Gálatas 4

Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ki ma nou kirpei kasiepe kolpepei, oweli re men nange piteyaitei pele pepe, ninge lele miso kapi liripe nange pele. Wolo wem ninge lepe wala kumpu, le wala ma kapi men nange pite yaitei pele pepe kolo olo, le pe ma puntoluwo watafei le metine piti lesio towa lite metine nele yawi lepe.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Wem ninge lepe wala kumpu, mete nemple puntoluwo lire men nange pele, puntoluwo pe pe fale wem wuso yaitei lele keinio lepe.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 So ku re, wem ku wala kumpu, ku wala mretape il punkom kolo olo, le ririm olpe piti tef re teplai yuwei pepe, pe peitouku mesio towa oli lelpe.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Wolo wem, wem loporotei lele lepe, wem fei lepe fale, Ma Ili laisi ninge lele lau. Nimou piti nila ninge lite Ma Ili lele lepe, nimou nepe ne motowape piti tef lepei le ne nila ninge fei lepe. Le ninge lepe, Le fale lile alpe lite Juda le Il Lipi pite Juda pepe, pe puntoluwo.
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 Le lolpepe soma le ma kanouku ku mete wuso mingiepe Il Lipi pite Juda pepe, kanouku tani Ili Lipi pepe le ku soma fale mire eple pite Ma Ili.
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Piti kosauku lirpolo ise eple pite Ma Ili pele, Ma Ili laisi Riri lite ninge lele lau lunkuku yeflipiye, le Riri lepe min so kanouku piti mouti minawo Ma Ili mirpolo “Eiya, Eiya leiki.”
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 So ye, ririm olpe pontoliye piti esio towa pelpe kolo olo, wolo ye fale ire ninge lite Ma Ili. Le wuso ye ninge lite Ma Ili lele, men nange wuso pite Ma Ili pele piti ma watepe eple pele pepe, ku yeflipi wuso fale mire eple pele pepe, ku ma kapi menmen fei pepe.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Wem linu ise wala retawo Ma Ili yoporo kolo olo, le towa ririm olpe puntolise so ise yesio towa lelpe wolo ririm pepe pirpolo enke pelpe watafei onom pite Ma Ili, wolo olo.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Wolo fei ise retawo Ma Ili yoporo, lo ki ma kirpei kolpepei, fei Ma Ili retaise, le ise yolomen ma nou weitei kani onom yantepe ririm olpe piti singe kolo, le pe miso kaneise kolo, leso ise nou kani onom yantepe piti men? Piti men ma ise nou yeite isotei ye piti nou yesio towa oli lelpe?
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 Ise lupoluwepe epli, anongou re eringi le ise keiniepe yaptei yirpolo pe wem lipi peise.
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Ki turiki kutei kasise. Ki onposi towa leiki wuso kesio piti kaneise lepe ma kere yawiye lo men le.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 Ki kirpeise ise ilim winkem peiki, ise ma watafei ki, wusoli wem ki kireise mratei ki kingiepe Il Lipi pite Juda pepe kolo olo. Wem linu lepe, ki kratei watafei ise mete nemple, le ise yireiki oli kolo olo.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Ise onposio wem linu wuso ki keptalo il teingipe pe ise pepe, wem fei lepe ki olo kainu.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Wolo il pepe ise yapulu yaptei kolo, lo ise yinauleiki re kolo olo, wusoli ise enke moingipe yireiki ki piti kainu lepe kolo olo. Wolo ise kani onom yanteiki watafei ise kani onom yantowo riri nele lite Ma Ili, lo ise kani onom yantowo Krais Jisas lotei.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 Ise wuso enke teingipetei pepe, wolo menele weiteise enke fei yolpepei? Ki kutei ma kirpei nomnaipe kire wai leise kolpepei, wai leise olo teingitei, le wuso ise miso kotuwepe lutepe peise isotei, ise ma kotuwepe waikiye.
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Ki fei kirpeise kire il punkom le ise ma onposiki yirpolo ki metine eringi leise lom?
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Mete piti pempeteise pire il tipe pepe, pe pempetei piti kapi enke papteise piti yulsipe wolo enke pelpe leinginim olo olpe. Pe onposi piti ma kareise peiteise taniki ki, le pe polpepe soma ise ma enke kerepe le ise ma tounga peteiki ki.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Fei pepe olo teingipe piti ise ma wem oli oli weisipe mete enke piti weisipe yaptei isotei, le ise ma onposi yirpolo ki ma kireise ratei le ise soma yingiepe yolpepe lom, olo ki kato le ise ma wem oli oli weisipe mete yaptei isotei. Wolo enke peise ma teingipe piti yesio towa fei lepe.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 Eple peiki, ki wata pirpolo ki nou kingitei flis piti ma nou kilaise watafei moto ningitei flis piti ma nilape eple pepe, le ki kingitowo flis kolpepe kireise ise piti ma kaneise retape wai pite Krais le ise ma yingiepe yoporo.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 Ki onpositei kirpolo wuso ki kratei kireise malfem lepe, ki ma kosaise kire il peiki piti kirpeise kirpolo ki kani onom kanteisetei. Kwa, ko ki ma kolomen kireise?
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Ise piti onposi yirpolo ma yingiepe Il Lipi pite Moses pepe, ki ma keiteise kire il pepei, ise retape Il Lipi wuso pirpei il nemple pepei lo olo?
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Pe pirpei polo Abraham lilange eple tuleingi twinges, moto piti nesio towa lite Abraham moto pele nepe, ne nila nele le Abraham moto pele notei, ne nila nele.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Abraham ninge lele wuso moto piti nesio towa lite moto pele nepe, ne nila lepe, ne nila ninge fei lepe wusoli Abraham lirine roum metei le ne so nilawo lol. Wolo ninge nele lele wuso moto nange peletei nepe, ne nila lepe, ne olo one, yofu pene re nultutuweye. Wolo ne nila ninge fei lepe wusoli Ma Ili linu topwepe il lapiri liri Abraham piti ma wateme singe piti mila ninge.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 So fei pepei ku miso mulwepe polpepei, pe il kauro yuwei. Nimoure wiem meme, me roum milepe il twinges. Il nemple pepe, pe polwene Hagar le ne nilepe il wuso Ma Ili watowo Moses ratei tumun Sainai lepe. Le Hagar eple pene pepe, pe mete piti pesio towa lite mete nemple lelpe yawi.
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 Hagar nilowo tumun Sainai liti tef lite Arebia, le ne nile kosauku nire uf ili Jerusalem. Mete pite uf ili Jerusalem lepe, pe mete piti pesio towa lite mete nemple lelpe yawi.
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Wolo uf ili nele Jerusalem lepe, le lite yuwei, le le lilene ema pouku Sara.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Wusoli il piti paitei yousi, pe pirpei polpepei,
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Le fei ise ilim winkem peiki, ise fale yire eple pite Ma Ili pele, wusoli Ma Ili topwepe il lapiri fei piti ma leiteise fale yire eple pele, watafei Aisak.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Le wem fei lepe, Abraham ninge lele Ismael wuso Hagar nilawo lol lepe, le losisio Aisak wuso nimou pele Sara nila wusoli Ma Ili topwepe il lapiri piti ne miso nila ninge fei lepe. Le fei re ku mete piti fei, ku mulwepe menmen fei polpepe fale pirouku.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Wolo il piti paitei yousi pepe, pe pirpei polomen? Pe pirpei polpepei,
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Min polpepei so ilim winkem peiki, ku watafei eple pite moto piti nesio towa yawi lepe kolo olo, wolo ku eple pite moto punkom watafei Sara ninge lene Aisak lepe.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.