João 4

Godon Vuak Ma Ijin (NVM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 E Ferisis iji bu faik e uruvana buka una Jesuon vuak faivknum una fuon vakok fu aferdiame do ruardiako Jon bu arevo bu iji fain.
1 Os fariseus ouviram dizer que Jesus estava ganhando mais discípulos e batizava mais pessoas do que João.
2 Regavo Jesu fu koikfuon ba e iji kege do ruardian revo bu e vuak fuon faivo ijieb e iji aferdia do ruardiav.
2 (De fato, não era Jesus quem batizava, e sim os seus discípulos.)
3 Jesu fu faik e Ferisis iji bu vuak iji abe kuaimoijga fun ai Judia areme una madu uri Gareri ijia vain.
3 Quando Jesus ficou sabendo disso, saiu da Judeia e voltou para a Galileia.
4 Regavo Jesu fu ai Gareri fu vainma iji ur fu ai Sameria ijia kekomevo ijar Gareri vakro ijeg vierafene vain.
4 No caminho, ele tinha de passar pela região da Samaria.
5 Ijefuon Jesu fu roke ai be Sameria guf iji bu kua Saikano kuavo ijia kekoin. Regavo ai Saika fu moik ivuankbe Jekaf fu abe farif fuon Josof mainma iji samaij ijia.
5 Ele chegou a uma cidade da Samaria, chamada Sicar, que ficava perto das terras que Jacó tinha dado ao seu filho José.
6 Regavo ai Saika ijia Jekafon do be fu moik guf ijia nafuinma bu jiavo iji fu ijia. Ijefuon Jesu fu unam jiamana roke tavan uk manino ijia fu aimamga fu do iji irif ijia fin.
6 Ali ficava o poço de Jacó. Era mais ou menos meio-dia quando Jesus, cansado da viagem, sentou-se perto do poço.
7 Jesu fu do irif ijia figa bara Sameriako be fu do jiakafa rokga fu uri bara iji kua, Do be jia mie na ijno kuain.
7 Uma mulher samaritana veio tirar água, e Jesus lhe disse:
8 Regavo e Jesuon vuak faivo fok bun ar ijia duok ikfuon iji kimekuai vakoga fu fuonkua ijeg ren.
8 (Os discípulos de Jesus tinham ido até a cidade comprar comida.)
9 Jesu fu bara iji dofuo kuamga bara iji fu una kua, Aiji a e Jius ga naiji na bara Sameriako ijefuon a irerafuon na dofuo kiemno kuain. (Bara iji fu Jesu ijeg kuainma ijefuon maiji e Jius buba e Sameriakona besum afuime karioijo).
9 A mulher respondeu: — O senhor é judeu, e eu sou samaritana. Então como é que o senhor me pede água? (Ela disse isso porque os judeus não se dão com os samaritanos.)
10 Ijefuon Jesu fu una kua, A irerag God fu vajamo ijiga e igi erar igia fine a dofuo kuamo iji mukoi vierafebatie a fu kuaga fur do ma iji jiame a mak. Ijefuon maiji fur do iji bu ine tavan bog ijia ma karivako iji abe una a mak.
10 Então Jesus disse:
11 Jesu fu ijeg kuardamga bara iji fu una kua, E Bomana do igi nafuinma iji fuka mako dibuor gamia revo a baket bakin. Ijefuon a izer do iji bu ine ijia ma karivako iji jiak.
11 Ela respondeu: — O senhor não tem balde para tirar água, e o poço é fundo. Como é que vai conseguir essa água da vida?
12 Regavo no sainuvuon Jekaf fu mako igi rume arema do iji fu ijia nafuimga afijaf iji abevo fanuf fuon fok bu do ijia iknum oin. Regavo aiji a vierafero ar e bomana ga Jekaf fu e ukakbero a ijeg vierafene kuaim.
12 Nosso antepassado Jacó nos deu este poço. Ele, os seus filhos e os seus animais beberam água daqui. Será que o senhor é mais importante do que Jacó?
13 — ausente —
13 Então Jesus disse:
14 — ausente —
14 mas a pessoa que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Porque a água que eu lhe der se tornará nela uma fonte de água que dará vida eterna.
15 Jesu fu ijeg kuardamga bara iji fu una kua, E Bomana ni do iji a kuaimon iji iviakma jia miega na abe ij. Naka tavan bog mako igia do jiakok fuka isediem ijefuon ni do iji a kuaimon iji jia miega na inkin rad naba una do kafiekno kuain.
