Lucas 1
ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH
1 Ghwe mughindikighwa Tiyofiilo, abhandu abhingi bhaghelite ukusimba inongwa isha mbombo shiisho uChaala ashibhombite pakati papiitu.
1 Prezado Teófilo, Muitas pessoas têm se esforçado para escrever a história das coisas que aconteceram entre nós.
2 Bhakashisimba shooshi isa muumwo bhakatupangilagha bhala bhaabho bhakashibhona ukufuma kubhwandilo ubhwa bhwumi ubhwa Yeesu Kilisiti pa chiisu ichi, soona bhakamubhombela uChaala ku sila iya kubhabhuula abhandu ishu lyake.
2 Elas escreveram o que foi contado por aqueles que viram essas coisas desde o começo e anunciaram a mensagem do evangelho .
3 Bhwo naabhuushikisha ku bhandu nu kubhwagha ubhwanalooli ubhwa nongwa shooshi isha Yeesu ukufuma kubhwandilo, po naagha kiisa ukuti nuune ingusimbile ughwe Tiyofiilo shooshi ku lubhaatiko ulwisa.
3 Portanto, Excelência, eu estudei com todo o cuidado como foi que essas coisas aconteceram desde o princípio e achei que seria bom escrever tudo em ordem para o senhor,
4 Ingukusimbila ishi ukuti ubhumanye ubhwanalooli ubhwa nongwa shooshi isha Yeesu Kilisiti shiisho abhandu bhakakumanyishanga.
4 a fim de que o senhor pudesse conhecer toda a verdade sobre os ensinamentos que recebeu.
5 Bhwo umalafyale uHelooti akaali akulongosha ichiisu icha Yuteeya, akabhaakwo umupuuti yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Sakaliiya. USakaliiya akafumagha mu chibhughutila icha bhapuuti icha Abhiya. USakaliiya akabha nu mukashi yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Lisabheeti. ULisabheeti akafumagha mu chikolo icha mupuuti uAaloni.
5 Quando Herodes era o rei da terra de Israel, havia um sacerdote chamado Zacarias, que era do grupo dos sacerdotes de Abias. A esposa dele se chamava Isabel e também era de uma família de sacerdotes.
6 USakaliiya nu mukashi uLisabheeti bhooshi bhakabhombagha shiisho shibhaghiile pandaashi pa Malafyale uChaala ku nongwa iya kuti bhakashibhombelagha imbombo akiisa indaghilo shaake shooshi isa muumwo akabhalaghilila.
6 Esse casal vivia a vida que para Deus é correta, obedecendo fielmente a todas as leis e mandamentos do Senhor.
7 Loole abhandu abha bhatakabha nu mwana naayumo ku nongwa iya kuti uLisabheeti akabha mughumba, soona bhooshi bhabhili bhakabha bhaghome leka.
7 Mas não tinham filhos porque Isabel não podia ter filhos e porque os dois já eram muito velhos.
8 Po ishiku limo bhwo akabhalilo kaafika aka chibhughutila icha bhapuuti icha Sakaliiya ukubhomba imbombo yaabho, uSakaliiya ghwe yuuyo akabha pa mbombo mu Nyumba iya Chaala.
8 Certo dia no Templo de Jerusalém, Zacarias estava fazendo o seu trabalho de sacerdote, pois era a sua vez de fazer aquele trabalho diário.
9 Ukukongana nu lwiho lwabho, abhapuuti bhakamusala uSakaliiya ku sila iya kukoma ikuula ukuti iingile mu Nyumba iya Chaala, aye apembe ubhubhani pa chighemo.
9 Conforme o costume dos sacerdotes, ele havia sido escolhido por sorteio para queimar o incenso no altar e por isso entrou no Templo do Senhor.
10 Bhwo uSakaliiya ali pakupemba ubhubhani ubhwo mu Nyumba iya Chaala, ichilundilo ichikulu icha bhandu chiicho chikabha mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala chikiipuutagha.
10 Durante o tempo em que o incenso queimava, o povo lá fora fazia orações.
11 Po mu kabhalilo ako, ughwandumi ughwa Malafyale uChaala akamusetukila uSakaliiya. Ughwandumi uyo akiima kulubhafu ulwa kumwisa ulwa chighemo chila.
