Gálatas 4

Awaeha Vovouna Minaveha Movia (MVN) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Vona tana‑minikuna taina wayahina adewa‑dadani avo‑vi‑mahetemi. Aitam kaikaiwabo tauna natuna onotona vona‑dabedabei apaina, avi tuta tevana vi‑onoto, akanai tevana yana gabu habuhabuna, vivane yana tano kadu ya gugua, na‑vaniahei, kadu na‑veimeyei. Kate naona natuna vivane tevana kikituna. Wayahina, avaha kanamanei, kaikaiwabona eha nꞌ‑awaehe tevanina vi‑tau veimea. Eha. Naona kana‑vona tevanina yawaina aitam tau paisewa yohoyohonina yawaina deina, eha aitam tau veimea yawaina deina. Kate vona‑dabadabana mamaei, ka munia, tevanina vi‑onoto, akanai tauna dewa habuhabuna na‑veimeyei.
1 Portanto, pensem da seguinte forma: enquanto não atingir a idade adequada, o herdeiro não está numa posição muito melhor que a de um escravo, apesar de ser dono de todos os bens.
2 Wayahina, kaikaiwabona nau‑wawani aitam ponimana na‑tomani, ka avi tuta natuna ponimanana vaniahei, akanai tauna vi‑putu dewa habuhabuna veimeyei. Tutana tevanina kikituna, kaikaiwabona tau viwavenena ai nau‑pata venevenei, e taui natuna iveimeyei, kadu mani tau paisewa ai nau‑pata venevenei, e taui yana dewa habuhabuna idune‑vi‑avini. Ka munia, tevanina avaha vi‑onoto, ka tauna avaha ponimanana vaniahei, akanai natuna ana pata vi‑putu dewa habuhabuna veimeyei.
2 Deve obedecer a seus tutores e administradores até a idade determinada por seu pai.
3 Ka ataina tuta itoka tau ekalesia kaikaiwabona natunatuna deina. Nonova Yaubada aitam ponimana tomani. Ka mani veimea mani veimea iveimeyeka a itoava ponimanana kavaniahei wayahina.
3 O mesmo acontecia conosco. Éramos como crianças; éramos escravos dos princípios básicos deste mundo.
4 Ka tutana ponimanana vinꞌ‑omo, Yaubada tauna Natu‑hoina vi‑tunei omo tanopia. Tauna Iesu, ka tauna vi‑tomotau itoka tomotau deina. Tauna ayona mamaei, ka Yaubada ya Veimea kadu tauna veimeyei.
4 Mas, quando chegou o tempo certo, Deus enviou seu Filho, nascido de uma mulher e sob a lei.
5 Yaubada tauna natuna vi‑tunei, e Iesu vi‑maie‑havineka, ka tana‑vewanika Yaubada ya Veimeana wayahina. Wayahina, ataina tuta itoka eha tau paisewa yohoyohonika. Ka kadu ataina tuta Yaubada ya Veimea eha veimeyeka. Eha. Ataina tuta itoka Yaubada natunatuna, iuna Iesu ya paisewa wayahika.
5 Assim o fez para resgatar a nós que estávamos sob a lei, a fim de nos adotar como seus filhos.
6 Itomi vivane Yaubada natunatuna. Wayahina, Yaubada tauna Natu‑hoina Nuana vi‑tunei inu nuami nihenina, e Nuana nihenimia honehonei, vonavona, “AbaV, Amau.”
6 E, porque nós somos seus filhos, Deus enviou ao nosso coração o Espírito de seu Filho, e por meio dele clamamos: “ Aba , Pai”.
7 Wayahina, ataina tuta itomi eha tau paisewa yohoyohonimi. Eha. Ataina tuta itomi Yaubada natunatuna, ka kadu Yaubada avaha awaehemi yana gabu uvaniahei, uveimeyei.
7 Agora você já não é escravo, mas filho de Deus. E, uma vez que é filho, Deus o tornou herdeiro dele.
8 Nonova itomi eha me Iudea eha Yaubada‑hoina utꞌ‑anamane. Nonova itomi yaubada vitupu uvitumahanei, kadu umatamatautei. Wayahina, nonova udewa‑dadani yai veimea tunina tunina uvi‑ateteyei idudueyemi, e uvo‑vi‑dewa‑haiawi deina. Ka taumi uvi‑tau paisewa yohoyohonimi yaubada vitupu wayahia deina.
