Mateus 12

God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Eto iji isapa amita ambota God ta jangu indari iji amina Iesu te amita ambotani te na degi amo embo ta rice pure jo ta avo eto pahue Iesu ta ambotani na beuje unu rice isapa poeto umbuto india.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Ari avo Pharisee embomeni na kito Iesu ta degi ta ke einge ea, “Amo God ta jangu indari iji rate do eto no ambotani na nangota ke pepeni poeketo pure ere ore!” ainge eo
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Iesu na ke mine einge ena, “Ungota ohihi David na ari ainge nombo ena avo ungo ke eteketo kiaere? Iji vahai amina amite amita embomeni te na beuje unu indari nei tambae
3 — ausente —
4 eto God ta bande ta toreto bread matu God ta degi hande ikari avo umbuto india. Eto bread amo ke pepeni avo eto Priests na pere indiora rate beuje avo eto bread umbuto india.
4 — ausente —
5 Eto nei amo Moses ta ke pepeni kajari ai ta ke vahai mitia avo Priests na temple jo ta God ta jangu indari iji te pure eora amo ke pepeni poekeora rate amo enana ta pure avo eto eora avo eto amita sapura irae.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Na ungota degi erena, Temple ta ari avo ari eha nau degi ta eto puvuja amina nembitia
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 amita be amo God ta ke ta einge kajarira. ‘Amo ungota o teto heveto pene ikari mane rate jo ari avo uje ere ona.’ ainge God na eria eto ke emita be kiaeteva amo ungo na ari sapura ae embomeni erevi avo mane pehumba aeteva
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 ke be amo Embo ta Meni amo God ta jangu indari iji amita simba ari embora.” ainge Iesu na ate poekena.
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Eto Iesu na degi avo toto God ta pari ari bande ta torena.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Eto ai ta embo ingeni meni-amburari mitina avo eto embomeni na Iesu koto ta pehumba asi pambuto einge eto ingia, “Eto embo na God ta jangu indari iji te embo au kondasuja amo nangota ke pepeni poekaute?” ke ainge eo,
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Iesu na ke mine einge ena, “Eto ungo embo vahai ta o sheep na hoto tu be ta beasuja amo o mamo na beto ohikau bitoute? aisuja,
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 eto o sheep ta mine amo embo ta mine ainge mane, isapara, avo eto embo na God ta jangu indari iji te embo nei hondate aisuja amina ungotenau ke pepeni mane poekasuja” ke ainge Iesu na embomeni ta degi ijie
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 ingeni meni-amburari embo ta degi ke einge ena, “No ingeni jujuruke” ainge enu ingeni jujurukenu ingeni nei javotoho amiga inono ena.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Ari avo Pharisee embomeni na kito tumo eto degi amo toto pambuto naingeto Iesu taro amburesuja avo itiketo ke kasea.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Eto Pharisee embomeni na Iesu taro amburoja ke kasea avo kito degi avo toto pahunu embomeni isapamane ambo ambo ue pambua. Eto ambure embomeni avo Iesu na kito enu kokondekeo
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 tapa do ena avo ke hande eore amita javo peni euja taekena.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Eto ke ainge ena amita be amo God na peroveta Isaiah ta degi ke einge enu kajena avo puvuroja ena,
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 “Nau pure ari meni siriketo umbena amo erevira. Na embo erevi osa ere ona eto amita ari tapa kogue tunga javotoho ere ona. Na amita degi Ahihi nau ikano beto torau embo tapa ta ari siriketo hajire ikasona amita duru avo enda tapa ta hande aisuja.
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Eto amina gagaha eto boru jumbari ke mane aisuja. Eto da tambuta heteto ke isara na mane aisuja.
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Rate amina ivo ambu embomeni orero orero eto simba ue hondate ara uje eora embomeni avo jo au pure ngahia au irae au ari jajavotoho pere hetasuja.
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Eto enda tapa na nau pure ari meni kogue ari javotoho puvuresuja avo hotembitie tunga javotoho aisora.” ainge enu Peroveta Isaiah na kajena.
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Eto embo vahai ahihi sapura na torari avo eto pe vahaikari eto titi vahaikari avo embo na Iesu ta degi umbuto puvuo Iesu na enu titi te pe te hirikenu kogue ke ena.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Eto Iesu ta ari avo embomeni na kito mani mini ue ke einge mine ara ea. “Embo emo ungotenau hondate ari embo David ta Meni eha puveite?”
