Lucas 17
Bepaŋ'Walaŋ Folofolok Kobuli (NOP) vs NTLH
1 Unduŋ yoŋa Jesu adi mihiŋiye indiŋ yeniŋguk, “Metam wanakaŋ hogohogok kadakaniŋ mebimebi mintayemulak. Iŋgoŋ me nediyeŋ kadakaniŋ titiŋdok weleyouyout tiyemulak adi moniŋ, adi kibikoŋ dediniŋgoŋ hinek timineeŋ!
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Tiŋa undugoŋ me undiniŋ adi hatiŋa wapmihi kuyahi-kabe niŋ nihohokeneune kadakaniŋ tibaakneŋ doktiŋa timeŋgoŋ kawade bigim wapum wondi kodi foloŋ tehikapmamiŋa silonetikulune imeŋgwaŋ wapum gineŋ fooŋ kumuŋ tibaak.
2 Seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no mar com uma grande pedra de moinho amarrada no pescoço do que fazer com que um destes pequeninos peque.
3 Unduŋ doktiŋa nemenemek taneeŋ u baigoŋ kaŋ nadidakaleeŋ taneeŋ.
3 Tenham cuidado! Se o seu irmão pecar, repreenda-o; se ele se arrepender, perdoe.
4 Be hele kubugoŋ maaneŋ kadakaniŋ 7 tigamuŋa wooŋ kotigoŋ udaneeŋ buŋa nai 7 wendok tuwot welebulaniŋgoŋ ganimbune kaŋ kadakaniŋŋiŋ bimiluwaaŋ.”
4 Se pecar contra você sete vezes num dia e cada vez vier e disser: “Me arrependo”, então perdoe.
5 Aposel heki adi Wapum indiŋ niŋgiŋ, “Nadisukilitinik tububedinimbeŋ.”
5 Os apóstolos pediram ao Senhor: — Aumente a nossa fé.
6 Unduŋ niŋgiŋ kaŋ Wapumdi indiŋ tubu-udaneyemguk, “Nadisukilitihik-kabe mastat kilik undiniŋ halune kwele wapum gu madila labukadoŋa wooŋ imeŋgwaŋ gineŋ yaleŋ nimbune kedem tibek.”
6 E ele respondeu:
7 “Nebek niŋ adi tipilapilaye-meŋiŋ niŋ hatiliwek ala adi dinina kwanai be dompa yabudoko tiyauŋa udaneeŋ yopmaŋ buune nanaŋeŋiŋ pilap wooŋ nanaŋdok tuwot mu nimbek.
7 Jesus disse:
8 Moŋ hinek. Tobo indiŋ nimbek, ‘Hinaŋ diniŋ tinahukut tiŋa nanaŋe tiulidokoune nu nadapmawe dabo kougoŋ hinaweŋ.’
8 Claro que não! Pelo contrário, você dirá: “Prepare o jantar para mim, ponha o avental e me sirva enquanto eu como e bebo. Depois você pode comer e beber.”
9 Adi kwanaiŋiŋ uŋakoŋ doktiŋa me wapumdi tipilapilayeŋiŋdok welemomooŋ mede mu nimbek.
9 Por acaso o empregado merece agradecimento porque obedeceu às suas ordens?
10 Unduŋ doktiŋa hidi maaŋ undugoŋ hinek taneeŋ. Bepaŋdi nemenemek titiŋdok hanilak u tiŋa yoyaneeŋ, ‘Indi kwanai nimiŋak uŋakoŋ-kabe hogok tumun ale kwanai-me fofohi mu niniŋdok.’”
10 Assim deve ser com vocês. Depois de fazerem tudo o que foi mandado, digam: “Somos empregados que não valem nada porque fizemos somente o nosso dever.”