8 Antes de conhecerem a Deus, vocês eram escravos de supostos deuses que, na verdade, nem existem.
9 Kate tuta ataina avaha Yaubada‑hoina uanamanei, o kana‑vona tauna avaha anamanemi. Wayahina, aviani iuna uvi‑nua‑dadani nau‑wawanimi umagigino, uvi‑putu veimea uvi‑muni‑havinei? Dewana wayahina itomi mwagemwage‑vainemi! Yami dewana anꞌ anamana itomi yami nuanua uvi‑tau paisewa yohoyohonimi matauta wayahina, yawaimi nonova aitamoata deina.
9 Agora que conhecem a Deus, ou melhor, agora que Deus os conhece, por que desejam voltar atrás e tornar-se novamente escravos dos frágeis e inúteis princípios básicos deste mundo?
10 Itomi unuanua uvidoha deina, kate avonemi, avaha vitumahana tunuhina uvo‑haini, ka avaha umavi‑havine Veimeana tutuaina wayahina. Dewaia tutuaina ivona auyewa tupwai auyewa anani, ka wahava tupwai wahava anani, ka tuta tupwai tuta anani, ka kadu ponimana tupwai ponimana anani! Yami vi‑nua‑dadana tanoi vivane goyo‑vainena. Iuna dewaia tutuaina habuhabui awakabi. Eha ai pata ina‑ivaitemi.
10 Vocês insistem em guardar certos dias, meses, estações ou anos.
11 Nonova, tutana yauke papani Galatia amamaei, apaipaisewa toyoina Vaneana Ahiahina avo‑vi‑mahetemi ahiahina, unꞌ‑anamanei. Wayahina, tuta ataina nuau vi‑tupatupa ananina, ka kadu eha atꞌ‑anamanemi ahiahina. Kaiwadi, nonova apaipaisewa‑wayohe wayahimi? Kaiwadi, nonova yau tuta aoneone‑kavovo wayahimi?
11 Temo por vocês. Talvez meu árduo trabalho em seu favor tenha sido inútil.
12 — ausente —
12 Irmãos, peço-lhes que sejam como eu, pois eu também sou como vocês. E vocês não me trataram mal
13 — ausente —
13 e certamente se lembram de que eu estava doente quando lhes anunciei as boas-novas pela primeira vez.
14 Ka yau kwanaha wayahina au dune vivane gaugaununu, kate itomi eha uta‑vihahaieu, kadu eha uta‑mana‑giboeu. Eha. Uvi‑yaianeu, kadu unau‑kaiweu aitam anelose Yaubada wayahina deina, o kadi yauke Iesu Tau Ito‑yavuha ana heta deina. Tuta naona aomo wayahimia yami dewa deina.
14 Embora minha saúde precária fosse uma tentação para me rejeitarem, vocês não me desprezaram nem me mandaram embora. Ao contrário, acolheram-me e cuidaram de mim como se eu fosse um anjo de Deus, ou mesmo o próprio Cristo Jesus.
15 Kate tuta ataina yami dewa‑haiawa avaha iakwa. Nonova itomi udune‑nuanuaieu ananina. Wayahina, itomi yami nuanua una‑ivaiteu. Tuta‑nana wayahina aituhu ami pata, itomi matami umoia, e uveneu avidoha, kadu udewa‑haiawa aituhu ami pata udewe deina. Kate tuta ataina eha yami dewa‑haiawa deina.
15 Que aconteceu com a alegria que vocês demonstraram naquela ocasião? Estou certo de que, se fosse possível, teriam arrancado os próprios olhos e os teriam dado a mim.
16 Tuta ataina vona tunutunuhina avona‑havihavinemi, kate eha unononi. Tuta ataina avo‑vi‑tunutunuhimi, kate unuanua yauke avaha avi‑haviemi, a?
16 Acaso me tornei inimigo de vocês porque lhes digo a verdade?
17 Tau viwavenena vitupu yai nuanua ananina yai ipupu unononi, e uvi‑muniei. Iuna ananina taina. Taui yai nuanua taua uvihahaieu, kadu yau viwavenena uvihahaiei. Ka yai nuanua ananina taui unꞌ‑awaehei, kadu yai viwavenena unꞌ‑awaehei. Kate taui eha idune‑nuanuaiemi.
17 Esses falsos mestres estão extremamente ansiosos para agradá-los, mas suas intenções não são boas. Querem afastá-los de mim para que dependam deles.
