1 Coríntios 9

Bepaŋ'Walaŋ Folofolok Kobuli (NOP) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Hidi titiŋne dediŋ kaiŋ? Nemek niŋdi nembe nehitehilak? Moŋ. Nu yadi maŋgoŋniŋ titiŋdok nadilat u undugoŋ hinek tilat. Be nu Aposel mube hatilat? Be nu Wapumnik Jesu mube kagut? Be nu Wapum’walaŋkade ulodiŋa hati kwanainewe kahaŋ tihamguk wendiniŋ folooŋ hidi mube hatiiŋ ale?
1 Não sou eu livre? Não sou apóstolo? Não vi Jesus nosso Senhor? Não sois vós minha obra no Senhor?
2 Biyagoŋ, nu metam yokwet noli’walaŋ aposel mu binek hatilat, iŋgoŋ hiditok adi biyagoŋ hatilat. Aposel kwanai tugut diniŋ fek Wapum’walaŋ kahaŋ folooŋ mintagiŋ hidi uŋakoŋ.
2 Se para outros não sou apóstolo, ao menos para vós o sou, porque vós sois no Senhor o selo do meu apostolado.
3 Me nediyeŋ nu’walaŋ mebine kanadi tiŋa yoiŋ aditok mede adi indiŋ tubu-udaneyemilat.
3 Esta é a minha defesa contra os que me denigrem.
4 Be noli indi, hidi’walaaniŋ nanaŋe ime mu moŋgonanaŋdok kamehep be tinimgiŋ?
4 Não temos nós porventura o direito de comer e beber?
5 Be indi maaŋ tamniye Wapum nadisukilitimiiŋ undihi yanagila aposel noli eŋ Wapum’walaŋ kwayaŋiye tiŋa Pita hekidi tiiŋ unduŋ Mede Momooŋ kwanai titiŋdok wanaŋ kedem mube yaunim?
5 Acaso não temos nós direito de deixar que nos acompanhe uma mulher irmã, a exemplo dos outros apóstolos e dos irmãos do Senhor e de Cefas?
6 Be Banabas indi hogok kohonikdi kwanai tiŋa nanaŋe ime be tinahukutnik tubumintaaŋ wendi nihiulihiune hatiyademeet?
6 Ou só eu e Barnabé não temos direito de deixar o trabalho?
7 Me mikme hatiiŋ adi yadi tebe bomboŋ u nehi’walaŋ muneeŋdi mu tuwaiŋ. Tiŋa undugoŋ metam diniyeti tubune nanaŋe folooŋ mintaŋ ilune nehi moŋgo naiŋ. Tiŋa metam makau eŋ kale meme yabu-ulidokooŋ adiniŋ nom u nehi kahila naiŋ.
7 Quem, jamais, vai à guerra à sua custa? Quem planta uma vinha e não come do seu fruto? Quem apascenta um rebanho e não se alimenta do leite do rebanho?
8 Be i me mede hogok yolat? Yodoko Mededi unduŋ mube yolak?
8 Trata-se, acaso, de simples norma entre os homens? Ou a lei não diz também o mesmo?
9 Moses’walaŋ Yodoko Mede gineŋ indiŋ youkiŋ, “Kale makaudi kwanai tigamuŋale kilihikit nawe tubune kamehep mu timimbaaŋ.” Bepaŋ adi kale makaudok hogok be nadisuŋa yoguk?
9 Na Lei de Moisés está escrito: Não atarás a boca ao boi que debulha {Dt 25,4}. Acaso Deus tem dó dos bois?
10 Be Bepaŋ adi metam inditok maaŋ nadisuŋa yoguk? Mede yoŋ adi metam inditok hinek nadiŋa youkiŋ. Ale metam nediyeŋ fiye dinihe tiiŋ be kuyaŋ maaŋ nanaŋe youli yetiiŋ adi adi hogok mu tiiŋ. Adi yadi nanaŋe folooŋ mintaune nanaŋdok nadisuŋa diniyetiiŋ.
10 Não é, na realidade, em atenção a nós que ele diz isto? Sim! É por nós que está escrito. Quem trabalha deve trabalhar com esperança e igualmente quem debulha deve debulhar com esperança de receber a sua parte.
11 Indi hidi’walaŋ munabulihikdok nanaŋe diniyetigumun wendi folooŋ agaŋ mintalak. Kaŋ hidi indi’walaŋ siginik tubulodadok mede wendok maŋgande nadiune tuwot mu tilak.
