Mateus 25

Kilagane Kisha (Kenya) (NYF) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 “Haho siku andihokudzirira Mwana wa Mudamu, uthawali wa mulunguni undahalana na asichana kumi marioasha mataa gao mende makamutsangire bwana harusi.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Kahi za o asichana kumi, asichana atsano were ni azuzu, na atsano were ni alachu.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Vikara aryahu asichana azuzu, mamanya ko kutsukula go mataa kare ela k'amatsukulire akiba yoyosi ya mafuha.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Ela arya alachu o makitsukula mataa hamwenga na mafuha ga akiba.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Bai kwa kukala ye bwana harusi k'adzire haraka, o asichana osi makunukira na makilala.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Ela usiku wa manane, makihenda kusikira, ‘Thiye bwana harusi ukani mwende mukamutsangire.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Aryahu asichana osi makivumbuluka kare makikwacha kuthayarisha mataa gao.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Vikara aryahu asichana azuzu marihoona kukala mataa gao k'agana mafuha, makiavoya o alachu makiamba, ‘Huthanyizeni naswi go mafuha, mana mataa gehu ganazima.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Ela o asichana alachu makidzigidzya makiamba, ‘Go mafuha hurigo nago be k'agadima kuhuthosha hosi bule, kwa vizho kot'ani malo madhukani mukagule genu.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 K'uzhona o asichana azuzu marihokala makwendani ko madhukani, kuno ye bwana harusi akidza. Aryahu asichana atsano mariokala ma thayari, machangira hamwenga naye kahi za yo nyumba ya harusi na muryango ukifungwa.”
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Bada ya muda, o asichana angine makidza kula ko mafuhani. Makidzabisha zhomu zhenye makiamba, ‘Bwana, bwana, huvugulire!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Ela ye bwana harusi akiadzigidzya akiamba, ‘Kunena wo ujeri, simumanya bule ninwi.’ ”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Jesu arihomarigiza ro fumbo riro akiamba, “Kwa vizho, kalani thayari wakathi wosi, mana k'amumanya maut'u gaga gandakala siku yani na saa yani.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Jesu akienderera kunena akiamba, “Wakathi uwo be udzahalana na mut'u mumwenga ariyekala anamala kufunga charo cha kwenda ts'i za kure. Bai kabila k'adzauka, waaiha ahumikie akiap'a malize mamutsundzire.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Waaiha hamwenga, na kila mut'u akimup'a t'alant'a kulengana na wadimiwe. Wa kwandza wamup'a t'alant'a ts'ano. Wa hiri akimup'a mbiri, na wa hahu akimup'a mwenga. Arihogonya vizho akiuka achenda.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Vikara arihokala adzakwenda, ye muhumiki ariyegerwa t'alant'a ts'ano, akizihendera kazi na zikizhala ts'ano nyingine.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Yuya ariyegerwa mbiri naye, akizihendera kazi hatha zikizhala mbiri nyingine.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Ela ye muhumiki ariyegerwa t'alant'a mwenga, akiihala yo p'esa ya bwanawe achendaitsimbira wina akiizika.”
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Vikara bada ya muda mure, ye bwana wa aryahu ahumiki akiuya na akidzapiga hesabu na o ahumikie.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Bai yuyahu muhumiki ariyegerwa t'alant'a ts'ano, akimboza zo ts'ano nyingine akiamba, ‘Bwana, mut'u uwe wanirichira t'alant'a ts'ano, nami nikizihendera kazi hatha zikizhala zizi ts'ano nyingine, thizi.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Ye bwanawe akimwamba, ‘U muhumiki mudzo na mwaminifu, uriyehenda kazi ya kunifwaha moyo wangu. Wakala mwaminifu dzulu za maut'u mathithe, na vivi ndakuhendya uimirire maut'u mabomu zaidhi. H'aya ndzo kuno wangire kahi za raha ya bwanao.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Kula iye, akithuwirizwa ni yuyahu wa t'alant'a mbiri. Iye naye akiamba, ‘Bwana, uwe wanip'a t'alant'a mbiri, nami nikizihendera kazi hatha zikizhala zizi t'alant'a mbiri nyingine, thizi.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Ye bwanawe akiamba, ‘U muhumiki mudzo na mwaminifu, uriyehenda kazi ya kunifwaha moyo wangu. Wakala mwaminifu kwa maut'u mathithe nami nindakuhendya uimirire maut'u mabomu. H'aya ndzo kuno wangire kahi raha ya bwanao.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Kula iye, akidza ye wa t'alant'a mwenga. Akiamba, ‘Bwana, uwe be ninakumanyat'o sana mino. U mut'u mwomu. Unahendza kuvuna hat'u uriho k'uhalayire, na kuzola mutsere uriwo k'uuhululire.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Kwa ut'u uwo wenye bai, yo t'alant'ayo nikigoha kuihendera kazi. Nikiihala nikiitsimbira wina nikiizika. Kwa vizho yo t'alant'ayo thii hala mwenye.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 K'ona ye bwanawe anambola kunena akiamba, ‘Muhumiki muthiriri na mukaha we. Be hatha navikale unanimanyat'o sana kukala nivuna hat'u niriho silayire, na kuzola mutsere hat'u niriho sihululire.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Were k'udima kwendazika bengi zo p'esa zangu changari zikanizhalira faidha?
