Lucas 6
Awaeha Vovouna Minaveha Movia (MVN) vs ARA
1 Aitam tapanono wayahina Iesu tauna a tau vi‑muni‑waiwai nui aitam baguna witiV nihenina ineine, e a tau vi‑muni‑waiwai witiV uana iponuponui, imutumutui nimaia, e iamam.
1 Aconteceu que, num sábado, passando Jesus pelas searas, os seus discípulos colhiam e comiam espigas, debulhando-as com as mãos.
2 Ka tupwai Parisi avaha dewana idueyei, Iesu ivi‑tanaiei, ivona, “Ia! Am tau vi‑muni‑waiwai utuna iponuponui auyewa tapanono wayahina. Taui ipaipaisewa deina, ka yai dewana aka veimea tana‑bwegebwegei! Medeina eawaehei?”
2 E alguns dos fariseus lhes disseram: Por que fazeis o que não é lícito aos sábados?
3 Ka Iesu Parisi‑naia yai vonana vona‑nau‑patei, ivona, “Iginuma uaiaiavi ahiahina o eha? Nonova aitam tuta KiniV Davida tauna a tau nau‑havia nui am inavovo. Ka yana dewa medeina? Viviwava tanoi unuani o eha?
3 Respondeu-lhes Jesus: Nem ao menos tendes lido o que fez Davi, quando teve fome, ele e seus companheiros?
4 Tauna Yaubada ya manua inui, ka palaua vitovito‑potana epei. Aitam veimea mamaei palaua‑nana wayahina, vivane tau vi‑nomu ai heta ai pata ianiania. Mani tomotau ai awaeha eha ta‑mamae. Kate Davida yaiana nui am inavovo. Wayahina, tauna epei, e yaiana venei, e ianiania akanai.”
4 Como entrou na casa de Deus, tomou, e comeu os pães da proposição, e os deu aos que com ele estavam, pães que não lhes era lícito comer, mas exclusivamente aos sacerdotes?
5 Wayahina, Iesu kadu vonei, ivona, “Yauke, Tauna Vi‑tomotau, vivane auyewa tapanono a Kauvea akanai.”
5 E acrescentou-lhes: O Filho do Homem é senhor do sábado.
6 Ka kadu aitam auyewa tapanono wayahina Iesu inu aitam manua tapanono nihenina, e taui imamaei viwavenei. Ka manua‑nana nihenina aitam onoto mamaei, ka nimana ateina begabegana.
6 Sucedeu que, em outro sábado, entrou ele na sinagoga e ensinava. Ora, achava-se ali um homem cuja mão direita estava ressequida.
7 Ka veimea a tau viwavenena tupwai, ka Parisi tupwai imamaei, ka yai nuanua Iesu yana dewa goyona ivaniahei, e munia, taui ai pata ya goyona wayahina iyapoyapoi kadu idewa‑yaiyaiei. Wayahina, taui yana dewa habuhabuna idune‑vi‑anai. Aituhu tauna aitam tomotau na‑vo‑vi‑aiaiei auyewa tapanono wayahina, taui inuanua dewana vivane dewa goyona, iuna paipaisewa auyewa tapanono wayahina deina.
7 Os escribas e os fariseus observavam-no, procurando ver se ele faria uma cura no sábado, a fim de acharem de que o acusar.
8 Ka Iesu avaha yai nuanua anamanei. Wayahina, onotona vonei, ivona, “Emini, e evane‑mei baina matakaia.” E onotona mini, e ivane tomotau habuhabui mataia.
8 Mas ele, conhecendo-lhes os pensamentos, disse ao homem da mão ressequida: Levanta-te e vem para o meio; e ele, levantando-se, permaneceu de pé.
9 Ka Iesu veimea a tau viwavenena wayahia, ka Parisi wayahia vi‑tanatanaiei, ivona, “Aka veimea auyewa tapanono wayahina medeina? Uvoneu. Aka veimea vivane tomotau kaivaitei, o kadi kavo‑vihavihai? Uvoneu. Aka veimea vivane tomotau yawai kana‑ito‑yavuhi, o kadi yawai kavita‑vovoni?”
9 Então, disse Jesus a eles: Que vos parece? É lícito, no sábado, fazer o bem ou o mal? Salvar a vida ou deixá-la perecer?
