Tiago 1
Bepaŋ'Walaŋ Folofolok Kobuli (NOP) vs VC
1 Nu Jems, Bepaŋ eŋ Wapum Jesu Kilisto’walaŋ tipilapilaye kwanai-medi Judahi mebop 12 dane pupuheneeŋ kwetkwet mebop noli baŋamhik gineŋ hatitawiiŋ, hidi haniutumbaaŋ pepa i youhamulat.
1 Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos da dispersão, saúde!
2 Notneye, hidi tikamanda mebimebi mintahambune kaŋ welemomooŋ hogok nadiyaneeŋ.
2 Considerai que é suma alegria, meus irmãos, quando passais por diversas provações,
3 Nemek undiniŋ kuyeŋ nadisukilitihik mahamulune kokoidi fafaŋeune hidi fafaŋe hinek tineeŋ.
3 sabendo que a prova da vossa fé produz a paciência.
4 Fafaŋe diniŋ folooŋ hidi’walaŋkade minta hinek tibaak. Unduŋ tubune hidi nemek niŋdok lohilohi tiŋa welemulap mu tineeŋ, adi tobo nadisukiliti diniŋ hatihati gineŋ bedidapmaŋ tiŋa me hinek hatiyaneeŋ.
4 Mas é preciso que a paciência efetue a sua obra, a fim de serdes perfeitos e íntegros, sem fraqueza alguma.
5 Eŋ niŋ indiŋ. Hidi’walaaniŋ niŋdi nadinadi fuliŋgoŋ lohiŋa kaŋ Bepaŋ ninadiluwaak. Kaŋ Bepaŋ adi metam hogohogok nininto mu tiŋa nemenemek siloniŋgoŋ nimilakdi tubumintamimbaak.
5 Se alguém de vós necessita de sabedoria, peça-a a Deus - que a todos dá liberalmente, com simplicidade e sem recriminação - e ser-lhe-á dada.
6 Ninadi adi welelufom tiŋa moŋ. Wapum kwambumuŋgoŋ nadisukilitimiŋa ninadiluwaak. Eŋ neeŋ welelufom tiŋa ninadiluwaak adi’walaŋ nadinadi adi sububadi ime luhineŋ fedililikeneune dombuŋolooŋ lolak ala wabiune pupuheneeŋ liwe tilak undiniŋ.
6 Mas peça-a com fé, sem nenhuma vacilação, porque o homem que vacila assemelha-se à onda do mar, levantada pelo vento e agitada de um lado para o outro.
7 Me niŋ undiniŋ adi yadi Wapum’walaaniŋ nemek niŋ moŋgolaat yoŋa mu nadiluwaak.
7 Não pense, portanto, tal homem que alcançará alguma coisa do Senhor,
8 Me niŋ welelufom be wooŋgaliŋ buŋagaliŋ tihatilakdi Bepaŋ’walaaniŋ nemek kedem nemu moŋgolaak.
8 pois é um homem irresoluto, inconstante em todo o seu proceder.
9 Me niŋ Kilisto’walaŋ kayoŋbopneniŋ fofoŋnit hatilak adi Bepaŋ’walaŋ namanda foloŋ loloŋnit tilak doktiŋa nadifo tuluwaak.
9 Mas que os irmãos humildes se gloriem de sua elevação;
10 Eŋ me niŋ Kilisto’walaŋ kayoŋbopneniŋ bomboŋnit hatilak adi Bepaŋdi nadimimbu fofoŋnit tilak doktiŋa nadifo tuluwaak. Biyagoŋ kuyoŋ, adi wowoŋgimiŋdi sigeneeŋ golopmaiŋ dabugoŋ pilap kumumbaak.
10 os ricos, pelo contrário, de sua humilhação, porque passarão como a flor dos campos.
11 Mele adi haniŋ labuŋa kudutŋiŋdi kilihikit dalak kaŋ sigeneeŋ wowoŋgimiŋŋiŋ golopmaune tinahukutŋiŋ momooŋ u dapmalak. Undugoŋ hinek metam bomboŋ duhuduhuhinit adi kwanai tomboyoula tihatineeŋ iŋgoŋ oŋ, kumuŋ tineeŋ.
11 Desponta o sol com ardor, seca a erva, cai sua flor e perde a beleza do seu aspecto. Assim murcha também o rico em suas empresas.
12 Me niŋ adi tikamanda mintamimbuune kakiyondaaŋ kelekufali hatibaak aditok adi Bepaŋdi nadiune utumba hinek tilak. Biyagoŋ kuyoŋ, adi yadi fafaŋe taulu ulu Wapumdi hatihati fafaŋeniŋ diniŋ mapme kuluŋ mokomimbaak. Woŋ adi metam Bepaŋ welehikdi kahileiŋ aditok gigit yoŋit.
12 Feliz o homem que suporta a tentação. Porque, depois de sofrer a provação, receberá a coroa da vida que Deus prometeu aos que o amam.
13 Kadakaniŋ diniŋ tikamanda uyadi Bepaŋ’walaaniŋ mu mintalak. Unduŋ doktiŋa me niŋ kadakaniŋdok tikamanda mintamimbune indiŋ mu yoluwaak, “Bepaŋdi tikamanda tinamulak.” Nebek niŋdi Bepaŋ kadakaniŋ titiŋdok tikamanda tuwot mu timimbek. Be Bepaŋdi me niŋ kadakaniŋ titiŋdok tikamanda mu timilak.
13 Ninguém, quando for tentado, diga: É Deus quem me tenta. Deus é inacessível ao mal e não tenta a ninguém.
14 Tikamanda adi talik indiŋ foloŋ mintalak. Timentimeŋ adi me niŋ ne’walaŋ silodadi kadakaniŋ titiŋdok nadigalikalak, kaŋ wondigoŋ gebineŋ hamanelak.