11 Então um anjo do Senhor apareceu em frente de Zacarias, de pé, do lado direito do altar.
12 Bhwo uSakaliiya aamubhona ughwandumi yula, akanyomoka leka nu kubha nu bhwogha ubhukulu.
12 Quando Zacarias o viu, ficou com medo e não sabia o que fazer.
13 Loole ughwandumi yula akamubhuula akati, “Ghwe Sakaliiya, manye ghwoghopaghe, paapo uChaala aapulika inyipuuto shaako. Umukashi ghwako indiabhe pa bhungʼwamu nu kukupaapila umwana umuliisha yuuyo indiukamwite ingamu iya Yoohani.
13 Mas o anjo lhe disse: — Não tenha medo, Zacarias, pois Deus ouviu a sua oração! A sua esposa vai ter um filho, e você porá nele o nome de João.
14 Nuughwe indiukabhe nu lusekelo ulukulu leka, soona abhandu abhanine abhingi indibhakasekele leka bhwo aapaapighwa.
14 O nascimento dele vai trazer alegria e felicidade para você e para muita gente,
15 Paapo uMalafyale uChaala indiakamubhiike umwana uyo ukubha ghwi songo. Ku nongwa iyo, ataaakangʼwange indifaayi ni fyakungʼwa ifinine fiifyo fikughaasha. UMbepo uMwelu indiakabhange pamupeene naghwe ukwandila akabhalilo kaako ali mu lufukwe ulwa ngʼina.
15 pois para o Senhor Deus ele será um grande homem. Ele não deverá beber vinho nem cerveja. Ele será cheio do Espírito Santo desde o nascimento
16 Ku sila iya fimanyisho ifya mwana uyo, aBhaisilaeli abhingi indibhakiilaataghe imbiibhi shaabho nu kumwitika soona uMalafyale uChaala ghwabho.
16 e levará muitos israelitas ao Senhor, o Deus de Israel.
17 Umwene indiakabhe ghwandumi ukufuma kwa Chaala, indiakalongoshighwange nu Mbepo uMwelu nu kubha na maka isa uEliiya. Indiakabhafwaniange abhapaapi na bhaana bhaabho. Indiakabhapelaghe abhandu ukuti bhabhe bhagholofu nu kubhatendekesha ukumupokeela uMalafyale bhwo akwisa.”
17 Ele será mandado por Deus como mensageiro e será forte e poderoso como o profeta Elias. Ele fará com que pais e filhos façam as pazes e que os desobedientes voltem a andar no caminho direito. E conseguirá preparar o povo de Israel para a vinda do Senhor.
18 Po uSakaliiya akamubhuusha ughwandumi akati, “Kali, indiimanye bhuleele ukuti shiisho ghwayugha indishibhombighwe nalooli? Naayugha ulwo ku nongwa iya kuti une nu mukashi ghwangu tughomite leka, tutabhaghiile ukupaapa nu mwana.”
18 Então Zacarias perguntou ao anjo: — Como é que eu vou saber que isso é verdade? Estou muito velho, e a minha mulher também.
19 Ughwandumi akamwamula uSakaliiya akati, “Ingamu yangu une nee Ghabhiliyeeli, nee ingumubhombelagha uChaala pandaashi papaake akabhalilo kooshi. UChaala ghwe yuuyo aandumite pakuyugha nuughwe nu kukubhuula inongwa inyiisa ishi.
19 O anjo respondeu: — Eu sou Gabriel,
20 Pulikisha, ku nongwa iya kuti utiitika shiisho naakubhuula, indiubhe ghwe chinuunu ukufika pi ishiku liilyo umwana indiakapaapighwange. Loole shiisho naakubhuula, indishikabhoneke ukubha sha nalooli mu kabhalilo kaako uChaala abhaatikite.”
20 Você não está acreditando no que eu disse, mas isso acontecerá no tempo certo. E, porque você não acreditou, você ficará mudo e não poderá falar até o dia em que o seu filho nascer.
21 Mu kabhalilo ako, abhandu bhala bhaabho bhakabha mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala bhwo bhakumulindilila uSakaliiya, bhakaswigha leka ku nongwa iya kuti akiikala akabhalilo akatali mu Nyumba iya Chaala.
