Romanos 11

God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 — ausente —
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 — ausente —
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 God na ke mine einge ena, “ke ainge amo erea te embo tapa 7,000 ainge avo embo nau ara simba ereona amina God ingeni na ari javo Baal avo paunge teteri eto tumote pain ae mitera” ke ainge ena
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 avoeto eha oroho emo God na embo amita toho avo uje amita na umbuto simba ere ua.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Amo embo ta ari jajavotoho amina God ombae rate God ta uje na embo umbuja te embo ta ombari avo God na mane umbasuja te embo ta degi hande ere ikitia avoeto uje amita na embo umbuja.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Te ke do aro? Eto Israel embomeni na God kesi jombure ere uaetera te tambae ea te God na eonga kito siriketo umbija embomeni amina God ere tahora. Eto God na siriketo umbae tona embomeni avo ke be mane kiora God na titi ere peikitia
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 — ausente —
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 — ausente —
9 Naatu David eo na’atube,
10 Eto titi ta taro kuru au ari sasapura ta bouka umbuto ku okokombeto daroho iresora.” Ke ainge David na Judea embopo God kiae avoembo kajena.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Eto eto ingari ke nei asona amo erevira, Israel embomeni na teto tiambueto beto mitera amo mane ereto pambarote? Ereto pambasora te enana ari sasapura eto beto mitera enda nei embomeni God na oreketo uhua avo kogue enana naingeto umbaetija avoeto tunga osaga kogue mitera.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Eto ke erevi be hotembevujo, Israel embomeni na God egiketo ari sasapura ta bea avoeto God na enda nei nei embomeni avo ere uhua avoeto enana ta degi ari javotoho puvija, eto Judea embomeni te tapa umbasuja amo ari javotoho be enda tapa ta ainge puvuresuja.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Eto ungo enda nei embomeni ta degi ke erena, amo ungota degi ke hande ana God na iketija pure amo nau degi ta nombo be rate
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 pure erevi ereona amo ungo God ta degi javotoho ari ere uhova avo embomeni nau na kito umbasi uje ururoro God na kito oreketo umbaja pure erevi ereona.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Te God na Israel embo tona avoembo enda nei embomeni na God ga namei ere ora te Israel embomeni ehako umbasuja amo amburari ta eto eha erarako aisora.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Eto embo na pure ta indari be isapa umbuto God ta degi ikasuja eto pure ta indari tapa amo God ta toho ue otohu aisuja eto nei i susu amo otohu ururou eto i amita hatu gigi tapa amo otohu aisuja.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Eto Israel embomeni ta ke amo i ‘olive’ da tambuta iriuja amita ke ta umbuto puvuresona. Eto God na i ‘olive’ ta hatu sasapura amo jeto kahumbena eto i ‘olive’ sevahe ta amita hatu avo umbuto puvuto da ta i ‘olive’ amita ikenu kakambuketo i susu ai ta indari javotoho te umo javotoho te ungo na indie ere papajikitova.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Te ungo i hatu matu kahumbari avo kogue sapura ke ijie ungo eonga na na avojo, eto ungo na i susu amita degi indari ikae rate i susu amo ke matu God na Abraham ta degi ikari avoeto ungota degi indari ere ikitia.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Te ungo ke ereva amo i hatu sasapura avo kahumbeto gosuketo dago avo iketei kakambuketo mitera avoeto ungo na dago javotoho ke ereva
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 te kivujo enana amo God ke be ae avoeto kahumbena te ungo amo God ke be ijie tumota eova avoeto miteva te ungo ‘na na’ avo, teho kogue irivujo,
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 eto hatu be amo tona avoeto ungo sevahe ‘olive’ ta hatu na God toasova amo ungo te tapa toasuja.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Eto God amo osa ari embo eto memenga ikari embo avoeto ungo be hotembevujo, eto enana egikea amita degi memenga ikari embo rate ungo tumota ururovo amo ungo simba aisuja te ungona toasova amo ungo tiukau irae aisova.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Eto Judea embomeni na jo haperekau God ke be ijie tunga uhuroro amo God na umbuto i hatu matu kahumbena aita ikau kakambukasora, ari ainge amo God na ari inono be ra
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 amita be amo erevira, ungo enda nei embomeni amo sevahe ‘olive’ avo umbuto da ‘olive’ ta iketei kahava amo uho ungota be mane ra te Judea embomeni amo da ‘olive’ ta hatu be avoeto ehako umbuto ikau tohota uhu be aita kambasora.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Eto nau namei kamei, ke be vahai araha ta mane, ma ta ondikari avo nanena ano ingova uje ere ona amo ungo God na umbari ke ijie na na eova avo eto ke erevi ano ingova erena, Israel embomeni tuna amina God ta degi jo ngahia ue mitera avoeto enda nei embomeni God na umbau inono au
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Israel embo nei tuna God na oreketo umbasuja, amita ke amo einge kajari mitia, “Eto enana ta orekari embo amo tiri Zion ta eto puvuto Jacob ta embomeni na God ta degi tumo eora avo au irae au
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 enana ta degi noma kaeto enana ta ari sasapura avo umbano irae aisuja” ke ainge God na ena.
27 “Naatu
28 Eto Judea embomeni na God ta duru javotoho avo ingari uje ae ue God ta degi kitoho ereora amo ungo enda nei embomeni avoembo ereora. Rate Judea embomeni ta ohihi mamatu amo God na kiti umbuna avoeto Judea embomeni amo embomeni amita ke ijie osa ere ua
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 amo matu kiti hondate asi ke ijie umbuto noma kajena avoeto enana mane toasuja.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Eto ungo enda nei embomeni na God ta degi ari sasapura ere uaeteva ainge nombo Judea embomeni na eha oroho God ta degi ari sasapura ore ungona God ta jo ari avo kogue ere uhova.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Eto God na ungota degi jo ere ua avoembo iji ambota amo enana Judea embomeni God ta degi ari sasapura ereora avo God na jo au umbasuja.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Eto Judea embomeni te enda nei embomeni te tapa avo God na jo ururou hondate au kesora avoeto embomeni tapa na God ta degi ari sasapura ara tona.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Oio, God ta javotoho ari te hotembari te kiari te, eva ta ukomo ainge peni vahai be eto God na embota ari sirikari amo embo na kiae ra eto God ta ari neite neite tapa amo embona kiari inono ae ra.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Eto embo amuna Bada ta hotembari kogue onde katau? embo na kogue ari inono ae ra.
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Eto embo amuna God ta degi hande ikitirou hande mine ikau? hande mine ikari inono ae ra.
35 O yait God a sawar itin,
36 Eto Utu ta donda te enda ta donda te tapa amo amita sovera te kiari te na umo eonga avoembo ena avoeto amita degi usasa daroho iresuja, amen.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.