1 Coríntios 11
God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI
1 Eto Keriso amo nau ate kitira avoeto ambo ambo eona ainge nombo na ungota ate kitira avoeto na ambo ambo evujo.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Eto na ungo ate poekitone kogava avo inono ta ambo ambo eova avoeto na ungo osa ere ona te
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 na ke erevi amo ungo be ingova uje ere ona amo Keriso amo embo ta siro avoeto amita kiti umbari embo ra. Eto pamone ta siro amo embo, eto Keriso ta siro amo God.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Eto embo na God ta degi pari asi rete God ta ke hande asi ue amo siro pohuketo aisuja amo amita siro embo Keriso avo Otohu ae ue aisuja.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Eto pamone na pari asi rete God ta ke hande asi ue amo siro pohukae teho aisuja amo amita siro embo avo otohu ae ue aisuja amo siro otiketo pomaki eoi arako ereua
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Eto pamone na siro pohukari uje ae au kito amo evujo siro otikau pomaki ai. Eto pamone amo ari ainge eto me kiari uje ae au kito amo ejo amita siro avo pohukai.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Eto embo amo God ta kiari vahai eto God ta sago kiari vahai aravora avoeto embo ta siro amo mane pohukasuja te pamone amo embota tombu vahai eto sago kiari vahai aravora.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Eto ke be amo God na embo pamone ta tembure na ae rate pamone avo embo ta tembure na ena.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Eto God na embo amo pamone avoembo ae rate pamone amo embo avoembo ena.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Avoeto ke erena amo embo amo pamone ta titi jigari embo avoeto God ta anera na ari avo kiora pamone na siro pohukasuja.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Eto Bada ta titi ta embo eonga pamone eonga ara God na ikae rate embote pamone te hondate mine ara, ara God na ikena,
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Eto pamone amo embota jota puvuna te pamone ta jota embo puvuora. Eto embote pamone te amo God ta degi ta eto puvuora.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Eto ungo eonga siriketo kivujo, pamone na siro pohukari irae God ta degi pari aisuja amo tehorete?
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 — ausente —
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 — ausente —
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Eto ungo embomeni nei nei na ke erevi eteketo kito uje ae asova te dago te eto God ta ekalesia te na dagota ari erevi amo uje eora.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Eto ke nei ano ingivujo, ungota ari nei vahai avo na kogue osa mane asona.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Eto ungo ekalesia ta torukari ta amo ari javotoho mane puvuja eto na ijiore ingiona amo ungo ekalesia ta torukari ta amo kateketo eonga ira ue boru jumbuova ke avo etere ingena amo na ere hotembitena amo ke be ra.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Eto ungota embo nei uhoho amo degi javotoho ta pahora amo God na kito osa ere ua amo ungo embo ere katikitova amina kiova ere ora.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 — ausente —
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 — ausente —
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Eto ungo beuje ururou indari te umo te indesova ungota bande amo iraerete? Eto ungona God ta ekalesia amo otohu manera ainge ijie donda ambu embopo na kiora ari amo ere ovete? Eto ungota ari avo nanena kito jakeka ana ere ovete? Na ainge mane aisona te
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 na Bada ta degi umbuto ungota degi ate poekitana ke amo erevira. Embo Judas na Bada Iesu isoro embo na umbara harikena amita mume amina
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 Bada Iesu na ‘bread’ umbuto God peketo ingeketo ambotani ta ikitie ke einge ena, “Hamo nau erevi umbuto indavu, amo ungoembo ere ikitena, ungo erevi ue na hotembu hotembu evujo,” ainge enu indio irae enu
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Iesu na atungu umbuto enana ta degi ikitie ke einge ena, “Atungu emo ke ikari eha ta orosa erevi umbuto indie na hotembu hotembu evujo,” ke ainge amo Bada na ena
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Avoeto eha oroho eto pambuto Bada ehako puvuresuja iji amita jota amo ‘bread’ te atungu te avo indie ungona Bada ta amburari avo hotembu hotembu ue ke be ereva.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Eto embo amuna amita jo sirikae rate Bada ta ‘bread’ te atungu te sio indesuja amo Bada ta hamo te orosa te amita degi urumbarako ere ua.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Eto embo amuna ‘bread’ te atungu te avo indesi ue amo amita jo avo siriketo indesuja te
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Embo amuna Bada ta hamo te orosa te avo hotembae ue sio umbuto indesuja amo God ta pehumba embo amita hamo ta puvuresuja.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Avoeto ungota degi embo ta ambure neite neite eto sovera ambu embopo eto embo nei ambuvujekeora.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Eto ungotenau ari sirikaetera amo God ta hana kiari ungotenanena mane kiaetera.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Eto Bada na ungotenau ari sapura ta hajire osaga iji isapa ikeoi kiora amo enda embomeni na hana kiari peni vahai kesora avoeto tiumbeto pambara hana kiari isapa ikeoi kiora.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Avoeto nau namei kamei ungo Bada ta pondo indesi vahaita eto ungo eonga ohare mamare evujo.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Eto God na pehumba aisuja avo hotembeto embo amuna beuje ururou kito amo amita bande ta indesuja. Eto ke nei nei amo na ungota degi pambuto ano ingesova.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.