Romanos 11

BINGA EWAMEI IESU KERISO DA JAWO DA (NOU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Awasedo na ingoda yei sedo gosena, God uso embo ujo ae isita? Umo awodo aera. Na mina setena ainda be awa na awa Israel embo ra Abraham da orobe ra edo Benjamin da riri nei na.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Edo God umo embo tuturo da kataburisira embobo awa ujo ae aera. Edo ingo Elijah da ge God da yei Israel embobo awa bekuba isira awa ingo ruvegurisevita?
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 Edo ge awa eire. Elijah mi God da yei sisira,
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Edo umo awodo setiri God uso yei mina ro sirira? God uso yei sisira,
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Da awodo boroko God mi Israel embobo enumba ae uso topo orase kataburisira awa atima era.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Edo embo mi ro era awa God mi ungo kataburisera ainda susu aera te God umo embo kataburisira ainda be awa uso jo ari awasedo. Edo embo mi ro era awa God mi ungo kataburisira ainda susu gido re umo ungoda yei jo aera.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Awasedo eiawa isira. Israel embobo ungo ro eura edo isera awa tambae isera. Edo Israel embobo embo enumba ae God mi kataburisira amimi God da soregari awa tambusera. Edo God embo nenei de da jawo sisira te ungo teta embo dengoro ae da awodo isera.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Edo jiwari mi sisira,
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Edo David mi Israel embobo da jawo da sisira,
9 Naatu David eo na’atube,
10 Edo ungoda jiro umenga etiri ungo teta diti awa dowo guba ari edo ungo dadara gasise pepeta ore. Edo mata awodo ungoda ari bebegae mi teta bouga ungoda saga da arago irirari dowo ungo kukubedo tembore.”
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Awasedo na ingoda yei sedo gosena, Jew embobo ungo dudurisera mo God mi ungo usibesi adi setiri duduriserita? Awodo aera, Jew embobo awa wasiri bebegae etero gido God mi soregari awa embobo Jew ae da yei itari edo Jew embobo awa soregari awa ungo daedo bari dipapa orase isira.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Edo Jew embobo awa wasiri bebegae etero edo ewamei ari nembodiba be awa embobo Jew ae da yei bugusira. Edo Jew embobo awa God da yei awa goroba ae etero kondade ari nembodiba be awa embobo Jew ae da yei bugusira. Edo amboda Jew embobo roinge Keriso da yei puradera awa inono adira iji ainde awa embobo Jew ae mi ewamei ari boroko budo era awa ungo mi be derigedo badera.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Na boroko ingo embobo Jew ae da yei ge sena. Na God da binga atopatari embo embobo Jew ae da yei mata atadena awa na iji berari naso buro awa nembodiba adena.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Edo naso embo topo na ro ena awa gido awase ungo soregari badi dipapa erita rora.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Edo God Israel embobo ujo ae etiri busu embobo nenei awa God ga da otao ari ewamei da era. Edo God Israel embobo sekago badira iji ainde ro eiri awa ingo kotevi? God ungo sekago badira ainde ungo awa teta embo betari God mi jigari erari inge adira.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Edo indari seka ba buro da sari edo ira awa ingode kiambu budo God da yei itadera awa indari sari berari awa God topo ra. Edo ri uso besisi awa God da yei itadera gido awa papatu awa uso topo adira.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Ri jawo Olive unemi gousira edo simba isira ainda papatu awa jorisira. Edo papatu nenei awa joredo edo ri olive nei ambe da erido ira ainda patu awa joregedo budo ri uso ingo mi gowari ainda itari gambadira. Edo ingo embobo Jew ae awa teta ri Olive ambe da erido ira ainda patu inge ra. Edo God mi diugedo ituri gambudo edo ingo ewamei ari Jew embobo mi burera da awodo teta ri patu itari gambari mi ri ainda ngamo budo edo goroba ari budo ira da awodo awa burewa.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Awasedo embo God mi joregedo ira teta ri patu mi joredo era awodo awa ujo ae eove. Edo jariga embo awodo eove ainda be awa imo awa teta ri patu inge awasedo. Edo imo teta ri patu inge awasedo inemi ae ri uso besisi awa goroba aera. Awarate ri uso besisi mi euri imo goroba edo esa.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Awarate inemi sadesa, “Awa gebe ra te God mi nango itari gamborase sedo ise ri papatu nenei awa jorisira.”
