João 5

Bepaŋ'Walaŋ Folofolok Kobuli (NOP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Unduŋ tiŋa hatigene Judame heki’walaŋ gulet wapum niŋ dulaune Jesu adi Jelusalemde loguk.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Uŋoŋ looŋ yeme niŋ wou Dompa Yeme gagayeŋ uŋoŋ imeguŋguŋ niŋ hatuguk wou Betesida. Ala imeguŋguŋ gagayeŋ walanda kohofukuŋ tigiŋ.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Ala uŋoŋ metam yagithinit feedi deihakagiŋ. Yagit indihi: dauhik sipmakahi, kayohik kumuhi eŋ foloohik gweheyehi. Undihidi ime mede tobune nadiŋa fofoŋdok woom hakagiŋ
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 ala Wapum’walaŋ aŋelo niŋdi nai indigoŋ imeŋgwaŋ gineŋ fooŋ ime utoluguk. Utolune nediyeŋ nadiŋa timeŋ foluguk adi yagitŋiŋ kedebaluguk.
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Nai uŋaniŋ me niŋ folooŋ kumuŋ tubu hatibune gulet 38 wondok tuwot tuguk.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Adi uŋgoŋ deihatu Jesudi wooŋ kaŋ yagit u tihatibu gulet unduŋ dapmalak u agaŋ nadiŋa indiŋ ninadiguk, “Du maaŋbe kedebawe nadilaŋ?”
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Unduŋ ninadiune me kada yendi niŋguk, “Wapum, nedi mehinetneyeŋ adi ime mede tobu nadiŋa nanagila ime gineŋ nehifulawek? Moŋ doktiŋa na fowit yo nadilat iŋgoŋ nolidi nalakapmeeŋ foiŋ.”
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Unduŋ yobune Jesudibo niŋguk, “Pilali gulupge ulaŋa weŋ.”
8 Então Jesus disse:
9 Nimbune nai uŋaniŋgoŋ me u kedebaaŋ pilali gulupŋiŋ ulaŋa uguk.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 Bepaŋ’walaŋ kudi u Sabat nai foloŋ tuguk kaŋ Judame heki’walaŋ talitimeŋdi me kedeba tuguk u kaŋ niŋgiŋ, “Kamiŋ adi Sabat kaŋ Yodoko Medenikdi kwanai mu titiŋdok yolak iŋgoŋ du deti gulupge ulaŋa bulaŋ?”
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Niŋgiŋ kaŋ adibo yoguk, “Me nehitubu-kedeba tiŋakdi gulupne ulaŋa uuŋdok naniŋak doktiŋa ulaŋa bulat.”
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Yoguk kaŋ ninadigiŋ, “Me wou neeŋdi ganimbu tilaŋ?”
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Ninadigiŋ iŋgoŋ metam fee yalu Jesu adi baŋamhik gineŋ wooŋ uguk doktiŋa nediyeŋ tubukedebaŋak u mu nadiguk.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Unduŋ tiŋa kougoŋ Jesudi me kedeba tuguk u Siloŋyot wawalineŋ kaŋ niŋguk, “Agaŋ kedebaŋaŋ ala tigene malabumuŋ wapum kotigoŋ mintagambaakneŋ doktiŋa kadakaniŋ kotigoŋ mu tuluwaaŋ.”
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Unduŋ nimbune me u Jesu nai uŋaniŋ kadakaleeŋ wooŋ Judame heki’walaŋ talitimeŋ indiŋ yeniŋguk, “Me nehitubu-kedebaŋak wou Jesu.”
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Unduŋ yenimbune kwihita tiŋa Jesu Sabat foloŋ tubukedeba kwanai tilak yoŋa mik timine tigiŋ.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Kaŋ Jesudi yeniŋguk, “Batne adi kwanai tomboyoutnit tilak doktiŋa nu maaŋ undugoŋ tilat.”
17 Então Jesus disse a eles:
18 Mede u yenimbune Judame heki’walaŋ talitimeŋ adi nadiŋa agaŋ ulukumuŋdok welehik yout tuguk. U Sabat foloŋ kwanai tuguk wondok hogok moŋ, adi Bepaŋ u ne’niŋ beu hinek yoguk wondoktiŋa Judahi’walaŋ talitimeŋ heki adi nadiune Jesu adi Bepaŋ dut wanawanaŋ tamuk yobune ulukumune yogiŋ.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Unduŋ yogiŋ kaŋ Jesudi indiŋ tubu-udaneeŋ yeniŋguk, “Nu biyagoŋ hinek hanimbe nadineŋ. Mihi adi ne nadinadiŋiŋ gineŋ nemenemek hogohogok tuwot mu tibek. Baŋdi tubune kaŋ tilak. Adi dediŋ tilak undugoŋ hinek Mihidi maaŋ tilak.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Tiŋa Baŋ adi weleŋdi hinek Mihiŋiŋ kahilelak doktiŋa nemenemek ne tilak u Mihiŋiŋ nimbune kadapmalak. Tiŋa nemenemek i kaiŋ hogok moŋ. Kougoŋ wapum hinek tubune hidi kaŋ boho tineeŋ.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Eŋ Baŋdi me kumuŋ gineniŋ yehitubu-pilali hatihati yemulak undugoŋ hinek Mihidi adi be adi tubupilali hatihati mimbe nadiŋa kedem tibetik.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Be Baŋdi metam kibikoŋdok mede mu yenindapmalak, kwanai u adi Mihi kohoŋ gineŋ kameguk.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 Unduŋ tubune metam adi Baŋ nintiloiŋ undugoŋ Mihi maaŋ nintiloneeŋ. Unduŋ doktiŋa nebek niŋ Baŋdi Mihi kameu buguk u mu nintilolak adi yadi Baŋ maaŋ mu nintilolak.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 “Biyagoŋ hinek hanimbe nadineŋ: Nebek niŋdi medene nadidahiŋa me napmeune bugut u nadisukilitimilak adi indidegoŋ hatihati fafaŋeŋ u kahilelak. Tiŋa adi kibikoŋdok gigit mu tiŋa kumuŋ sigilulum timiŋa hatihati fafaŋeŋdok gigit tibaak.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Tiŋa indiŋ maaŋ nadineŋ: Nai niŋ agaŋ dulalak, uŋaniŋ kumuŋhinitdi Bepaŋ Mihiŋiŋ’walaŋ medeŋiŋ nadiŋa nadidahi tineŋ heki adi hatihati kahileneeŋ.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 U Baŋdi hatihati diniŋ mebi tilak undugoŋ Mihidi hatihati diniŋ mebi titiŋdok yo nindapmaguk.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Adi Me Kobumuŋ hatilak doktiŋa metam’walaŋ mede yodapmaŋdok saŋiniŋ miŋa nindapmaguk.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 Hidi mede u nadiŋa boho mu tineŋ. Nai niŋ mintawaakneŋ me kumuŋ tigiŋ, meyotneŋ hakiiŋ adi Mihi’walaŋ kutikutiŋiŋ u nadiŋa piladapmaneeŋ.