21 Enquanto isso, o povo estava esperando Zacarias, e todos estavam admirados com a demora dele no Templo.
22 Bhwo uSakaliiya aafuma kuuse, akabhalingaaniaashe ukubhombela akakono kaake ku nongwa iya kuti akapootwa ukuyugha nabho. Po abheene bhakamanya ukuti shiliikwo shiisho uChaala aamusetulila bhwo ali mu nyumba iyo.
22 Quando saiu, Zacarias não podia falar. Então perceberam que ele havia tido uma visão no Templo. Sem poder falar, ele fazia sinais com as mãos para o povo.
23 Bhwo amashiku ghaake agha kubhomba imbombo isha bhupuuti ghaashila, uSakaliiya akaghaluka kukaaya kaake.
23 Quando terminaram os seus dias de serviço no Templo, Zacarias voltou para casa.
24 Bhwo akabhalilo kaakinda, umukashi ughwa Sakaliiya akabha pa bhungʼwamu. Ku nongwa iya kubha pa bhungʼwamu ubhwo, uLisabheeti akiimama mu nyumba yaabho imyeshi mihaano chishita kubhoneka ku bhandu.
24 Pouco tempo depois Isabel, a sua esposa, ficou grávida e durante cinco meses não saiu de casa. E ela disse:
25 Po uLisabheeti akiiyughaania mwene mu ndumbula yaake akati, “Tesha! UMalafyale uChaala aambelela ichisa nu kuunyaafwa une ukuti imbe pa bhungʼwamu. Ku sila iyo, aandiishikisha isoni pandaashi pa bhandu.”
25 — Agora que o Senhor me ajudou, ninguém mais vai me desprezar por eu não ter filhos.
26 Bhwo uLisabheeti aabha pa bhungʼwamu ubhwa myeshi mihaano na ghumo (6), uChaala akamutuma ughwandumi ghwake uGhabhiliyeeli mu chiisu icha Ghalilaayi, mu kaaya aka Naasaleeti.
26 Quando Isabel estava no sexto mês de gravidez, Deus enviou o anjo Gabriel a uma cidade da Galileia chamada Nazaré.
27 UChaala akamutuma ku mulindu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Maliiya, yuuyo akabha ataghonite naalumo nu muliisha. Umulindu uyo akashingilighwa nu mundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Yoosefu. UYoosefu uyo akafumagha mu chikolo icha malafyale uNdaabhiti.
27 O anjo levava uma mensagem para uma virgem que tinha casamento contratado com um homem chamado José, descendente do rei Davi. Ela se chamava Maria.
28 Bhwo ughwandumi aafika paapo uMaliiya akabha, akamulamuka akati, “Ghwe Maliiya, ubhange nu lusekelo mu ndumbula yaako paapo uMalafyale uChaala aakusaya. UMalafyale ali pamupeene nuughwe.”
28 O anjo veio e disse: — Que a paz esteja com você, Maria! Você é muito abençoada. O Senhor está com você.
29 Bhwo uMaliiya aapulika amashu agho, akanyomoka leka nu kwoghopa, akiibhuusha mu ndumbula yaake akati, “Kali, ukulamuka ukwa luko ulwo kwo kuti kooni?”
29 Porém Maria, quando ouviu o que o anjo disse, ficou sem saber o que pensar. E, admirada, ficou pensando no que ele queria dizer.
30 Loole ughwandumi akamubhuula akati, “Ghwe Maliiya, manye ghwoghopaghe ku nongwa iya kuti uChaala aakusala ughwe ku bhwighane bhwake ukuti akusaye.
30 Então o anjo continuou: — Não tenha medo, Maria! Deus está contente com você.
31 Tesha, indiubhe pa bhungʼwamu, indiukapaape umwana umuliisha yuuyo indiukamupe ingamu iya Yeesu.
31 Você ficará grávida, dará à luz um filho e porá nele o nome de Jesus .
32 UChaala indiakamubhiike umwana uyo ukubha ghwi songo, soona abhandu indibhakamwitishange ukuti Mwana ghwa Chaala Yuuyo Ali Pamwanya Ngaani ukukinda utundu twoshi. UMalafyale uChaala indiakamubhiike ukubha ghwi malafyale isa muumwo akamubhiika usekulu ghwake umalafyale uNdaabhiti.
32 Ele será um grande homem e será chamado de Filho do Deus Altíssimo. Deus, o Senhor, vai fazê-lo rei, como foi o antepassado dele, o rei Davi.