10 Ka tauna dunedune habuhabui wayahia, kate taui eha ya vonana wayahina ita‑nau‑pata. Wayahina, tauna onotona vonei, ivona, “Nimam etunei.” E onotona nimana tunei, e vo‑kwayavonina nimana vidoha.
10 E, fitando todos ao redor, disse ao homem: Estende a mão. Ele assim o fez, e a mão lhe foi restaurada.
11 Ka veimea a tau viwavenena, kadu Parisi‑naia imaga‑bawei ananina Iesu ya dewana wayahina, ka taui matataui ivi‑putu iawaehei medeina yana dewa habuhabui inꞌ‑awa‑tani.
11 Mas eles se encheram de furor e discutiam entre si quanto ao que fariam a Jesus.
12 Tuta tanoi wayahina Iesu ivane oyaoyana aitam, e tenoke ioyomana wayahina viama Yaubada wayahina a itoava ioyomana iakwa wayahina.
12 Naqueles dias, retirou-se para o monte, a fim de orar, e passou a noite orando a Deus.
13 Ka mana navia, tauna a tau vi‑muni‑waiwai habuhabui honei, ka ai yoko wayahia ononotoi ai yau 12 vi‑nua‑dadanei ivi‑tau hae anani.
13 E, quando amanheceu, chamou a si os seus discípulos e escolheu doze dentre eles, aos quais deu também o nome de apóstolos:
14 Ka tau hae‑naia ai wava taina, Simoni, tauna kadu vi‑wahani Pita, ka taina Aniduru, ka kadu Iamesa ka Ioni, ka kadu Pilipi ka Baritolomeu, ka kadu
14 Simão, a quem acrescentou o nome de Pedro, e André, seu irmão; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 Mateu ka Tomasi, ka kadu mani Iamesa, tauna Alipaeusi natuna, ka kadu mani Simoni, (tauna manimaninina, ka me Rom yai veimea vihahaiei),
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu, e Simão, chamado Zelote;
16 ka kadu Iudasa, tauna Iamesa natuna, ka kadu Iudasa me Kariota, tauna munia Iesu vi‑nua‑hauhauei.
16 Judas, filho de Tiago, e Judas Iscariotes, que se tornou traidor.
17 Ka Iesu tauna a tau hae nui oyaoyana wayahina iopu‑me, ka a tau vi‑muni‑waiwai habuhabui nui inau‑hohona‑havine aitam papani nau‑peuna wayahina. Ka yoko‑nana ani‑vainena, iuna tomotau‑naia yai meagai ini‑tawanei inau‑hohona papani‑nana wayahina. Ka tupwai yai meagai papani Iudea nihenina imamaei, kadu tupwai yai meagai vivane Ierusalem, ka tupwai yai meagai tania imamaei, vivane Taia ka Sidoni.
17 E, descendo com eles, parou numa planura onde se encontravam muitos discípulos seus e grande multidão do povo, de toda a Judeia, de Jerusalém e do litoral de Tiro e de Sidom,
18 Ka iomo iuna yai nuanua Iesu ya nau‑wahe ina‑nononi, kadu yai nuanua tauna ai kwanaha wayahia na‑vo‑vi‑aiaiei, ividoha. Ka tupwai wayahia yawai igoyo nua gawagawami wayahia, ka iomo, e tauna na‑vo‑vi‑aiaiei, ividoha.
18 que vieram para o ouvirem e serem curados de suas enfermidades; também os atormentados por espíritos imundos eram curados.
19 Ka tomotau habuhabui yokoia nihenina yai nuanua Iesu ivo‑dadani nimaia, iuna bagibagi omomo tauna ininina wayahina ka bagibagi‑nana ai kwanaha aitamoata aitamoata vo‑vi‑aiaia.
19 E todos da multidão procuravam tocá-lo, porque dele saía poder; e curava todos.
20 Wayahina, Iesu matana onei a tau vi‑muni‑waiwai wayahia, e ivona,
20 Então, olhando ele para os seus discípulos, disse-lhes:
21 Ka ataina itomi am unavovo.
21 Bem-aventurados vós, os que agora tendes fome, porque sereis fartos.
22 Ka avi tuta tomotau inau‑nikonikoiemi, o ivihahaiemi, o imana‑giboemi, o inꞌ‑apa‑goyogoyoemi iuna itomi yauke, Tauna Vi‑tomotau, yau tomotau, akanai ami nau‑iaiava wayahimia mamaei.