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 H'aya muhokeni kare yo t'alant'a mumup'e ye ariye na kumi.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Kwani kila ariye na kit'u andagerwa akale na vinji. Ela ariye k'ana kit'u, andahokwa hatha cho aricho nacho.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 H'aya muhaleni yuyu muhumiki asiye mana mumutsuhe ko ndze kizani. Na kuko kundakala na kurira na kwafuna meno.’ ”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Jesu akienderera kunena akiamba, “Haho Mwana wa Mudamu andihokudza na malaika osi kahi za nguma ya kwakwe, andakelesi dzulu za kihi cha kwakwe cha kithawali, kihi chenye nguma.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Bai andihokala yukelesi, at'u a makabila gosi mandakudzaima mbereze, naye andaathanya k'ana mbiri dza viryahu murisa athanyazho mbuzi na ng'ondzi.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 At'u enye hachi andaaika mukono wa kurya. At'u athiriri o andaaika mukono wa kumots'o.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Gonya ye Muthawali andaambira aryahu mandiokala mukono wa kurya, ‘Ndzoni kuno nwi at'u muriohaswa ni Baba. Ndzoni muhale uthawali muriwothayarishirwa ni Baba hangu urumwengu k'audzaumbwa.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Kwani nirihokala nina ndzala, ninwi mwanip'a chakurya nikirya. Nirihokala nina k'ihu, mukinip'a madzi nikinwa. Na nirihokala ni mujeni mukinikaribishat'o.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Nirihokala nina wira mwanip'a nguwo nikivala. Nirihokala ni mukongo mukidzanilola, na nirihokala ni jela nazho dzazho.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 O ahachi mandauza maambe, ‘Bwana, unaamba kukala urihokala una ndzala fwakup'a chakurya ukirya. Urihokala una k'ihu fukikup'a madzi ukinwa.
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Urihokala u mujeni fukikukaribishat'o. Urihokala una wira fukikup'a nguwo ukivala.
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Urihokala u mukongo fukidzakulola, na urihokala u jela nazho dzazho. Be hatha fwakona rini sino hatha fukikuhendera maut'u gano gosi?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Ye Muthawali andaadzigidzya aambe, ‘Namwambira kamare kukala, zho murizhoahendera aa ndugu zangu athithe be mwanihendera mimi.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Gonya andaambira o at'u mandiokala mukono wa kumots'o, ‘Nihaukirani nwi at'u muriolaniwa. Endani kahi za moho wa kare na kare, kut'u kurikotengezerwa Shethani na malaikae!
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Kwani nirihokala nina ndzala, k'amunip'ere chakurya nikarya. Nirihokala nina k'ihu k'amunip'ere madzi nikanwa.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Nirihokala ni mujeni k'amunikaribishire. Nirihokala nina wira k'amunip'ere nguwo nikavala. Nirihokala ni mukongo k'amudzire nilola, na nirihokala jela nazho dzazho.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Nao mandamuza mamwambe, ‘Bwana, ni rini ho furihokona una ndzala, hedu una k'ihu, hedu u mujeni, hedu u mukongo, hedu u jela gonya sino k'afukwavizire fukikuricha vizho?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Ye andaadzigidzya aambe, ‘Ninamwambira kamare kukala, zho murizho k'amuahenderere aa ndugu zangu athithe, be hatha mimi nami k'amunihenderere.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Nao mandihoambwa vizho, mandakwendangira kahi za hukumu ya kare na kare, ela ahachi o, mandangira kahi za uzima wa kare na kare.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.