14 Cada um é tentado pela sua própria concupiscência, que o atrai e alicia.
15 Kaŋ silodadi mihiwele tiŋa biyelak adi wou “kadakaniŋ”. Kaŋ kadakaniŋdi bediŋa kitaaŋ kumuŋ tubumintalak.
15 A concupiscência, depois de conceber, dá à luz o pecado; e o pecado, uma vez consumado, gera a morte.
16 Notneye momohi, hidi mede i mu nadifikaneeŋ.
16 Não vos iludais, pois, irmãos meus muito amados.
17 Nemenemek momohi be siloŋ fofohi moŋgokam hogohogok woŋ adi kunumnehi biiŋ. Betnik, Hauta Molom, adi’walaaniŋ foiŋ. Biyagoŋ kuyoŋ, adi yadi undubo tiŋ undubo tiŋ mu tilak, be adi’walaŋ titiŋ adi mele gineŋ yatnene woliniŋnikdi kweheyebo tiŋ eŋ muniŋgoŋbo tiŋ tilak undiniŋ mooŋ.
17 Toda dádiva boa e todo dom perfeito vêm de cima: descem do Pai das luzes, no qual não há mudança, nem mesmo aparência de instabilidade.
18 Bepaŋ adi biyagoŋ nadikwambunda hinek tuguk doktiŋa medeŋiŋ folooŋ hinekdi waabiŋiŋ-mihiŋiye nihitubu-mintaguk. Uyadi metam indi nemenemek hogohogok tubumintaguk wondiniŋ folooŋ, kwanai kobulineŋ nanaŋe folooŋ koomkoom mintalak unduŋ nabugoŋ tineem nadiŋa unduŋ tuguk.
18 Por sua vontade é que nos gerou pela palavra da verdade, a fim de que sejamos como que as primícias das suas criaturas.
19 Notneye momohi, i nadineŋ. Metamdi mede nadinadidok lodayaneeŋ, eŋ mede yoyodok be kwihita titiŋdok adi malabuda tiyaneeŋ.
19 Já o sabeis, meus diletíssimos irmãos: todo homem deve ser pronto para ouvir, porém tardo para falar e tardo para se irar;
20 Kwihita foloŋ nemek tiiŋ wondi Bepaŋ’walaŋ titiŋ didimeniŋ diniŋ talik fai tilak.
20 porque a ira do homem não cumpre a justiça de Deus.
21 Unduŋ doktiŋa hidi welehik geŋgeŋnit eŋ koŋgolondaŋgoŋ u wabidapmaaŋ, kulemaŋgoŋ hatiŋila welehikdi Bepaŋ’walaŋ medeŋiŋ welehik gineŋ yetiguk u not timiyaneeŋ. Biyagoŋ kuyoŋ, wondigoŋ welehik tutumbadok saŋiniŋ halimilak.
21 Rejeitai, pois, toda impureza e todo vestígio de malícia e recebei com mansidão a palavra em vós semeada, que pode salvar as vossas almas.
22 Hidi yadi Bepaŋ’walaŋ mede diniŋ folooŋ tubumintaneeŋ. Mede magihikdi hogok mu nadiyaneeŋ. Unduŋ tineeŋ adi welehik talamut tineeŋ.
22 Sede cumpridores da palavra e não apenas ouvintes; isto equivaleria a vos enganardes a vós mesmos.
23 Nebek niŋ adi Bepaŋ’walaŋ mede hogok nadifit tiŋa folooŋ mu keleŋ tilak adi yadi indiniŋ: Me niŋdi namanda hanom foloŋ kaŋ
23 Aquele que escuta a palavra sem a realizar assemelha-se a alguém que contempla num espelho a fisionomia que a natureza lhe deu:
24 wooŋ pilap hinek namanda dediniŋgoŋ kalak u agaŋ kaule tilak, undiniŋ.
24 contempla-se e, mal sai dali, esquece-se de como era.
25 Iŋgoŋ nebek niŋ adi Jesu’walaŋ Mede Momooŋ baigoŋ hinek kadidimeeŋ nadihinakaaŋ mede u kaule mu tiŋa momooŋgoŋ hinek takalihinakaune Bepaŋdi me u kahaŋ timiluwaak. Mede Momooŋ uyadi Bepaŋ’walaŋ yodoko mede folooŋ hinek, wendigoŋ kadakaniŋ gineniŋ ninigitak.
25 Mas aquele que procura meditar com atenção a lei perfeita da liberdade e nela persevera - não como ouvinte que facilmente se esquece, mas como cumpridor fiel do preceito -, este será feliz no seu proceder.
26 Me niŋ adi netok “Nu Bepaŋ’walaŋ Mede Momooŋ hinek nadiŋa kamehatilat,” unduŋ yolakdi maŋiŋ kedemgoŋ mu kadokolak, adi yadi weleŋ talamut tilak. Me niŋ undiniŋ’walaŋ kayoŋbop hatihati u folooŋnit mokit tilak.
26 Se alguém pensa ser piedoso, mas não refreia a sua língua e engana o seu coração, então é vã a sua religião.
27 Wapmihi kondiŋahi eŋ tam kahat adi bulaniŋgoŋ hatibune yabu-ulidoko tiyemdok, be kwetfoloŋ kadakaniŋ hatak wondi welenik tubugouyewaakneŋ doktiŋa didimeniŋgoŋ hatidok, wondi biyagoŋ Betnik Bepaŋ adi’walaŋ hebeŋ foloŋ hatihati geŋgeŋnit mokit tilak.
27 A religião pura e sem mácula aos olhos de Deus e nosso Pai é esta: visitar os órfãos e as viúvas nas suas aflições, e conservar-se puro da corrupção deste mundo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.