22 Bem-aventurados sois quando os homens vos odiarem e quando vos expulsarem da sua companhia, vos injuriarem e rejeitarem o vosso nome como indigno, por causa do Filho do Homem.
23 Avona‑havinemi, avi tuta dewaia inꞌ‑omo wayahimia uvaniahei, akanai nau‑wawanimi udewa‑haiawa ananina. Iuna ami nau‑pata ahiahina potapotami wahuma. Nonova ami havia yai tupua‑nenenehi tau apa‑taputapu idedeweyei aitamoata deina.”
23 Regozijai-vos naquele dia e exultai, porque grande é o vosso galardão no céu; pois dessa forma procederam seus pais com os profetas.
24 “Ataina tupwami uvi‑tau kaikaiwabo.
24 Mas ai de vós, os ricos! Porque tendes a vossa consolação.
25 Ataina tupwami uamam‑iaua.
25 Ai de vós, os que estais agora fartos! Porque vireis a ter fome.
26 Ka avi tuta tomotau habuhabui inꞌ‑apa‑vidovidohemi, nau‑wawanimi udune‑vivinimi. Iuna nonova tomotau‑naia yai tupua‑nenenehi tau apa‑taputapu vitupu iapa‑vidovidohei aitamoata deina.”
26 Ai de vós, quando todos vos louvarem! Porque assim procederam seus pais com os falsos profetas.
27 Ka Iesu ya viwavenena vo‑vi‑tupanei, ivona,
27 Digo-vos, porém, a vós outros que me ouvis: amai os vossos inimigos, fazei o bem aos que vos odeiam;
28 Ka aituhu tomotau inꞌ‑apa‑goyogoyoemi, nau‑wawanimi unꞌ‑apa‑vidovidohei. Ka aituhu tomotau ivi‑goyomi, nau‑wawanimi uviama Yaubada wayahina, e tauna yai goyona na‑nua‑piahi.
28 bendizei aos que vos maldizem, orai pelos que vos caluniam.
29 Ka aituhu koiaka nevanuami ateina vinanahi, nau‑wawanimi nevanuami akenina unꞌ‑awaehei tauna ana pata kadu vinanahi. Ka aituhu aviyaivia yami sita ivainaui, nau‑wawanimi kadue ami kwama unꞌ‑awaehei inꞌ‑epei.
29 Ao que te bate numa face, oferece-lhe também a outra; e, ao que tirar a tua capa, deixa-o levar também a túnica;
30 Ka aituhu aviyaivia yami gugua iviamemi, nau‑wawanimi uvenei. Ka aituhu tomotau yami gugua ivainaui, akanai, nau‑wawanimi ugenuana. Eha unuanuani, e ivene‑havinemi.
30 dá a todo o que te pede; e, se alguém levar o que é teu, não entres em demanda.
31 Ataina ami veimea avenemi. Aviani yami nuanua tomotau wayahimi idedewei, akanai nau‑wawanimi mani tomotau udedeweyei aitamoata deina.
31 Como quereis que os homens vos façam, assim fazei-o vós também a eles.
32 Aituhu tomotau idune‑nuanuaiemi, ka aituhu itomi kadu taui udune‑nuanuaiei, dewana wayahina eha aitam nau‑pata ahiahina uvaniahe Yaubada wayahina, iuna dewana memeanina. Vona ahiahina, tuta tuta tau goyogoyoi idedewei deina.
32 Se amais os que vos amam, qual é a vossa recompensa? Porque até os pecadores amam aos que os amam.
33 Ka aituhu tomotau idewa‑vidovidohemi, ka aituhu itomi unau‑pata udewa‑vidovidohei, dewana wayahina eha aitam nau‑pata ahiahina uvaniahe Yaubada wayahina, iuna dewana memeanina. Vona ahiahina, memeanina kadu tau goyogoyoi idedewei deina, a?