11 Jesu adi Jelusalemde wene Galili dut Samaliya kwet kimindep tamukneŋ talik uguk.
11 Jesus continuava viajando para Jerusalém e passou entre as regiões da Samaria e da Galileia.
12 Wooŋ yokwet niŋ gineŋ fowe tulune me wede hakihinit 10-di tubumintaaŋ kabe-tamaigoŋ gwaŋ yali indiŋ kutiniŋgiŋ,
12 Quando estava entrando num povoado, dez leprosos foram se encontrar com ele. Eles pararam de longe
13 “O Jesu, me wapum, du inditok bulaniŋgoŋ nadiweŋ!”
13 e gritaram: — Jesus, Mestre, tenha pena de nós!
14 Unduŋ kutiniŋgiŋ kaŋ Jesudi yabuŋa yeniŋguk, “Uneŋ kaŋ Siloŋyot diniŋ talitimeŋ hekidi habuŋa nadineŋ.” Unduŋ yenimbune wooŋ talipmeŋ kedebadapmagiŋ.
14 Jesus os viu e disse: Quando iam pelo caminho, eles foram curados.
15 Unduŋ tiŋa adi’walaaniŋ me kubugoŋ niŋdi kedebadapmagiŋ u kaŋ nadiŋa kotigoŋ udaneeŋ Bepaŋ wou niutumbatabuguk.
15 E, quando um deles, que era samaritano , viu que estava curado, voltou louvando a Deus em voz alta.
16 Buŋa Jesu yakukneŋ kayoŋ gineŋ maaŋ hali welesiloŋ mede niŋguk. Me u yadi Samaliyaniŋ.
16 Ajoelhou-se aos pés de Jesus e lhe agradeceu.
17 Doktiŋa Jesudi me u kaŋ indiŋ yoguk, “Me 10 binemek kedebaŋit yoŋa nadit, iŋgoŋ me 9 deŋgoŋ hakiiŋ?
17 Jesus disse:
18 Kaŋ me kubugoŋ kweetniŋniŋdi hogok udaneeŋ buŋa Bepaŋ niutumbalak.”
18 Por que somente este estrangeiro voltou para louvar a Deus?
19 Unduŋ yoŋa indiŋ niŋguk, “Nadisukilitigedi gehitubu-kedebaŋak ale pilali weŋ.”
19 E Jesus disse a ele:
20 Falisi nolidi Bepaŋ’walaŋ hebeŋ gineŋ Hatihati Fafaŋeniŋ deniŋ mintawaak yoŋa Jesu ninadigiŋ. Kaŋ indiŋ tubu-udaneyemguk, “Bepaŋ’walaŋ hebeŋ gineŋ Hatihati Fafaŋeniŋ adi daugedi tuwot mu kaweŋ.
20 Alguns fariseus perguntaram a Jesus quando ia chegar o Reino de Deus . Ele respondeu:
21 Bepaŋ’walaŋ hebeŋ gineŋ Hatihati Fafaŋeniŋ adi hidi’walaŋ lekiŋgoŋhik gineŋ hatak doktiŋa nebek niŋdi gu bulak, gu kaweŋ be i bulak, i kaweŋ u tuwot mu yobek.”
21 Ninguém vai dizer: “Vejam! Está aqui” ou “Está ali”. Porque o Reino de Deus está dentro de vocês.
22 Unduŋ yoŋa mihiŋiye indiŋ yeniŋguk, “Hidi nai niŋ mintawaakneŋ Me Kobumuŋ bubuŋdok naiŋiŋ kanim yo kaneeŋ iŋgoŋ tuwot mu kaneeŋ.
22 Então ele disse aos discípulos:
23 Nai uŋaniŋ me nolidi hanineeŋ, agaŋ gwaŋ mintalak be agaŋ iŋoŋ mintalak yobune lohitau mu tineeŋ, be biyagoŋ mu yo nadineeŋ.
