1 Coríntios 15
God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI
1 Eto nau namei kamei, na duru javotoho ungota degi hande uena avo ungona hotembava ere kaitona, avo ungo na umbuto jigito miteva
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 Eto duru javotoho ungota degi hande uena avo ungona ke be ijie mitirovo amina ungo orekasuja te ke avo ungona ke be ae aisova amo amina ungo mane orekasuja.
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 Eto na ungota degi ke hande uena amita jota ke peni amo ungotenau ari sasapura avoembo Keriso ambuna amo God ta ke kajari avo enu inono ena
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 Eto ambunu koveo iji heriso nei vahai irae enu God na jiginu vasiri te erena amo God ta ke kajari amiga inono ena
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 Eto vasiri te ereto Peter ta degi kiti puvunu kina eto ambota amo apostel tapa ta degi puvunu kia
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 Eto amita ambota amo ekalesia tapa 500 amita degi puvunu kia rate embomeni amo eha oroho emo mitera te nei uhoho amo ambuvujeketera.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 Eto amita ambota amo James ta degi puvunu kina eto ambota amo apostel tapa na ehako kia
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Eto ambo be ta amo nau degi ta puvunu kia, amo nau aja na na iji nei te ingarako ena avo na ere kogona
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 Avoeto apostel tapa amita ambo be ta amo namora avoeto na embo peni manera. Eto na God ta ekalesia ta degi osaga memenga ere ikitiaetena avoeto eha emo na apostel ere ona te me kogue mitena.
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Rate na God ta hondate ari na pure erevi ere ona amo na ere kogona eto God ta hondate ari nau degita ikeuja amita be isapamane puvuto ere hua te apostel isapamane avo nane nembeto pure peni vahai ere ona rate amo sovera nau na ae rate God ta hondate ari na ere ona.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Eto nombo be amo namorete apostel nei nei rete amina God ta duru javotoho ungota degi hande etere ingito ke be ereva.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 Eto dagona Keriso avo pehari ta eto eretija amita ke avo hande ere ora te do eto ungo nei uhoho na embo pehari amo mane vasiri te ehako ereora ke ereve?
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 Eto embo pehari vasiri te mane ereora avo ke be kito Keriso te tapa vasiri te mane eraetija
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 Eto Keriso na vasiri te erae toaetija kito ke tapa hande ere ora erevi amo ke be mane eto ari do tumota eora amo tapa be ambu aetija.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 Eto God na embo pehari mane jigou eraetija amo dagona Keriso vasiri te erari ke hande ue God ta ke avo sokova na aetera.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 Eto erena emo ungo kogova amo embo pehari vasiri te erae aetera kito Keriso ta tapa vasiri te mane eraetija.
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 Eto Keriso vasiri te mane eraetija amo ungota tumota tapa eova aita hondate mane umbaeteva eto ainge nombo ungota sasapura ga tapa iraeteva.
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 Eto ainge dombo embo mamatu Keriso ta javota pepehekea amo pepeheketo pambuo irae ena.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 Eto ungotenanena Keriso pere tumota ere umakara peheto irae asora kito enda embomeni tapa ta titita ungotena amo mu indoro aemo ta beasuja embomeni ra.
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Aravorate ke be amo Keriso jiginu vasiri te erena amo ungotena vasiri te erasora avo amina kiti ate kitira ena.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 Eto embo vahai amita degi ta eto amburari avo embo tapa ta degi puvuna eto embo nei amita degi puvuna eto embo nei amita degi ta eto vasiri te erari avo embo tapa ta degi puvuto iriuja.
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 Amo Adam avo amburari ta puvuna te Keriso na ena avoembo embomeni vasiri te erasora.
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 Amo iji hekeri ta erasora, kiti amo Keriso na erena amita ambota amo Keriso puvuresuja eto ungotena Keriso ta teka hoka amina iji amikote erasora.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 Eto amita ambota iji ke katari puvurou Keriso na enda ta titi jigirikari embo pepeni te sovera neite neite tapa avo tau vovurou jeka hoka tapa amita avo umbuto God Mamo ta ingeni ta ikau umbuto amina tapa titi jigesuja
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 Rate Keriso amo embo dombo ue amita kitoho tapa tau karaun eto beto amita utu singi ta iresora
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 Eto amita tutumo be ta amo pehari te tapa tau irae aisora.
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Amita ke kajari amo, “Amina donda tapa amita utu tu ta ikau iriroro titi jigesuja,” ke ainge avo kajari mitia te God vahai avo mane utu tuta iresuja te
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 God na donda tapa umbuto Keriso ta tu ta ikau iriroro Keriso na uje amita na God ta tuta irirou God vahai amina tapa be tapa amita hamota heteto irirou donda tapa amo amita jota iresuja.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 Eto nei amo eto embomeni matu ambuvujekari na vasiri te mane erasora kito do embo enana na hondate eto enana ta javota bapataito amo eore?
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 Eto dago vasiri te erae asora kito do embo Keriso ambo ambo ue hamo ta memesi kamesi kaiketo kiore?
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 Eto ungo nau ekalesia vahai embomeni na na kiova amo ungotenau Bada Iesu Keriso ta pure eona amo amburari nau amo tombukari be iriuja.