33 Se fizerdes o bem aos que vos fazem o bem, qual é a vossa recompensa? Até os pecadores fazem isso.
34 Ka aituhu yami kina yaiami ai pata inau‑pata‑havinemi uvenevenei, dewana wayahina eha aitam nau‑pata ahiahina uvaniahe Yaubada wayahina, iuna dewana memeanina. Vona ahiahina, memeanina kadu tau goyogoyoi yai kina yaiai ivenevenei, iuna inuanua apaina kina‑naia ai nau‑pata ivaniahe‑havinei.
34 E, se emprestais àqueles de quem esperais receber, qual é a vossa recompensa? Também os pecadores emprestam aos pecadores, para receberem outro tanto.
35 Habuhabumi avonemi taina deina, nau‑wawanimi dewa‑naia uvane‑tawanei. Nau‑wawanimi ami havia udewa‑vidovidohei dewa ahiahina wayahina. Kadu yami kina uvene‑kavokavovo mani tomotau wayahia, ka eha ami nau‑pata wayahia upotapota. Ka aituhu dewaia habuhabui udedewei deina, apaina ami nau‑pata ananina uvaniahei Yaubada Heta‑hoina wayahina, ka tauna vi‑wahanimi, ‘Natunatu!’ Nau‑wawanimi udedewei deina, iuna tuta tuta tauna taui eha Yaubada ita‑nau‑kaiwe kadu tau goyogoyoi dewa‑bigebigei.
35 Amai, porém, os vossos inimigos, fazei o bem e emprestai, sem esperar nenhuma paga; será grande o vosso galardão, e sereis filhos do Altíssimo. Pois ele é benigno até para com os ingratos e maus.
36 Wayahina, itomi nau‑wawanimi mani tomotau unꞌ‑ate‑nuanuaiei Amami ate‑nuanuaiemi aitamoata deina.”
36 Sede misericordiosos, como também é misericordioso vosso Pai.
37 Ka Iesu ya viwavenena vo‑vi‑tupanei, ivona,
37 Não julgueis e não sereis julgados; não condeneis e não sereis condenados; perdoai e sereis perdoados;
38 Ka kadu aitamoata aitamoata wayahimia avonemi, aituhu yami gugua ahiahina mani tomotau uvo‑patai, apaina Yaubada tauna ya gugua ahiahina na‑vo‑patami. Ka ami pata‑nana uvaniahei eha kikituna, kate nimami ainua vi‑nau‑vi‑anai kadu hetana. Avi dewa uvi‑muniei yaiami wayahia, akanai Yaubada na‑vo‑patami aitamoata deinake. Iuna tauna yami pai vo‑pata mani tomotau wayahi na‑epei, ka pai vo‑pata‑nana wayahina ami vo‑pata na‑vo‑vi‑aiaia wayahimia.”
38 dai, e dar-se-vos-á; boa medida, recalcada, sacudida, transbordante, generosamente vos darão; porque com a medida com que tiverdes medido vos medirão também.
39 Ka Iesu vona tana‑minikuna taina vonei, ivona,
39 Propôs-lhes também uma parábola: Pode, porventura, um cego guiar a outro cego? Não cairão ambos no barranco?
40 Ka kadu aitamoata deina, tau vi‑muni‑waiwai ai wava eha taui ai tau viwavenena ana wava ivane‑tawane. Ka avi tau vi‑muni‑waiwai avaha inua‑hau‑yehai, akanai munia, taui yai nua‑uya ka ai tau viwavenena ya nua‑uya vivane aitamoata.
40 O discípulo não está acima do seu mestre; todo aquele, porém, que for bem-instruído será como o seu mestre.
41 Memeanina itomi vaneimi ya goyona kikituna udueyei, e wayahina uvi‑vonavona, ka yami goyona ananina mamaei, kate eha utꞌ‑anamane. Yami dewa taina avo‑vi‑mahetemi. Vaneimi matana ai kamukamumuna mamaei, kate itomi matamia idebona mamaei deinake. Ai kamukamumuna ami pata ududueyei, kate idebona eha ami pata ududueye, a?