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Edo imo ro sadesa amone gebe ra. God nenei jorisira ainda be awa ungo gebe ae isera awasedo. Awarate unemi ingo awa itiri gambusewa ko ingo gebe isewa awasedo. Edo God mi ingoda yei ro isira awasedo jariga eove te God da yei doio sedo edo gogo edo atiwo.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Edo God mi Jew embobo ri da bugo patu be awawa eregadira mo imo kotesa imo Jew ae mo eregae doaetita?
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Awawa kotise ingo gadewa God jo ari mi wasiri edo ira edo umo daedo goroba de kasedo ira. Edo embo uso binga ujo ae isera awa be goroba de kasisira awarate ingo awa jo isira. Edo ingo unemi berari ingo jo ise atarase dipapa ise tumonda adewa awa ingo jo adira awarate ingo tumonda ae adewa awa unemi ingo awa daedo teta ri patu nenei eregarago adira.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Edo Jew embobo beuso ari doadera awa God mi ungo awa sekago ri da itari gambadera ainda be awa umo awa inono na.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Edo ingo embo Jew ae awa teta ambe da ri jawo sedo era ainda patu inge ra. Edo ri patu awa eregedo wosetiri edo God mi kumbudo nati da ri da itiri sekago gambusira. Edo Jew embobo awa teta ri nati da erido ira ainda patu inge ra awasedo God mi sekago budo ri uso topo da sekago itari gambarase adira amone buro isaga be ra.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Naso nanonamendi ingoda jo da ingo jiro gari embobo awa kotove ta dowo koma ge eiawa ingoda sano gave. Eire, Israel embobo mi mana God da binga awa beuso ise mata awodo atadera. Amboda embo Jew ae embobo da ajigari Keriso da yei bugadera awa inono adira iji ainde awa Israel embobo da God da binga beuso ari iji awa atae adira.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 — ausente —
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 — ausente —
27 “Naatu
28 Edo Jew embobo binga ewamei awa ujo ae edo God da gitopo etera. Awarate ungo binga ewamei awa ujo ae etero amimi ingo embobo Jew ae awa kondade etira ainda be awa God mi uso kando awa ingoda yei itira. Awarate ko uso adi sari ungoda mamo umbogo tuturo da ainda isira awasedo God uso dubo bari Jew embobo da yei da awa atae ae atira.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Edo God embo katabedo edo ungo ewamei adira awa umo sekago kotari nei edo ungoda yei biae sadi aera.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Edo ingo embobo Jew ae ingo matu God kera ae isewa te boroko Jew embobo da beuso ari mi ingo God da jo ari awa betewa.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Da awodo boroko Jew embobo God beuso isera awasedo God ingo Jew ae embobo awa jo etiri umo sekago Jew embobo awa jo adira.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Edo embo berari God beuso etero God mi setiri ungo teta embo gajari oro da atima era da awodo isera oro edo God mi ungo jo arase.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 God da kotari de edo gari de uso ari goroba de awa atae ae adi ae teta umo buin inakade sumbudo ira da awodo ra. Edo uso kotari de gari de awa inbe inda ra. Edo embo amemi God da uso kotari awa ujugedo inono eiri? Edo God buro edo ira awa amemi gari inono eiri?
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 — ausente —
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 — ausente —
35 O yait God a sawar itin,
36 Embo da ave awa inono aera ainda be awa God mi rora berari awa isira edo God mi etiri rora berari awa atima ira edo rora berari wasiri de awa atima ira God da yei usasa itadi sedo. Awasedo embo berari awa God jasiga iji berari ore. Awara.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.