33 Indiakabhalongoshange abhandu ukufuma mu chikolo icha Yaakobhu bhwila na bhwila nu kuti ubhunyafyale bhwake indibhukabhange bhwa bhwila na bhwila.”
33 Ele será para sempre rei dos descendentes de Jacó, e o Reino dele nunca se acabará.
34 Po uMaliiya akamubhuusha ughwandumi yula akati, “Kali, isho shibhaghiile ukubhombighwa bhuleele bhwo une indaghonite naalumo nu muliisha?”
34 Então Maria disse para o anjo: — Isso não é possível, pois eu sou virgem!
35 Ughwandumi yula akamwamula akati, “Isho indishikabhombighwe ku maka agha Mbepo uMwelu yuuyo indiakiise kukwako na maka agha Chaala Yuuyo Ali Pamwanya Ngaani indighakakubhiike ukubha pa bhungʼwamu. Ku nongwa iyo, umwana yuuyo akuya pakupaapighwa, indiakabhe mwelu na bhandu indibhakamwitishange ukuti Mwana ghwa Chaala.
35 O anjo respondeu: — O Espírito Santo virá sobre você, e o poder do Deus Altíssimo a envolverá com a sua sombra. Por isso o menino será chamado de santo e Filho de Deus.
36 Pulikisha! Umukamu ghwako uLisabheeti ghwepe ali pa bhungʼwamu ubhwa mwana umuliisha pamupeene nu kuti aghomite leka. Abhandu bhakamuyughagha ukuti mughumba, loole ulu ali pa bhungʼwamu ubhwa myeshi mihaano na ghumo!
36 Fique sabendo que a sua parenta Isabel está grávida, mesmo sendo tão idosa. Diziam que ela não podia ter filhos, no entanto agora ela já está no sexto mês de gravidez.
37 Shooshi isho naayugha indishibhombighwe ku nongwa iya kuti uChaala abhaghiile ukushibhomba shooshi.”
37 Porque para Deus nada é impossível.
38 Po uMaliiya akamwamula akati, “Tesha, une nee mubhombi ughwa Malafyale, ingusuuma shibhombighwe kukwangu isa muumwo ghwayughila.” Pabhumalilo ughwandumi yula akatiilaapo pabhuyo bhula nu kumuleka uMaliiya.
38 Maria respondeu: — Eu sou uma E o anjo foi embora.
39 Bhwo amashiku manandi ghaakinda, uMaliiya akatiila nu kubhuuka lubhilo ku kaaya kamu kaako kakabha mu chiisu icha tughamba utwa Yuuta.
39 Alguns dias depois, Maria se aprontou e foi depressa para uma cidade que ficava na região montanhosa da Judeia.
40 Bhwo aafika pakaaya aka Sakaliiya, uMaliiya akiingila mu nyumba, akamwagha uLisabheeti, akamulamuka.
40 Entrou na casa de Zacarias e cumprimentou Isabel.
41 Nakalinga bhwo uLisabheeti aapulika ukulamuka ukwa Maliiya kula, umwana akanyeela-nyeela mu lufukwe ulwa Lisabheeti ukulangisha ulusekelo. Po amaka agha Mbepo uMwelu ghakamwisila uLisabheeti.
41 Quando Isabel ouviu a saudação de Maria, a criança se mexeu na barriga dela. Então, cheia do poder do Espírito Santo,
42 Po uLisabheeti akayugha ku ishu ilya pamwanya, akamubhuula uMaliiya akati, “UChaala akusayite ughwe ukukinda abhakolo bhooshi, soona amusayite nu mwana yuuyo indiukapaape.
42 Isabel disse bem alto: — Você é a mais abençoada de todas as mulheres, e a criança que você vai ter é abençoada também!
43 Kali, nongwa yiki ishi shikubhoneka kukwangu ukuti ungʼina ughwa Malafyale ghwangu iise kukwangu?
43 Quem sou eu para que a mãe do meu Senhor venha me visitar?!
44 Paapo nakalinga bhwo naapulika ukulamuka kwako, umwana yuuyo ali mu lufukwe lwangu aanyeela-nyeela ku lusekelo.
44 Quando ouvi você me cumprimentar, a criança ficou alegre e se mexeu dentro da minha barriga.
45 UMalafyale uChaala akusayite ku nongwa iya kuti ghwitikite ukuti indiashibhombe shooshi shiisho ayughite kukwako.”
45 Você é abençoada, pois acredita que vai acontecer o que o Senhor lhe disse.
46 Po ghwepe uMaliiya akayugha akati,
46 Então Maria disse:
47 Indumbula yangu yili nu lusekelo ku nongwa iya kuti uChaala ghwe yuuyo akuumboka une,
47 — A minha alma anuncia a grandeza do Senhor. O meu espírito está alegre por causa de Deus, o meu Salvador.
