1 Coríntios 10

God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Eto Israel embomeni ta ohihi na Moses ambo ambo ue degi ojagatambuta pahuo oje na ahurekenu pambuto eva ta puvuo eva eveketo kahetika eto degi enu pambua.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Eto enana ainge ea amo Moses ta ambotani ara oje te eva te na bapataito ena.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Eto enana amo utu i ta indari te umo te avo indie ere pahuaetera.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Eto enana pahuo utu ita atara peni amina ambo ambo ue pahunu atara aita umo puvuto bovunu kito india, eto atara peni amo Keriso ra.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Eto enana ari avo kito kiaesira uo God na kito tumo eto enana ta hamo avo teto enda ojagatambuta ihajara ena
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Eto enana ari sasapura ta ere pahuaetera avoeto ari ainge amo ena avoeto ungotena ne na ari avo kito mane ara ena.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Eto god sokova ingeni na eto jakeka ere ijiaetera ainge nombo ungona avojo, ke amo einge kajari mitia, “Enana arumbeto indari indito ereto god sokova avo jakeka ijie ire ere tivitiaetera,”
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Eto tiha paiha ue oine sasapura avojo. Eto enana ainge uo God na embo tapa 23,000 ainge tenu ambuvujekea.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Eto ungona Bada God mane undupa aisova te enanana God ta degi undupa eo God na o koso o ikenu beto embo kakambukenu ambuvujekea.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Eto nei amo ungo evivi javivi avojo enana na evivi javivi uo God na embo tari anera ikenu beto embo tenu ambuvujekea.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Eto ari ainge enana ta degi puvuna amo ungotena iji tutumota irari embomeni na kito ari aingeko mane ara kakajekea.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Embo amuna, “Na mane beasona te heteto iresona,” ainge aisuja te embo amina beona umo eonga simba aisuja. Avoeto ungo kogue irivujo.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Eto ari sapura ta engekari do puvuresuja amo nei mane rate embo tapa na kiora vahai aravora te God na umo mane jeneambuaisuja te no sovera kito teka eto mane au sapura ta gamo na no sovera nembasuja rate God na sapura toto pambari degi siriketo au kesoa.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Aravorate nau namei kamei, god sokova tapa avo be pe te tovujo.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Eto ungo kiari embopo hotembari embopo amo na ere kogona te ke erevi erena ungo eonga be hotembeto kivujo
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Eto javotoho ari ta atungu umbuto God ta degi peketo indiora amo ungotena Iesu Keriso ta sasaga amina vahai eora, eto ‘bread’ umbuto periketo indiora amo Keriso ta hamo avo indie vahai eora.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Eto ungotena embo isapamane rate ‘bread’ vahai avo indie ungotena hamo vahai eora.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Eto enana Israel embomeni ta ari avo be kivujo. Eto enana na pene gaga ta indari iketo ehako umbuto indie pene gaga ta God amiga vahai ere ora.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Eto ke erena amo ingeni na ove eto god ke eora amite eto indari god sokova amita degi ikeora amite tapa amo ke be manera
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 te God kiae embomeni na indari amita degi ikeora amo God be amita degi hande ikae rate ahihi sasapura amita degi ikeora avoeto na ungo ahihi sasapura amiga vahaita eova ere taekitona.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Amo ungona Bada ta atungu ta indie ehako ahihi sasapura ta atungu ta mane indesova eto Bada ta pene gaga ta indie ehako ahihi sasapura ta gaga ta mane indesova.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Eto ungo na Bada ta sovera avo nembari ke ijie Bada undupa ereova ke ijie amo Bada ta atungu ta indiue Satan ta atungu ta indiue ainge ere ova amo undupa ta ari ra.
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Eto embo na ke einge eora amo, “na ke pepeni na pundurae avoeto ari tapa asona amo tehora” eto ke ainge amo ke be rate ari nei nei amita degi amo ari javotoho mane puvuresuja.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Eto embo amina amita ari avo pere mane hotembasuja te namei ta ari amite tapa hotembasuja.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Eto ari nei amo einge evujo, ungo ‘market’ ta o umbasi pambuto kito amo mane eto ingari ke asova te teho umbuvujo amita be amo god sokova ta hande matu ikari re te ungo segigi aisova.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Eto enda te enda ta donda tapa amo ungotenanena jigama ara Bada na ikena.
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Eto embo nei God kiae na amita bande ta indova oru au pambuto amo ke nei do mane hotembasova te teho indivujo
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Eto embo nei na kito segigi ue, “o amo matu god sokova ta hande ikari ra,” ainge au ingito amo harikasuja embo amita jo avo orekitie mane indesova.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Eto ungona indesova amo ungota jo ta osaga mane kesova te embo amita jo avo orekitie mane indesova
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Rate ungona ke einge hotembitevete ova “na ke pepeni na pundurae embo rate doeto na embo nei ta jo kito orekitie mane indono? Eto na indari heva nau ta umbuto God peketo indionate do avoembo embo na na pehumba aro?” ke ainge avo toto
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 indie gagihe embo nei na ungo kogue God osa ue jakeka ara evujo
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Eto Judea embo rete Greek emborete God ta ekalesia embo vahai amina ari no avo kito sapura ta beasuja avoeto ungona simba evujo.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Eto na ari nau amo meni isapa sira eto ururono embo nei na ari nau avo kito God ke be ijiroro God na kito oreketo umbaja eona.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.