41 Por que vês tu o argueiro no olho de teu irmão, porém não reparas na trave que está no teu próprio?
42 Aituhu aitam wayahimia vaneim evonei, ‘O vaneiu, nau‑wawanim eawaeheu ai kamukamumuna matama anꞌ‑epa‑yavunei evidoha,’ dewana eha ana pata. Iuna idebona ananina matamia mamaei. Nau‑wawanimi naona idebona matamia unꞌ‑epei. Ka munia, uvidoha udunedune ahiahina, e ami pata vaneimi una‑ivaitei, e ai kamukamumuna matana unꞌ‑epa‑yavunei tunuhina.”
42 Como poderás dizer a teu irmão: Deixa, irmão, que eu tire o argueiro do teu olho, não vendo tu mesmo a trave que está no teu? Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho e, então, verás claramente para tirar o argueiro que está no olho de teu irmão.
43 Ka Iesu yana vona vo‑vi‑tupanei, ka ivona,
43 Não há árvore boa que dê mau fruto; nem tampouco árvore má que dê bom fruto.
44 Ka aituhu ai uana aitam kadueyei, akanai avaha avi ai wayahina ua‑nana vinꞌ‑omo kanamanei. Iuna eha aka pata madaiba uana kai‑ponuponu mata‑duduna wayahina. Ka kadue eha aka pata wainaV uana kai‑ponuponu inaina wayahina.
44 Porquanto cada árvore é conhecida pelo seu próprio fruto. Porque não se colhem figos de espinheiros, nem dos abrolhos se vindimam uvas.
45 Wayahina, aituhu aitam onoto ahiahina, tauna nuanua ahiahina, ka kadu tauna dewa ahiahina nua‑vi‑avini nuana nihenina, e munia, dewaia ahiahina ivinꞌ‑omo‑nananena nuana wayahina. Ka aituhu aitam onoto goyona, tauna nuanua goyona, ka kadu tauna dewa goyona nua‑vi‑avini nuana nihenina, e munia, dewaia goyona ivinꞌ‑omo‑nananena nuana wayahina. Wayahina, aviani kanua‑vi‑avini nuaka nihenina, apaina nuanua‑naia ina‑iwaiwahi yaka vona nihenina.
45 O homem bom do bom tesouro do coração tira o bem, e o mau do mau tesouro tira o mal; porque a boca fala do que está cheio o coração.
46 Ka medeina itomi uapa‑kauveau, kate ami veimea avenevenemi utana‑bwegebwegei?
46 Por que me chamais Senhor, Senhor, e não fazeis o que vos mando?
47 Aitam vona tana‑minikuna avenemi avo‑vi‑mahetemi. Aituhu aviyaivia iomo wayahiua, ka aituhu yau vona inononi, kadu aituhu ivi‑putu yau vona ivi‑ateteyei, taui tau yona manua ahiahina deina.
47 Todo aquele que vem a mim, e ouve as minhas palavras, e as pratica, eu vos mostrarei a quem é semelhante.
48 Ka tau yona manua ahiahina ya paisewa taina deina. Naona tauna yanꞌ avutu toyoina vaniahei hanuhanuna wayahina, e ya manua hanuhanuna hetana na‑yonei. Munia, wei ananina atuatuna, ka diwaya bagibagina taitaina, ka manua‑nana vi‑nanahi, kate eha ta‑vi‑goyo. Iuna tau yona manua‑nana ya paisewa tunuhina.
48 É semelhante a um homem que, edificando uma casa, cavou, abriu profunda vala e lançou o alicerce sobre a rocha; e, vindo a enchente, arrojou-se o rio contra aquela casa e não a pôde abalar, por ter sido bem-construída.
49 Kate aituhu aviyaivia iomo wayahiua, ka yau vona inononi, kate aituhu eha yau vona ivi‑ateteye, taui vivane tau yona manua mwagemwagena deina. Iuna tau yona manua mwagemwagena ya manua yonei magamata wayahina, eha yanꞌ avutu. Ka tutana diwaya‑nana manua‑nana vi‑nanahi, vo‑kwayavonina am‑vinei, ka diwaya‑nana tutu‑bwege‑yehai, ka manua‑nana iakwa.”
49 Mas o que ouve e não pratica é semelhante a um homem que edificou uma casa sobre a terra sem alicerces, e, arrojando-se o rio contra ela, logo desabou; e aconteceu que foi grande a ruína daquela casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.