48 ku nongwa iya kuti aambelela ichisa nu kuunyaafwa une ni mubhombi ghwake.
48 Pois ele lembrou de mim, sua humilde De agora em diante todos vão me chamar de mulher abençoada,
49 Paapo uGhwa Maka
49 porque o Deus Poderoso fez grandes coisas por mim. O seu nome é santo,
50 Akulangisha ichisa chaake ukufuma imbaapo yimo ukufika inine
50 e ele mostra a sua bondade a todos os que o em todas as
51 Aabhalangisha abhandu ukuti ali na maka leka,
51 Deus levanta a sua mão poderosa e derrota os orgulhosos com todos os planos deles.
52 Abhiishiishe abhomalafyale ukufuma pa fitengu fyabho,
52 Derruba dos seus tronos reis poderosos e põe os humildes em altas posições.
53 Abhapiile ifindu ifyisa abhandu bhaabho bhali ni sala,
53 Dá fartura aos que têm fome e manda os ricos embora com as mãos vazias. que fez aos nossos antepassados e ajudou o povo de Israel, seu servo. Lembrou de mostrar a sua bondade a Abraão e a todos os seus descendentes, para sempre.
54 Abhaafwishe abhandu bhaake aBhaisilaeli bhaabho bhakumubhombela,
54 — ausente —
55 Akumbukite ukulangisha ichisa chaake bhwila na bhwila isa muumwo akayughila
55 — ausente —
56 Po uMaliiya akiikala pamupeene nu Lisabheeti imyeshi mitatu, pabhumalilo akaghaluka nu kubhuuka kukaaya kaake.
56 Maria ficou mais ou menos três meses com Isabel e depois voltou para casa.
57 Bhwo akabhalilo kaafika aka Lisabheeti ukupaapa, akapaapa umwana umuliisha.
57 Chegou o tempo de Isabel ter a criança, e ela deu à luz um menino.
58 Po bhwo abhapalamani na bhoghwamwabho bhaapulika ukuti uMalafyale uChaala aamupelela ichisa ichikulu, bhakasekela pamupeene naghwe.
58 Os vizinhos e parentes ouviram falar da grande bondade do Senhor para com Isabel, e todos ficaram alegres com ela.
59 Bhwo umwana aafikisha amashiku mahaano na matatu (8), abhapalamani na bhoghwamwabho bhakiisa pakutesha muumwo bhakumukwesulila umwana ukukongana nu lwiho lwabho. Soona bhakalondagha ukumupa umwana ingamu iya ghwise, iya Sakaliiya.
59 Quando o menino estava com oito dias, vieram circuncidá-lo e queriam lhe dar o nome do pai, isto é, Zacarias.
60 Loole uLisabheeti akakaana, akabhabhuula akati, “Nashiku, ingamu yaake indiabhe ghwi Yoohani.”
60 Mas a sua mãe disse: — Não. O nome dele vai ser João.
61 Abheene bhakamubhuusha bhakati, “Tesha, ataliipo umundu naayumo mu chikolo chaako ughwa ngamu iyo!”
61 Então disseram: — Mas você não tem nenhum parente com esse nome!
62 Po bhakamubhuusha nu Sakaliiya ku sila iya kumwimikila akakono ukuti bhamanye muumwo umwene akalondelagha ukumwita ingamu umwana ghwake.
62 Aí fizeram sinais ao pai, perguntando que nome ele queria pôr no menino.
63 USakaliiya akabhasuuma ukuti bhamupe ichitapwa icha kusimbaapo. Bhwo bhaamupa, uSakaliiya akasimba ulu, “Ingamu yaake ghwi Yoohani.” Bhwo abhandu bhooshi bhaashibhona shiisho ughwise akasimba, bhakaswigha leka.