23 Alguns vão dizer a vocês: “Olhem aqui” ou “Olhem ali”; porém não saiam para procurá-lo.
24 Filimpit tubune kunum hautadapmalak unduniŋgoŋ Me Kobumuŋ naiŋiŋ foloŋ miŋgoŋ buune kaneeŋ.
24 Porque, assim como o relâmpago brilha de uma ponta do céu até a outra, assim será no dia em que o Filho do Homem vier.
25 Iŋgoŋ timeŋ adi metam kobuhidi kahaŋinda tineeŋ kaŋ mindaŋ folofigita nadiwaak.
25 Mas primeiro ele precisa sofrer e ser rejeitado pelo povo de hoje.
26 “Me Kobumuŋ’walaŋ nai adi Nowa’walaŋ nai gineŋ mintaguk dabugoŋ mintawaak.
26 Como foi no tempo de Noé, assim também será nos dias de antes da vinda do Filho do Homem.
27 Metam hogohogok adi nanaŋe ime nanadifooŋ hekimalam tiŋa tilune Nowa adi muwageŋiŋ gineŋ foune ime gabuŋ wapumdi buŋa yehikufulaguk.
27 Todos comiam e bebiam, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca. Depois veio o dilúvio e matou todos.
28 “Tiŋa undugoŋ Lot’walaŋ nai gineŋ mintaguk dabugoŋ mintawaak. Metam hogohogok adi nanaŋe ime naŋ, bomboŋ boiŋa tuwayagiŋ, be diniyeti tagiŋ, be yot mamaŋ tulune,
28 A mesma coisa aconteceu no tempo de Ló. Todos comiam e bebiam, compravam e vendiam, plantavam e construíam.
29 Lotdi Sodom yokwet biguk nai uŋaniŋ kudup fafaŋeniŋ kunum gineniŋ fooŋ yehidakumuŋdapmaguk.
29 No dia em que Ló saiu de Sodoma, choveu do céu fogo e enxofre e matou todos.
30 Ala Me Kobumuŋ niŋkulune baakneŋ nemek unduŋ dabugoŋ mintaune kaneeŋ.
30 Assim será o dia em que o Filho do Homem aparecer.
31 “Nai uŋaniŋ nebek me niŋ yot foloniŋ halaak adi bomboŋŋiŋ kaliŋ yot maaneŋ mu fowaak, be nebek niŋ kade gineŋ hatibaak adi yopmande mu waak.
31 Aí quem estiver em cima da sua casa, no terraço, desça, e fuja logo, e não perca tempo entrando na casa para pegar as suas coisas. E quem estiver no campo não volte para casa.
32 Lot tamŋiŋ’walaŋ mintaguk u nadineŋ.
32 Lembrem da mulher de Ló.
33 Nebek niŋdi hatihatiŋiŋ netok kahilewaak adi fiit timimbaak, eŋ nebek niŋdi nutok tiŋa hatihatiŋiŋ bikabaak adi hatihati folooŋ kahilewaak.
33 A pessoa que procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo terá a vida verdadeira.
34 Nai uŋaniŋ timiŋ metam lufomdi gulup kubugoŋ foloŋ dahatune kubugoŋ niŋ bikabuŋa kubugoŋ hogok nagilaak.
34 Naquela noite duas pessoas estarão dormindo numa mesma cama. Eu afirmo a vocês que uma será levada, e a outra, deixada.
35 Be tamyat lufom adi henaŋ noŋgoŋ ila tulune niŋ nagila niŋ bikabaak.”
35 Duas mulheres estarão moendo trigo juntas: uma será levada, e a outra, deixada.
36 Unduŋ yobu mihiŋiyedi u nadiŋa niŋgiŋ, “Wapum, u daŋ mintawaak?”
36 [Naquele dia, dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.]
37 Unduŋ ninadigiŋ kaŋ yeniŋguk, “Dabaŋ daŋ hali bitakalakneŋ uŋoŋ kalaŋkatak hekidi bopneiŋ.”
37 Então os discípulos perguntaram: — Senhor, onde vai ser isso? Ele respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.