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Eto Pharisee embo na ke avo ingito tumo ue ke mine einge ea, “Ahihi sasapura ta titi jigari javo Beelzebul amina sovera embo emita degi ikitioi amina ahihi sasapura kurumbeuja.” ke ainge eo
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Iesu na enana ta jo kito ke einge ena. “Ungo do ere hotembiteve? Eto enda vahai na ereto kateketo eonga bita eto isoro aisora enda amo ivo ambu eto iji koso mane iresuja. Eto da retemo javo vahai na kateketo isoro aisora amo sapura be eto irae aisuja,
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 eto ainge nombo Satan ta pure ari embomeni na ungo oenga kateketo eonga bita eto isoro aetera amo matu irae aetera.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Eto na ahihi sasapura Beelzebul ta sovera na kurumbari ke ereva rate ungota ambotani na ahihi sasapura kurumbeora amo sovera amuta na ere ore? Eto ungota ambotani na ahihi sasapura kurumbeora avoeto enana na ungota ari avo matu siriketo kito sapura ke erera.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Amo Beelzebul ta sovera na ae rate God ta Ahihi na sovera ikitioi ahihi sasapura kurumbeona. Eto ari nau avo kogue God ta titi jigari iji ungota degi puvija avo ke be evujo.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 Eto nei amo embo na buvure embo ta bande pejeto kiti andiresuja kito amita bande pejeto donda pegene aisuja. Kiti andirae amo mane pegene aisuja.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Eto ke be amo embo amuna namoga kajuae aisuja amo nau kitoho aisuja eto nei o togo jigari embo namoga pure aisora rate namoga pure ae embomeni amo kitoho eto o ujekari embomeni pere ra.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Avo eto ungota degi erena embo na ari sapura tapa do aisuja pe na eto ari na amo God na hotembeto toari haitera, rate embo amuna God ta Ahihi Otohu ta degi ke sapura aisuja. Ungo na ere ova avo God na mane hotembeto toasuja.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Eto embo amuna Embo ta Meni ta degi ke sapura aisuja amo God na hotembeto toari haite ra. Rate embo na Ahihi Otohu ta degi ke sapura do aisuja ke avo God na matu te eha te eto ambota mane hotembeto toasuja.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 Eto i javotoho amita be amo javotohora eto i sapura ta be amo sapurara. Eto i javotoho retemo sapura re amo i be na kito teka eora.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Ungo o koso o ta meni undira, ungo embomeni sasapura avo eto ke javotoho ari inono ae ra. Eto jo enetasuja amo pe ta puvuresuja.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Eto embo javotoho na ke hande asi jo ta jombure aisuja amo javotoho tambuto hande ikasuja, rate embo sapura na ke hande aisi jo ta jombure aisuja amo ke sapura pere tambuto hande aisuja.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Eto ungota degi erena God na embo ta ari sirikasuja iji te embo na enda ta mitie ke sapura vahai do ijija avo mane teto hatiresuja rate tapa harikari perekari aisuja.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Eto ke do ere ovova amina God na ungo siriketo ungo embo javotoho retemo sapura ke aisuja.”
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Eto ke pepeni ate poekari embopo te Pharisee embomeni nei uhoho na ereto ke einge ea, “Ate poekari embo, God ta sovera umbuto ari vahai e kiore.” ainge eo.
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Iesu na ke einge ena, “Ungo God kiae ari sasapura na enetari embopo, na God ta hajire kesi uje ere ova rate mane kesova be! God ta hajire vahai be ano kesova amo Peroveta Jonah amita ari avo ano kesova.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Eto Jonah na iji 3 ainge eva o peni amita oti jo ta evina ainge nombo Embo ta Meni na iji 3 ainge eva jo ta iresuja.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 Eto embo Jonah na ereto da Nineveh embomeni onde katenu enana ingito ari sasapura toto God ta degi puvua avoeto sirikari iji te God na au da Nineveh embomeni na ereto ungo pehumba aisora. Eto be ingivujo. Jonah ta ari amo isapara rate ari eha umbuto ere hona amo peni vahai be ra.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Eto enda Sheba ta Queen na degi hoi be ta eto puvuto King Solomon ta onde katari ke inginu jo haperekena avoeto God na ke sirikari iji te Sheba ta Queen na ereto ungo nau ke ingae eova embomeni avo pehumba aisuja. Solomon ta ate poekari amo isapa rate nau amo peni be ra.
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 Eto ungo embo sasapura eha miteva ungo ta degi do puvuresuja avo onde katasona ingivujo. Ahihi sapura na embo toto ere pahua rate irari nei jombure ere umakara ojaga tambu pere
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 avoeto irari matu ta egerembeto puvuresuja eto bande gajiketo egeto ari avo kito tunga javotoho
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 eto pambuto namei kamei tapa 7 ungo sasapura pere amiga iresi umbuto puvuresuja. Eto embo amita sapura kiti amo isapara rate jo be egae hamo avo egetija avoeto amita sapura amo hamo ta hamo ta ere ua ainge nombo ungo na ere ova.”
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Eto Iesu na embomeni ta degi ke ijie mitinu amita e te namei kamei te Iesu ta degi ke asi araha tambuta simba mitio,
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 embo vahai na kito Iesu ta degi ke einge ena, “Ki, no aja te namei kamei te no degi ta ke asi puvuto araha ta umo simba mitera,” ainge enu
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Iesu na ke mine einge ena, “Nau aja amunure eto nau namei kamei amunure?” ainge eto
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 — ausente —
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 — ausente —
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.