11 Se entre vós semeamos bens espirituais, será, porventura, demasiada exigência colhermos de vossos bens materiais?
12 Hidi’walaŋkade metam nolidi wooŋ Kilisto’walaŋ Mede Momooŋ haniiŋ aditok nanaŋe ime be tinahukut bomboŋdi kasop tiyemdok tali u kedem hatak. Kaŋ noli hidi’walaŋkade kwanai timentimeŋ tububihila tugumun indi adi nemek wapumgoŋ hinek tinimdok tuwot tilak. Iŋgoŋ indi nemek fiili wendok haniŋgiginene Kilisto’walaŋ Mede Momooŋdi fowaakneŋ yoŋa siginik diniŋ malabumuŋ u nadikabeleeŋ fiit fafaŋe tiŋa hatigumun.
12 Se outros se arrogam este direito sobre vós, não o temos muito mais? Entretanto, não temos feito uso deste direito: sofremos tudo para não pôr obstáculo algum ao Evangelho de Cristo.
13 Kaŋ Judahi’walaŋ talitimeŋ Siloŋyotneŋ kwanai tiiŋ heki adi Siloŋyot diniŋ nanaŋe moŋgokiiŋ u mube nadiiŋ? Eŋ alta foloŋ kale muni heiŋ heki adi yadi metamdi kale siloŋdok heiŋ u daneeŋ moŋgokiiŋ u mube nadiiŋ?
13 Não sabeis que os ministros do culto vivem do culto, e que os que servem ao altar participam do altar?
14 Undugoŋ Wapum’walaŋ Mede Momooŋ yohautaiŋ heki adi yadi metam Mede Momooŋ yenihautaune nadiiŋ adi kasop yehiulihidok Wapum negoŋ yoguk.
14 Assim também ordenou o Senhor que os que anunciam o Evangelho vivam do Evangelho.
15 Nu adi hidi’walaaniŋ bomboŋ moŋgotdok talik kedem hatnamuŋguk iŋgoŋ u nemu moŋgokut. Kaŋ yoŋ adi hidi indidegoŋ tububihila nehituwadok mu youtat. Moŋ hinek. Tiyaugene hidi nehituwaneeneŋ, be Wapum’walaŋ Mede Momooŋ tuwaŋit mokit hatiŋila yohautalat wendiniŋ nadifone nebek niŋdi ulatifonambaakneŋ, ale timeŋ kumuŋgidibawetugut. Maŋgande, nu Kilisto’walaŋ Mede Momooŋ yohauta kwanai u tuwaŋit mokit tilat doktiŋa nadifo tilat. Kwetfoloŋ tuwane moŋgole Wapum’walaŋkade nadifone be youtumbane wapum hatak u fiit tinambaakneŋ.
15 Mas não tenho usado de nenhum desses direitos; e nem escrevo isto para reclamá-los. Preferiria morrer a... Mas ninguém me tirará este título de glória.
16 Kaŋ nu Wapum’walaŋ Mede Momooŋ u metam yenihautaaŋ na saŋiniŋnedi Mede Momooŋ unduŋ hinek yolat u tuwot mu yobit. Mede Momooŋ yohautadok kwanai u Wapumdi namuŋguk doktiŋa gigineeŋ yohautaluwaat. Kwanai u bibiŋ mu tibaat. Yakee! Nu kwanai u nobu biwene adi Wapumdi kibikoŋ dediŋ hinek tinambaak?
16 Anunciar o Evangelho não é glória para mim; é uma obrigação que se me impõe. Ai de mim, se eu não anunciar o Evangelho!
17 — ausente —
17 Se o fizesse de minha iniciativa, mereceria recompensa. Se o faço independentemente de minha vontade, é uma missão que me foi imposta.
18 — ausente —
18 Então em que consiste a minha recompensa? Em que, na pregação do Evangelho, o anuncio gratuitamente, sem usar do direito que esta pregação me confere.
19 Kaŋ uŋgoŋ tomboyoula folooŋ hinek niŋ indiŋ hatak. Pol nu foloknenit mokit. Be nu me niŋ’walaŋ tipilapilaye-me tuwaŋit mokit moŋ. Iŋgoŋ nu na metam feegoŋ yanagile Kilistodok gigit tineeŋ unduŋ yoŋa adi’walaŋ tipilapilaye-me tugut.
