Gênesis 9

Bepaŋ'Walaŋ Folofolok Kobuli (NOP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kaŋ Bepaŋdi Noa eŋ mihiŋiye indiŋ yoŋa kahaŋ tiyemiŋguk, “Hidi minta-ulihaka tiŋa kwet tokidapmaŋ tineeŋ.
1 Então Deus abençoou Noé e seus filhos e lhes disse: “Sejam férteis e multipliquem-se. Encham a terra.
2 Eŋ kale bagi heki adi adi hiditok munta tiŋa momoyau taneeŋ. Kale hogohogok eŋ bagi heki eŋ kaleŋgiŋgiŋ kwet umeumet tihatiiŋ eŋ luhi kale adi wanakaŋ hidi kohohik foloŋ boidapmalat.
2 Todos os animais da terra, todas as aves do céu, todos os animais que rastejam pelo chão e todos os peixes do mar terão medo e pavor de vocês. Eu os coloquei sob o seu domínio.
3 Tiŋa kudiyuwoi koom nanaŋehik hamgut undugoŋ kobuk kale heki hatihatihiŋit maaŋ nanaŋehik hamulat.
3 Assim como dei a vocês os cereais e os vegetais por alimento, também lhes dou os animais.
4 Iŋgoŋ oŋ, nemek kubugoŋ, kale naŋgatnit adi mu nayaneeŋ! Tiŋa indiŋ nadineŋ.
4 Mas nunca comam carne com sangue, pois sangue é vida.
5 Hide’walaŋ naŋgathik diniŋ kibikoŋ adi nagoŋ hinek tibidapmaluwaat. Meeniŋ hatihatihik diniŋ kibikoŋ kale heki foloŋ, be meeniŋ foloŋ, be naŋgat dikihiye foloŋ, u yadi nagoŋ hinek tibidapmaluwaat.
5 “Exigirei o sangue de todo aquele que tirar a vida de alguém. Se um animal selvagem matar alguém, deverá ser morto; quem cometer assassinato, também deverá morrer.
6 Meeniŋ adi nebek niŋ’walaŋ folonamandap mooŋ, Bepaŋ na indiniŋgoŋ tubumintaŋit doktiŋa meeniŋ nediyeŋ meeniŋ naŋgat kwatnewaak adi’walaŋ naŋgat adi kibimaaŋ meeniŋdigoŋ kwatnedok.
6 Quem tirar a vida humana, por mãos humanas perderá a vida. Pois eu criei o ser humano à minha imagem.
7 Hidi yadi youlinit tiŋa ulihaka tineeŋ. Tiŋa hidi’walaŋ yalakihiye fe hinek mintaaŋ kwet ikilitineeŋ.”
7 Agora, sejam férteis e multipliquem-se, povoem a terra outra vez”.
8 Bepaŋdi unduŋ yoŋa Noa eŋ mihiŋiye indiŋ yeniŋguk,
8 Então Deus disse a Noé e seus filhos:
9 “Nu kamiŋ hide be, bee yalakihiye hidut mede yofolok fafaŋeniŋ tilat.
9 “Confirmo aqui a minha aliança com vocês, seus descendentes
10 Tiŋa undugoŋ nemek hatihati hinit hogohogok hidigut muwage ginaŋ bikabuŋa fakaŋ fogiŋ adi maaŋ, bagi eŋ kale moihi eŋ kale mimihi hogohogok
10 e todos os animais que estavam com vocês na embarcação: as aves, os animais domésticos e os animais selvagens, todos os seres vivos da terra.
11 hiditok wanaŋ yofolok fafaŋeniŋ tilat, doktiŋa ime gabuŋ wapumdi kotigoŋ busuwaaŋ kwet foloŋ nemek hatihati hinit eŋ kwet nenee fana kotigoŋ mu tibaak!”
11 Sim, confirmo a minha aliança com vocês. Nunca mais os seres vivos serão exterminados pelas águas; nunca mais a terra será destruída por um dilúvio”.
12 — ausente —
12 Então Deus disse: “Eu lhes dou um sinal da minha aliança com vocês e com todos os seres vivos, para todas as gerações futuras.
13 — ausente —
13 Coloquei o arco-íris nas nuvens. Ele é o sinal da minha aliança com toda a terra.
14 Nu’walaŋ mane mede tagimneeŋ gwi mulukwaŋ bopneeŋ tiulidokolune nu’walaŋ fek u mulukwaŋ ginaŋ mintaune
14 Quando eu enviar nuvens sobre a terra, nelas aparecerá o arco-íris,
15 nu yofolok fafaŋeniŋ tilat wondok nadisuluwaat. Kaŋ ime gabuŋ wapumdi kwet diniŋ nemek hatihati hinit fana kotigoŋ mu tibaak.