15 Então a mulher pediu: — Por favor, me dê dessa água! Assim eu nunca mais terei sede e não precisarei mais vir aqui buscar água.
16 Fu ijeg kuamga Jesu fu kua, Ni una va baru on iji afeme una igi na fijo igia rokne kuain.
16 — Vá chamar o seu marido e volte aqui! — ordenou Jesus.
17 Rega bara iji fu una kua, Naiji na baru bano kuain. Rega Jesu fu una kua, A kie a baru kafo bano kienma iji aka ma kuardiem.
17 — Eu não tenho marido! — respondeu a mulher. Então Jesus disse:
18 Regavo a amur baru imut roin (5) ren gavo iviakma baru iji a fusik fino iji fu ma baru on bakin. Regavo iviakma na kuavga a kie a baru bano kienma iji an ma kuardienmano kuain.
18 pois já teve cinco, e este que você tem agora não é, de fato, seu marido. Sim, você falou a verdade.
19 Jesu fu ijeg kuardamga bara iji fu kua, E Bomana na gaga aiji a e iji Godon vuak vierafene kuaimon ijin.
19 A mulher respondeu: — Agora eu sei que o senhor é um
20 Regavo e Sameriako saifnuvuon bu usuibe uruor igia ajieme Godon sirimameknum dua urukafame aroivo. Regavo ja e Jius iji ja kuai Godon ar no sirimameknum aroikfuon iji fu Jerusarem ijiano kuaiv.
20 Os nossos antepassados adoravam a Deus neste monte , mas vocês, judeus, dizem que Jerusalém é o lugar onde devemos adorá-lo.
21 Fu ijeg kuamga Jesu fu una kua, Ni vuak igi na kuardavo igi ma vierafe tavan abekma noba una uruor igia ga ai Jerusarem ijia karine Godon sirimameknum fu aroik.
21 Jesus disse:
22 Regavo ja e Sameriako iji ja erafon sirimamejo iji jaba mukoi vierafeknum sirimamej. Regavo e Jius noiji no erafon sirimameknum aroivo iji non mukoi vierafen. Ijefuon maiji God fu e fok karauniakfuon iji fu e Jius ijia kuamga fu ari ruain.
22 Vocês, samaritanos, não sabem o que adoram, mas nós sabemos o que adoramos porque a salvação vem dos judeus.
23 Regavo e iji bu kaven ma vierafeknum Godon sirimameknum fu aroikva ijefuon tavan iji fu vek gavo na ma kuardav ire iji bun iviakma igijar rej. Ijefuon God fu e ijeg sirimamejo fu iji vierafeknum nisaidiam.
23 Mas virá o tempo, e, de fato, já chegou, em que os verdadeiros adoradores vão adorar o Pai em espírito e em verdade. Pois são esses que o Pai quer que o adorem.
24 Regavo God fu e Kaven ijefuon erar fu Godon sirimamekma fuka kaven fuon ijekma oi ma vierafeknum sirimamek.
24 Deus é Espírito, e por isso os que o adoram devem adorá-lo em espírito e em verdade.
25 Jesu fu ijeg kuardamga bara iji fu una kua, Na e iji fu e fok karauniakfuon God fu kuaga fu ari ruakfuon if fuon Kurais iji nan vierafen. Ijefuodo fu rad ruakma fur ire fok amarigia kuarduok.
25 A mulher respondeu: — Eu sei que o
26 Fu ijeg kuardamga Jesu fu una kua, E iji God fu kuaga fu ruakfuon iji nan iga ruainva iviakma nar igi osik manine vuak kuaivno kuain.
26 Então Jesus afirmou:
27 Bu ijeg kuaivo ijia e Jesuon vuak faivo iji bu vainva iji bun una ijia usen. Bu usem gak Jesu fu bara ijek vua kuaimga buka oiserdiain. Buka oiserdiain gavo buba una bara iji kua, A irerag abekro vierafen? Regavo madu buba una Jesu kua, A irerafuon bara ijek vuak kuaimno kuain? Buka rubdiamga bu ijia irem giain.
27 Naquele momento chegaram os seus discípulos e ficaram admirados, pois ele estava conversando com uma mulher. Mas nenhum deles perguntou à mulher o que ela queria. E também não perguntaram a Jesus por que motivo ele estava falando com ela.