63 Zacarias pediu uma tabuinha de escrever e escreveu: “O nome dele é João.” E todos ficaram muito admirados.
64 Nakalinga, uChaala akamwighula uSakaliiya umulomu nu lulimi lwake, ghwepe akaanda ukuyugha soona nu kumupaala uChaala.
64 Nesse momento Zacarias pôde falar novamente e começou a louvar a Deus.
65 Po abhapalamani bhooshi bhakakolighwa nu bhwogha na bhandu bhakashiyughagha inongwa isho mu chiisu chooshi icha tughamba utwa Yuteeya.
65 Os vizinhos ficaram com muito medo, e as notícias dessas coisas se espalharam por toda a região montanhosa da Judeia.
66 Ghweshi umundu yuuyo akashipulika inongwa isho, akaanda ukwinongʼona mu ndumbula yaake nu kwibhuusha akati, “Kali, umwana uyu indiabhe mundu ghwa luko luki?” Bhakiinongʼonagha ulwo paapo bhakamanya ukuti amaka agha Malafyale uChaala ghaali pamupeene nu mwana uyo.
66 Todos os que ouviam essas coisas e pensavam nelas perguntavam: — O que será que esse menino vai ser? Pois, de fato, o poder do Senhor estava com ele.
67 Po bhwo uSakaliiya aanda ukuyugha soona, amaka agha Mbepo uMwelu ghakamwisila, ghwepe akaanda ukusolola akati,
67 Zacarias, o pai de João, cheio do Espírito Santo, começou a profetizar . Ele disse:
68 “Apaalighwange uMalafyale uChaala, yuuyo abhandu abha Isilaeli bhakumwipuuta,
68 — Louvemos o Senhor, o Deus de Israel, pois ele veio ajudar o seu povo e lhe dar a liberdade.
69 Ghwepe atutumiile uMupoki ughwa Maka,
69 Enviou para nós um poderoso Salvador, aquele que é descendente do seu
70 UChaala akabhomba ulwo isa muumwo akayughila ukughendelela ku bhasololi bhaake abheelu abha bhwila.
70 Faz muito tempo que Deus disse isso por meio dos seus santos
71 Indiakatupoke ukufuma ku maka agha bhalughu bhiitu
71 Ele prometeu nos salvar dos nossos inimigos e nos livrar do poder de todos os que nos odeiam.
72 Abhombite ulwo ukulangisha ichisa chaake ku bhosekulu bhiitu nu kukumbuka ulwitikano lwake ulwelu luulwo akiitikana nabho.
72 Disse que ia mostrar a sua bondade aos nossos antepassados e lembrar da sua santa ao nosso antepassado Abraão; prometeu que nos livraria dos nossos inimigos e que ia nos deixar servi-lo sem medo,
73 Ulwo lwitikano luulwo uChaala akiitikana nu sekulu ghwitu uAbhulahamu.
73 — ausente —
74 Akiitikana naghwe ukuti indiakatupoke
74 — ausente —
75 bhwo tukubhomba shiisho shibhaghiile pandaashi papaake ni sha nalooli mu mashiku ghiitu ghooshi agha bhwumi bhwitu.
75 para que sejamos somente dele e façamos o que ele quer em todos os dias da nossa vida.
76 Ghwe mwana ghwangu,
76 E você, menino, será chamado de profeta do Deus Altíssimo e irá adiante do Senhor a fim de preparar o caminho para ele.
77 Indiubhabhuule abhandu bhaake ukuti
77 Você anunciará ao povo de Deus a salvação que virá por meio do perdão dos pecados deles.
78 UChaala ghwitu akubhomba ulwo ku nongwa iya kuti ali ni chisa leka kukwitu.
78 Pois o nosso Deus é misericordioso e bondoso. Ele fará brilhar sobre nós a sua luz
79 ukubhabhalisha abhandu bhaabho bhakwikala mu chiifuuni icha bhufwe,
79 e do céu iluminará todos os que vivem na escuridão da sombra da morte, para guiar os nossos passos no caminho da paz.
80 Po bhwo uYoohani akwendelela ukukula umubhili, uMbepo uMwelu akeendelela ukumupa amaka. Po akabhuuka nu kwikala mu lungalangala ukufika akabhalilo kaako akabhoneka pabhwelu ku Bhaisilaeli nu kwanda ukulumbilila kukwabho.
80 O menino cresceu e ficou forte de espírito. E viveu no deserto até o dia em que apareceu diante do povo de Israel.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.