Wape le yuwei, wem fei lepe, ise miso retai yolpepei, ‘Ki kutei so lepe.’ Leye lo ise miso retai yolpepei, ki kesiepe towa menmen kire onom peiki kolo olo, wolo ki kirpei il menmen wuso eiya leiki leitaloiki piti ma kingiepe kirpei pepe.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Le metine lotei wuso laiteiki kau lepe, le lireiki ratei. Le lusaiki kolo olo, wusoli menmen piti pailelene onom pele nepe, ki olo wem oli oli kingiepe re kesiepe koporotei.”
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Wem Jisas lirpei il pepei, mete wuru pulpowo.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Liso Jisas lirpepe mete pite Juda wuso pulpowo pepe, Jisas lirpepe lolpepei, “Wuso ise yulpope il peiki wuso keitaloise pepe, ise pupam peikitei.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Ise miso retape il punkom, le il punkom pepe miso kaneise ye yawi, menele re miso lesise leireise kolo olo.”
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Fei pe namti pirpowo Jisas polpepei, “Ku eple palye pite Abraham, le ku mesio towa lite metine nele yawi re kolo olotei. Wem ye irpei irpolo, ‘Ise miso ye yawi, menele re miso lesise leireise kolo olo,’ il pal pelpe pato polomen?”
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Jisas namti lirpepe lolpepei, “Ki kirpeise punkom, metine minele piti lingiepe il olpe, il olpe pepe olo pesio pariye, le pe peilawo onom piti ma lirkilau lingiepe wem oli oli.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Metine liti lesio towa lite metine nele yawi lepe, metine lepe le miso ratei winem lite nimou yaitei mele wem oli oli kolo olo. Ninge lotei soma ratei winem lite nimou yaitei mele wem oli oli.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Le wuso ninge lotei kaneise ye yaupe, is menele re miso lesise leireise kolo olotei.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Ki kretai ise eple palye pite Abraham pele. Wolo ise onposi yirpolo ma yeteteiki ka, wusoli ise ma kapi il peiki wuso keptalo pepe kolo olo.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Menmen wuso eiya leiki kusaiki liripe pepe so ki min kirpei kiripe pepe, wolo ise olo yingiepe il pite yaitei nele leise.”
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Fei, pe namti pirpowo Jisas polpepei, “Ko ku eiya louku so Abraham lepe.”
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Ki kuna kirpeise punkom kire il menmen wuso kingitowo Ma Ili lirpeiki liripe pepe. Wolo ise onposi yirpolo ma yeteteiki ka. Abraham lingiepe watafei ise pepei kolo olo.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Ise yingiepe watafei yaitei leise lotei, le lingiepe pepe.”
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Leye lo Jisas lirpepe lolpepei, “Wuso Ma Ili, le yaitei leise punkom, ise ma onom puwoiki, wusoli Ma Ili lotei laiteiki kaule ki fei min kireise mepi mifei lepei. Ki kau kire onom peiki kutei kolo olo, wolo le laiteiki le ki so kau.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Le piti men so ise yironom yire il wuso kirpei pepe? Ise yironom wusoli ise miso yapteiki mingim kolo olo.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Ise eple pite yaitei leise Towa, le ise onposi piti ma yingiepe il menmen wuso le leilaise enke piti yingiepe pepe. Wem linutei, sungoitei liye, le oli piti letesipe mete pa. Le wem nele re, le lirpei il nemple punkom re kolo olotei, wusoli il punkom nemple re pultei onom pele kolo olo. Wem le lirpei lempesipe mete, le lingiepe il pele piti wem oli oli pele lingiepe pepe, wusoli le metine liti lempesipe mete le le nimoutei piti lempetetei.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Ki kirpei punkom, le min polpepei so ise yulpoiki kolo olo lepe.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Minele leise miso kusaiki lirpolo ki metine oli liti kingiepe il olpe? Le wuso ki kirpei punkom, piti men so ise yulpoiki kolo olo lepe?
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Metine wuso Ma Ili lotei laisi lau lepe, metine fei lepe miso lingitepe il pite Ma Ili pele. Ise olo yaule Ma Ili kolo olo, le min polpepei so ise miso yaptei mingim kolo olo.”
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Fei, mete pite Juda, pe namti pirpowo Jisas polpepei, “Ko ku mirpei tuwopou kolo lom? Ye lite Samaria, le ye olo towa lunkuye.”
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 “Ki towa lunkiki kolo olo.” Jisas namti lirpepe. “Wolo ki onposi piti keila nange lite eiya leiki, le ise olo yireiki teingi kolo olo.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Ki onposi piti mete ma peila nange leiki kutei kolo olo. Wolo metine nele, le onposi piti leila nange leiki, le il menmen le kapi laptei lireiki ki, le lirpei punkom.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Ki kirpeise punkom, metine minele piti lingiepe il peiki, le miso la kolo olotei.”
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Jisas lirpei il pepei re fei, mete pite Juda nou pirpowo polpepei, “Ku fei mretai punkom molpepei, ye olo towa lunkiye. Abraham la, le mete emarengi re pa. Wolo ye irpei irpolo, ‘Metine minele piti lulpope il peiki pepe, le miso la kolo olotei.’
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Ku eiya louku Abraham lepe, le la, le mete emarengi re, pe pa. Wolo ye irpei irpolo ye ili inuwo Abraham lom? Le ye onposi yotei irpolo ye minele?”
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Leye lo Jisas namti lirpepe lolpepei, “Wuso ki onposi piti keila nange leiki kutei, nange leiki kutei miso fale ili kolo olo. Metine lotei piti leila nange leiki lepe, le eiya leiki. Le lotei wuso ise yirpei yirpolo le Ma Ili leise lepe.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Ise retawo kolo olotei, wolo ki olo kretawo. Le wuso ki ma kirpei kirpolo ki olo kirowo onom, ki ma kempetei watafei ise pepe. Wolo ki olo kretawo, le ki kingiepe il pele.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Eiya leise Abraham lepe, le onom teingine lasio wem piti ki ma kau lepe, le le luluwo wem lepe fei, le le onom teingine.”
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Fei, mete pite Juda pepe, pe pirpowo Jisas polpepei, “Ye eringi peiye olo wurutei kolo (50), le ye irpei irpolo ye uluwo Abraham lom?”
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Le Jisas namti lirpepe lolpepei, “Ki kirpeise punkom, Abraham nimou pele wala nila kolo olo, ki olo kinu kratei fei.”
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Wem pe pingitepe il pepei, pe kapi era piti ma piripe posio, wolo Jisas leingi lotei le le naro le yawi tani winem lite Ma Ili.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.