19 Embora livre de sujeição de qualquer pessoa, eu me fiz servo de todos para ganhar o maior número possível.
20 Ala Juda metam’walaŋ lekiŋgoŋhik gineŋ hatiŋa Judahi’walaŋ titiŋ tugut. Woŋ adi Juda metam yanagitdok yoŋa unduŋ tugut. Tiŋa metam Juda me’walaŋ Yodoko Mede kame hatiiŋ adut tomboyoula Yodoko Medenit nabugoŋ hatigut woŋ adi nu na Yodoko Mededok tipilapilaye titiŋdok moŋ ale. Adi metam Yodoko Mede takaliiŋ yanagitdok yoŋa unduŋ tugut.
20 Para os judeus fiz-me judeu, a fim de ganhar os judeus. Para os que estão debaixo da lei, fiz-me como se eu estivesse debaixo da lei, embora o não esteja, a fim de ganhar aqueles que estão debaixo da lei.
21 Metam Judahi’walaŋ feknit mokitdi Yodoko Mede mu kame hatiiŋ adi’walaŋ baŋamhik gineŋ Yodoko Medenit mokit hatigut adi nu Bepaŋ’walaŋ namanda foloŋ Yodoko Medenit mokit hatiŋa moŋ. Nu adi Kilisto’walaŋ yodoko mede kame hatilat. Ala woŋ adi metam Judahi’walaŋ feknit mokit hatiiŋ yanagitdok yoŋa unduŋ tugut.
21 Para os que não têm lei, fiz-me como se eu não tivesse lei, ainda que eu não esteja isento da lei de Deus - porquanto estou sob a lei de Cristo -, a fim de ganhar os que não têm lei.
22 Eŋ yoŋ adi indiŋ, metam gweheyehi baŋamhik gineŋ hatiŋa gweheyeŋ dabugoŋ tugut adi metam gweheyehi yanagitdok yoŋa unduŋ tugut. Metam mebimebi adi’walaŋ lekiŋgoŋhik gineŋ hatiŋa titiŋ mebimebi tugut woŋ adi metam nolidi kadakalune nolidi fiit utumbaneeŋ unduŋ nadiŋa tugut.
22 Fiz-me fraco com os fracos, a fim de ganhar os fracos. Fiz-me tudo para todos, a fim de salvar a todos.
23 Tiŋa nemenemek hogohogok tilat woŋ adi hogok mu tilat. Woŋadi Wapum’walaŋ Mede Momooŋdi hautaaŋ kwetkwet uuŋdok nadi tilat. Ala hatigene kougoŋ na maaŋ wendiniŋ kahaŋŋiŋ moŋgolaat.
23 E tudo isso faço por causa do Evangelho, para dele me fazer participante.
24 Niŋ indiŋ u hidi maaŋbe nadiiŋ. Metam lopne titiŋdok kwetneŋ wooŋ bopneŋ lopne niŋ wou kiyane u tiiŋ. Ala indiŋ, me bop be tam bop adi yatuwat tiŋa wanaŋ kiyanenetiŋit ala kiyaneeŋ wooŋ nediyeŋ fafaŋeŋ fek kameŋitneŋ timeŋ usuwalak adi hogokdi tuwaŋiŋ moŋgotak. Ale hidi maaŋ fafaŋeŋ didimeniŋgoŋ kiyaneeŋ wooŋ tuwahik moŋgotneeŋ.
24 Nas corridas de um estádio, todos correm, mas bem sabeis que um só recebe o prêmio. Correi, pois, de tal maneira que o consigais.
25 Metam nediyeŋ lopne tikatika titiŋdok nai foloŋ nanaŋe noli kameheŋa toboniŋ hatiŋila lopne tikatika tiiŋ. Adi yadi tuwahik fiili liwe tibaak wendok unduŋ tiiŋ. Eŋ indi adi tuwanik fafaŋeniŋ liwe mu tibaak wendok undugoŋ tihatiyaneem.
25 Todos os atletas se impõem a si muitas privações; e o fazem para alcançar uma coroa corruptível. Nós o fazemos por uma coroa incorruptível.
26 Unduŋ doktiŋa na kaka mu kiyanelat. Fekne kaŋila kaŋila didimeniŋgoŋ kiyanelat. Be hamap foloŋ kufait mu tilat. Moŋ.
26 Assim, eu corro, mas não sem rumo certo. Dou golpes, mas não no ar.
27 Nu adi na’walaŋ foloone didimeniŋgoŋ ulaŋa tifowene na’walaŋ tipilapilaye tilak. Tiŋa metam noli Mede Momooŋ yenihatigene mindaŋkade na wotnenenit mokit tiŋa tuwane mu moŋgolaatneŋ yoŋa unduŋ tilat.
27 Ao contrário, castigo o meu corpo e o mantenho em servidão, de medo de vir eu mesmo a ser excluído depois de eu ter pregado aos outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.