15 e eu me lembrarei da minha aliança com vocês e com todos os seres vivos. Nunca mais as águas de um dilúvio destruirão toda a vida.
16 Tiŋa nu kwembeke kudi uku mulukwaŋ ginaŋ mintaaŋ yalaak tuwot kakiyondaaŋ kwet diniŋ nemek hatihati hinit hiditok yofolok fafaŋeniŋ tugut u nadisuluwaat.”
16 Ao olhar para o arco-íris nas nuvens, eu me lembrarei da aliança eterna entre Deus e todos os seres vivos da terra”.
17 Bepaŋdi unduŋ yoŋa tomboyoula Noa indiŋ niŋguk, “Kwet foloŋ me hidigut yofolok fafaŋeniŋ tugut wondiniŋ fek e kwembeke kudi kamelat uŋakoŋ hinek.”
17 Então Deus disse a Noé: “Este arco-íris é o sinal da aliança que confirmo com todas as criaturas da terra”.
18 Yoŋ adi Noa’walaŋ mihiŋiye muwage maaneŋ bikabuŋa fakaŋ fogiŋ adi’walaŋ wouhiye Sem, Ham eŋ Yafet. Ham adi adi Kanaaŋ diniŋ beu.
18 Os filhos de Noé que saíram da arca com o pai foram Sem, Cam e Jafé. (Cam é o pai de Canaã.)
19 Ala me heki lufomkulitniŋ yuku yendi Noa’walaŋ mihiŋiye hinek. Adi’walaŋ yalakidi ulihakaaŋ mowoŋa kwetkwet tuwot udapmaaŋ hatiiŋ.
19 Desses três filhos de Noé vêm todas as pessoas que agora povoam a terra.
20 Noa adi dininout molo doktiŋa wain hewe tibibihikuk.
20 Depois do dilúvio, Noé começou a cultivar o solo e plantou uma videira.
21 Ala hatigane wain ime tutumbaaŋ naguk. Nage nage nadinadiŋiŋ filune tinahukut fiyakula hogok dahakuk.
21 Certo dia, bebeu do vinho que ele próprio havia produzido, ficou embriagado e foi deitar-se nu em sua tenda.
22 Kaŋ Ham Kanaaŋ diniŋ beudi beu Noa’walaŋ mebi kanadi tiŋa fooŋ wooŋ daliyat mede kahat tiyemiŋguk.
22 Cam, pai de Canaã, viu que seu pai estava nu e saiu para contar aos irmãos.
23 Kaŋ Sem eŋ Yafet adi u nadiŋa yegumuk e haule niŋ tiŋa nili fukufukuŋ yaliŋa haule tiŋa looŋ kaluaŋhik foloŋ mulaŋa sigisigi behik’walaŋ yot ginaŋ fooŋ behik hambiyek dahakuk u mu kaŋ kufulamiŋgumuk.
23 Então Sem e Jafé pegaram um manto e o colocaram sobre os ombros. Em seguida, entraram na tenda de costas e, olhando para o outro lado a fim de não ver a nudez do pai, cobriram-no com o manto.
24 Ala kougoŋ Noa adi wain imedi ulune damo kauleeŋ dahakukdi sukuleeŋ pilali mihidi kudi mu titiŋ timiŋguk wondiniŋ mede kahat nadiŋa indiŋ yoguk,
24 Quando Noé se recuperou da bebedeira e descobriu o que Cam, seu filho mais novo, havia feito,
25 “Haakidi Kanaaŋ adi foloŋ lowaak. Kaŋ adi fofoŋnit hatiŋa daliyat’walaŋ tipilapilaye kwanai tuluwaak.”
25 exclamou: “Maldito seja Canaã! Que ele seja o servo mais insignificante de seus parentes!”.
26 Unduŋ yoŋa indiŋ tomboyoula yoguk, “Wapum Bepaŋnedi Sem kahaŋ timimbaak, tubune Kanaaŋ adi, adi’walaŋ tipilapilaye mihi hatibaak!”
26 E disse ainda: “Bendito seja o S e que Canaã seja servo de seu irmão!
27 Unduŋ yoŋa tomboyoula indiŋ yoguk, “Bepaŋnedi Yafet tibilodaune ulihaka tibaak. Unduŋ tiŋa Sem’walaŋ yalakiŋiye dut hatiyaneeŋ, eŋ Kanaaŋ adi adi tipilapilaye tiyemiluwaak.”
27 Que Deus amplie o território de Jafé! Que Jafé compartilhe da prosperidade de Sem e Canaã seja seu servo”.
28 Ime gabuŋ wapum dapmaune Noa adi tomboyoula gulet 350 hatiguk.
28 Depois do dilúvio, Noé viveu mais 350 anos.
29 Noa adi unduŋ tiŋa hatige hatige guletŋiŋ 950 dapmaune kumuŋguk.
29 Viveu, ao todo, 950 anos e morreu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.