28 — ausente —
28 Em seguida, a mulher deixou ali o seu pote, voltou até a cidade e disse a todas as pessoas:
29 — ausente —
29 — Venham ver o homem que disse tudo o que eu tenho feito. Será que ele é o Messias?
30 Bara iji fu ijeg kuardiamga e fok bun ar iji areme una Jesu fino ijia fu gak vain.
30 Muitas pessoas saíram da cidade e foram para o lugar onde Jesus estava.
31 Ijegrekoga e Jesuon vuak faivo iji bun uri Jesu soisoime kua, E vuak nijaidiamon duok kafo ine kuain.
31 Enquanto isso, os discípulos pediam a Jesus: — Mestre, coma alguma coisa!
32 Bu ijeg kuavga fu una kia, Duok nun iji na ine daro abe oijo iji jaba mukoi vierafenvano kiain.
32 Jesus respondeu:
33 Fu ijeg kuardiamga e vuak fuon faivo iji bu isuar una bui kuai, E iji fu kafu e kafob duok kege ro vajainvano kuain.
33 Então os discípulos começaram a perguntar uns aos outros: — Será que alguém já trouxe comida para ele?
34 Bu una bui ijeg kuaivga Jesu fun giame una kia, Na ire iji na bijame kuardiavo iji na Asoinun ire iji fu vierafenma iji igame vo ik fuon iji fu na kuardiema na ruainva iji ka re barek.
34 — A minha comida — disse Jesus — é fazer a vontade daquele que me enviou e terminar o trabalho que ele me deu para fazer.
35 Fu ijeg kuardiame uri vuak be ijeg bijame kuardiain. Ja kuai no asam nokarok ga nokarok (4) barekma no juar masikno kuaiv. Regavo ni juar garia giaf ire fok buka du barme masikfuon samuain.
35 Vocês costumam dizer: “Daqui a quatro meses teremos a colheita.” Mas olhem e vejam bem os campos: o que foi plantado já está maduro e pronto para a colheita.
36 Ijefuon e iji fu juar masime kanafu ai mukor ijia naga bu tavan bog ijia naoimvakfuon iji fun Godri kimen. Ijefuon vo e iji uij dajaimo ijiga e uij kanafumo iji bu gia e uruvana bu una oi karoime una unam ma karivako iji kegoi bu giakva buka oimarek.
36 Quem colhe recebe o seu salário, e o resultado do seu trabalho é a vida eterna para as pessoas. E assim tanto o que semeia como o que colhe se alegrarão juntos.
37 Regavo vuak iji bu kuaivo iji fuka ma e be fu uij dajaiko be fu masim.
37 Porque é verdade o que dizem: “Um semeia, e outro colhe.”
38 Na ja kiavno nin va juar iji jaba menva ijia ire duinva iji masif. Regavo juar iji bu e roinb menva iji ja ijia ire ma iji duinva ijin masime karfno kiain.
38 Eu mandei vocês colherem onde não trabalharam; outros trabalharam ali, e vocês aproveitaram o trabalho deles.
39 Areme e Sameriako iji ar ijia karinva roin bu una Jesu ma vierafen. Ijefuon maiji bara iji fu kia, Fu ire fok na nuriet reoinva iji kuardienmano kiain.
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram em Jesus porque a mulher tinha dito: “Ele me disse tudo o que eu tenho feito.”
40 Ijefuon e Sameriako bu usem soisoime kua, Nika nona igia fine kuavga fu naki nokarok (2) una ijia buna fin.
40 Quando os samaritanos chegaram ao lugar onde Jesus estava, pediram a ele que ficasse com eles, e Jesus ficou ali dois dias.
41 Fu buna ijia fiknum vuak nijaidiamga e uruvana buka tavan ijia una fu ma vierafen.
41 E muitos outros creram por causa da mensagem dele.
42 Areme bu una usem bara iji kua, No ivia noka fu ma vierafen ijefuon maiji non koiknuvuon vuak fuon ma iji fu kuarduomo non fain. Regavo no vuak a kuarduinma ijefuon no iji fu ma vierafejo bakin. Gavo fuiji fu ma e moikigia oijo iji karauniakfuon ijin.
42 Eles diziam à mulher: — Agora não é mais por causa do que você disse que nós cremos, mas porque nós mesmos o ouvimos falar. E sabemos que ele é, de fato, o Salvador do mundo.