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 Me titiŋ kedem tigiŋ adi hatihati kahilenene pilatneeŋ, eŋ kadakaniŋ tigiŋ adi pilalune kadakaniŋhikdok kibikoŋ yenindapmawaak.”
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 “Nu na’walaŋ nadinadine gineŋ kwanai i tuwot mu tibit. Me napmeune bugut adi’walaŋ mede keleeŋ mede yodapmandapmaŋ kwanai tilat. Tiŋa undugoŋ na’walaŋ nadinadine mu takalilat. Moŋ. Me napmeune bugut adi’walaŋ nadinadi takalilat doktiŋa kwanai u didimeŋgoŋ hinek tilat.
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 Eŋ nu na mebine yodakalewit adi nadiune folooŋnit mokit tibek.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Unduŋ doktiŋa me niŋdi mebine kedem yodakalelak. Unduŋ yobune nu me weŋ’walaŋ mede nadiwe folooŋnit tilak.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 Hidi Jon ninadigiŋ kaŋ adi mede biyagoŋ hinek hanindakaleguk.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Nu kwetfoloŋ meeniŋdi mebine hanindakaledok mu nadiŋa yolat. Adi hide hatihati talik gineŋ yaliŋa hatidok yoŋa hanilat.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Jon adi kamaŋ dabugoŋ hautaguk kaŋ hidi hautaŋiŋ u nai muniniŋ-kabe kagalikaaŋ hatigiŋ.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 Jon adi nutok mede biyagoŋ yoguk. Kaŋ nemek niŋ maaŋ Jon’walaŋ mede kalakapmeeŋ mebine miŋgoŋ hinek yodakalelak. Woŋ adi Baŋdi kwanaiŋiŋ tubudapmandok naniŋkulu fooŋ kwanaiŋiŋ tibe folooŋ mintaune Baŋdi napmeune fogut u miŋgoŋ mintadakalelak.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 Tiŋa me Baŋ napmeu bugut ne maaŋ mebine yobihitak. Hidi adi’walaŋ maŋiŋ medeŋiŋ mu nadiiŋ be namanda maaŋ mu kaiŋ.
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 Tiŋa hidi me kameune buguk adi’walaŋ medeŋiŋ nadihaŋinda tiiŋ doktiŋa medeŋiŋ welehik maaneŋ mu hatak.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Hidi Youkudip Mede gineŋ hatihati fafaŋeniŋ kamehebigiŋ u kahileneem yoŋa hati kunatnadiiŋ, u nu iŋakoŋ.
39 Vocês estudam as
40 Iŋgoŋ hidi yadi nu’walaŋkade buŋa hatihati kahiledok yo hanilat iŋgoŋ fiit mu nadiiŋ.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 “Nu adi kwetfoloŋ metamdi naniutumba titiŋdok mu nadilat.
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 Tiŋa hidi Bepaŋ welehikdigoŋ hinek mu kahileiŋ u mebihik agaŋ nadilat.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Nu adi Baŋ’walaŋ maŋiŋ mede tagimneeŋ fogut iŋgoŋ hidi fiit mu nadinamiiŋ. Iŋgoŋ me niŋ ne nadinadiŋiŋde buŋa haniliwek binek adi nadimiyaneŋ.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 Hidi Bepaŋ’walaŋ youtumba mu nadiŋa kwetfoloŋ me dut kiniutumba titiŋdok hogok nadiiŋ, hidi undihidi deti nadisukilitineŋ?
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 “Tiŋa hidi indiŋ mu nadineŋ. Nu me Baŋ’walaŋ namanda foloŋ mede gineŋ haniŋkadaka tibaat. Nu adi moŋ. Mosesdi tibaak. Hidi adi’walaŋkade ulolokeneyam yoŋa tibitaŋ tiiŋ doktiŋa ne haniŋkadakawaak.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Adi nutok mede uŋakoŋ youkuk doktiŋa hidi Moses’walaŋ mede biyagoŋ nadisukilitimine tigiŋ binek nu maaŋ nadisukilitinamaneŋ.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Iŋgoŋ hidi Moses’walaŋ mede mu nadisukilitiiŋdi nu mede yolat u deti nadisukilitineŋ.”
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.