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 Eto na embo nei nei ainge da Ephesus eita mitie isoro o ga isoro ere uaetena te na peheto vasiri te erae asona kito amita he ta ari javotoho nei do mane huresuja te na evito peheto vasiri te ehako erae aetena kito eha emo pondo kando ue indie gagihe ere uma pehaetena.
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Rate ungo ke aravo be hotembavojo. Eto ungo umoro kamoro sasapura ta aisova kito amina ungo titi teto umbau sasapura ta beasova.
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Avoeto ungota siro avo embo ta siro ainge jigama ue ari sasapura tovujo. Eto emore ungo me kiova erena ungo nei uhoho amo God be kiae eova.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Eto embo nei na einge aisora, “Naingeto embo pehari na vasiri te eraro? Eto hamo do ite na egerembeto puvuroro?”
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 Eto ungo kiae kiae ue ke emo eovete? Eto ve kovasoa amo iji vahai amina mane erau kesoa te kiti peheto ambota erasuja.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 Eto ve koveora vahai avo mane kahumbeora te ‘rice’ retemo ve nei amina eketo pajioi kahumbeora.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Eto ve amita hamo ta hajire do aingere amo God na uje amita na hajire ikeuja eto ve eonga eonga amita hamo eonga eonga ra.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 Eto o bisi amo hajire eonga eongara embo ta bisi eonga o ta bisi eonga eto di bisi umo o bisi te tapa amo hajire eonga eongara.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 Eto nei amo ando nei Utu ita mitera eto ando nei enda ta mitera, eto ando Utu ita iriuja amita sago kiari nei, eto enda ta ando amo sago kiari nei ra.
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 Eto iji ta sago kiari nei hariga ta sago kiari nei eto tarama amo nei ra. Eto kuro tarama nei nei amita sago kiari amo eonga eonga ra.
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Eto ke erena amo ungotena peheto vasiri te erasora amo aingeko nombo aisuja amo ungotenau hamo amo kovaro sari au hamo eha sari ari haite mane amina vasirite erasuja.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 Eto hamo koveora amo kimu masa aisuja te eha erasuja amo sago kiari donda ra. Eto koveora amo ivo irae rate hamo sovera te amo erasuja. Eto koveora amo enda donda rate vasiri te erasuja amo Utu i ta donda aisuja.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 Eto enda ta hamo mitia avoeto amita aririvo amo Utu ta hamo amite tapa mitia
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Eto amita ke amo einge kajari mitia, “Eto embo kiti javo Adam amo vasiri te mitiatija,” ke ainge mitia te Adam nei puvuna amo Keriso ra eto amo Utu ta vasiri eha umbuto puvuto ahihi ta vasiri ikari embora
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 Rate Utu ta irari ahihi amo kiti mane rate enda ta irari amo kiti eto Utu ta irari amo ambotara.
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 Eto embo kiti puvuna amo enda embo rate ambota puvuna amo Utu i ta eto puvuna.
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Eto enda ta iriora embomeni amo embo kiti Adam ta hajire vahai rate Utu i ta iresora embomeni amo Utu embo Keriso amita kiari hajire vahai aravora.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Eto ungote embo enda na ari amita tombu hajire vahai ue mitovora te ungote Utu i ta eto puvuna Embo amita kiari vahai ainge eto iresora.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Eto nau namei kamei, na ke erena amo ungotenau hamo bisi te sasaga te amina God ta titi jigari degi Utu ita torari haite mane ra amo sari ari donda avoeto daroho irari degi ta mane iresuja.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 Avoeto na ke vahai oroho te mane ondikari avo ano ingivujo amo ungotena tapa mane pehasora te ungotena tapa saiveto sariketo hamo eha umbasora.
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 Amo iji ke katari puvurou huin savari hukitirou ungotenau sari ari hamo amo sariketo hamo nei daroho irari ta hamo aisuja, eto embomeni peheto mitera tapa amina vasiri te ereto daroho iresora.
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Eto erena amo ungotenau hamo ta sari ari donda avo hoharo irae au daroho irari donda avo asukasora amo ehako mane pehasuja.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 Eto ungotenau ambuto sari ari hamo amo irae au daroho irari hamo avo irirou God ta ke einge kajari amita be puvurou kesora amo, “Embo ta pehari amita degi isoro eto nembetei irae etija.
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 Avoeto pehari ta ivo ari amo davore? Amo embo ehako tari inono aera,” ke ainge kajari mitia.
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 Eto ari sasapura amina eoi embomeni ta ahihi ambuora amo God ta ke pepeni Moses ta degi ikena aita ivo ari umbuto embo ta ahihi teoi ambuvujekeora.
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 Eto ungotenau Bada Iesu Keriso ambuto vasiri te eritie amburari ta degi isoro eto nembena avoeto God na Iesu ta ari amina ungotena amburari toto nembari embomeni ere ora avoeto ungote God osa ue jakeka are.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Avoeto nau namei kamei, Bada ta pure erevi mane toasova te tuneketo heteto turieto pure erevi ue irivujo. Eto ungo kogova amo Bada ta pure aisova amo be ambu mane aisuja te ari javotoho ungota degi puvuresuja.
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.