43 Jesu fu naki nokarok (2) barekoga fun una madu uri gafia Gareri ajie vain.
43 Depois de ficar dois dias ali, Jesus foi para a região da Galileia.
44 Regavo Jesu fu koikfuon e vuak fuon faivo kuardiame kia, E iji Godon vuak vierafene kuaimon iji e aiko fuon iji buba fu akaime vuak fuon amarigia faime igakno kiain.
44 Pois, como ele mesmo disse: “Um profeta não é respeitado na sua própria terra.”
45 Regavo tavan ijia fu vake Gareri kekomga e iji karinva iji buka fu oimardame afen. Bu oimardainva ijefuon maiji bu Jerusarem ijia tavan Fasova iro iji iknum oimarkuai vainva ijia bu fu gain. Bu koikbuon ni buon ijia ire sumakin kafokafo fu rena bu giain ijefuon bu fu afen.
45 Quando chegou à Galileia, os moradores dali o receberam bem. É que eles tinham ido à Festa da Páscoa , em Jerusalém, e tinham visto tudo o que Jesus havia feito lá.
46 Ijefuon Jesu fun tavan be una madu vake ai Keinan moik Gareri guf ijia kekoin. (Revo ar iji fu ur ijia do iji abe una do vuain bu ijo iji amarenma ijin). Regavo ai Kafoniam ijia e gaman ijiebuon ikreno be ijefuon am ijar ka adam ma bomana be aben.
46 Jesus voltou a Caná da Galileia, onde havia transformado água em vinho. Estava ali um alto funcionário público que morava em Cafarnaum. Ele tinha em casa um filho doente.
47 E iji fu ijia fine Jesu fu ai Judia areme una Gareri ruainma fu iji fain. Ijefuon fu va kuaga Jesu fu farifuon iji adam abene fuka guakreno ijin keunakro fu ijeg vierafene vain.
47 Quando ouviu dizer que Jesus tinha vindo da Judeia para a Galileia, foi pedir a ele que fosse a Cafarnaum e curasse o seu filho, que estava morrendo.
48 Fu vake gafia keko kuamga Jesu fu una kua, Ja e fok ja vierafe naka ire sumakin mukor kafo uruvana rega ja ijia giame ijar una na ma vierafekuai ja ijeg vierafenvano kiain.
48 Jesus disse ao funcionário:
49 Jesu fu ijeg kuardamga e bomana iji fu una kua, E Bomana e-e nika nosik vakne revo a saroikma farinun iji fuka guak.
49 Ele respondeu: — Senhor, venha depressa, antes que o meu filho morra!
50 Fu ijeg kuardamga Jesu fu una kua, Na vierafe farifon iji fuba guakgavo fu una maikno ni una vakne kuain. Fu ijeg kuardamga e bomana iji fu Jesuon vuak ijin abe ma vierafene fun una ai fuon ijia vain.
50 — Volte para casa! O seu filho vai viver! — disse Jesus. Ele creu nas palavras de Jesus e foi embora.
51 E bomana iji fun una vakgame efuon ikrejo roin bu vuak abe roke unam ijia fu bieme usem kua, Amon adam abenma iji fun mainmano kuain.
51 No caminho encontrou-se com os seus empregados, que disseram: — O seu filho está vivo!
52 Bu ijeg kuardavga e bomana iji fu tavan ivez farifuon fu una mainma ijefuon kiamga bu una kua, Fu niar tavan una gura manino ijia fu una urinmano kuain.
52 Então ele perguntou a que horas o filho havia começado a melhorar. Os empregados responderam: — Ontem, à uma da tarde, a febre passou.
53 Ijefuon e bomana iji fu ijia una vierafero Jesu fu tavan besum ijia fu una kua, Farifon iji fun una urikno kuainma fu iji vierafen. Ijefuon fu aganfuon ijiena tavan ijia una Jesu ma vierafen.
53 Aí o pai lembrou que havia sido naquela mesma hora que Jesus tinha dito: “O seu filho vai viver.” Então ele e toda a família creram em Jesus.
54 Jesu fu Judia oinevo fu una Gareri roko ijia fu unam sumakin nokarok (2) ijin rena bu giain.
54 Esse foi o segundo milagre que Jesus fez depois de ter ido da Judeia para a Galileia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.