18 Aituhu yami nuanua ananina mamaei aitam dewa uvi‑ateteyei tunuhina, naona nau‑wawanimi unꞌ‑anamanei dewana vivane dewa ahiahina. Aituhu yami nuanua ananina mamaei aitam dewa uvi‑ateteyei, ka aituhu dewana vivane dewana goyona, medeina uvidoha? Kate aituhu dewana vivane dewa ahiahina, akanai nau‑wawanimi tuta tuta uvi‑ateteyei ahiahina deina, aituhu yauke nui kamamaei, o aituhu itomi ami heta umamaei.
18 Se alguém deseja agradá-los, muito bem; mas que o faça sempre, e não só quando estou com vocês.
19 O, natunatu, unononi. Nonova, tutana Vaneana Ahiahina anaunau‑wahemi uvitumahanei, au vita kadu au viha avaniahei, vaivinei ai tuta ivi‑natuna ivaniahei aitamoata deina. Ka tuta ataina wayahina nau‑wawaniu viha‑nana avaniahe‑havinei. Iuna yau nuanua Iesu Tau Ito‑yavuha mamaei toyoina nihenimia.
19 Ó meus filhos queridos, sinto como se estivesse passando outra vez pelas dores de parto por sua causa, e elas continuarão até que Cristo seja plenamente desenvolvido em vocês.
20 O yaiau, yau vona panina kadu manimaninina yami leta taina nihenina avonevonemi. Iuna nuau vi‑tupatupa ani‑vainena yawaimi wayahina! Ataina tuta yau nuanua ananina anꞌ‑omo papani Galatia, e nui kamamaei, e adudueyemi yami dewa medeina. Aituhu yami dewa vidoha adudueye, au pata yau vona‑panina abou‑oho, ka au pata avona‑bigebigemi. Kate tuta ataina eha au pata anꞌ‑omo wayahimia. Wayahina, yami leta taina aginumi akanai.
20 Gostaria de poder estar aí com vocês para lhes falar em outro tom. Mas, distante como estou, não sei o que mais fazer para ajudá-los.
21 Itomi avaha uvi‑nua‑dadani Veimea tutuaina yawaimi na‑veimeyei. Akanai ka, yami vi‑nua‑dadana tanoi anꞌ anamana avo‑vi‑mahetemi, ka kadu Veimeana avo‑vi‑mahetemi, ka ainua unꞌ‑anamanei.
21 Digam-me, vocês que desejam viver debaixo da lei: acaso sabem o que a lei diz de fato?
22 Iginuma nau‑viviwaveka taina deina. Abaraham natunatuna ainua. Aitam ayona tau paisewa yohoyohonina, ai wava Agara, ka aitam ayona eha tau paisewa yohoyohonina, taui Abaraham awana, ai wava Sara.
22 De acordo com as Escrituras, Abraão teve dois filhos, um nascido de uma escrava e outro de sua esposa, que era livre.
23 Ka tau paisewa yohoyohonina vavinena ivi‑natuna, vaivine habuhabui tanopia ivi‑natuna deina. Ka Sara eha tau paisewa yohoyohonina, ka Sara ivi‑natuna tunina. Naona Yaubada vona‑dabedabei. Wayahina munia, natui vona‑dabadabana wayahina vinꞌ‑omo.
23 O filho da escrava nasceu segundo a vontade humana; o filho da mulher livre nasceu segundo a promessa.
24 Viviwavana viviwava tunuhina, eha vitupu. Ka kadu viviwavana vivane vona tana‑minikuna deina. Kana‑vona vaivinei ainua awaeha ainua deina. Awaeha aitam vinꞌ‑omo Oya Sinai wayahina. Awaehana vavinena ivi‑natuna, e natunatui ivi‑tau paisewa yohoyohonina. Awaehana taina Agara deina.
24 Essas duas mulheres ilustram duas alianças. A primeira, Hagar, representa o monte Sinai, onde o povo recebeu a lei que o escravizou.
25 Agara Oya Sinai papani Arabia nihenina deina. Ka kadu Agara meagai Ierusalem ataina tuta tanopia mamaei deina. Iuna meagai‑nana ka tau vi‑meagai‑naia nui avaha ivi‑tau paisewa yohoyohonina.
25 E Hagar, que é o monte Sinai, na Arábia, representa a Jerusalém de agora, pois ela e seus filhos vivem sob a escravidão da lei.
26 Kate Ierusalem ainua imamaei. Ka Ierusalem vꞌ‑inuana wahuma mamaei. Ka meagaina eha tau paisewa yohoyohonina, ka kadu natunatui eha tau paisewa yohoyohonina. Ka vona ahiahina, meagai‑nana vivane itoka tau vitumahana ayoka.
26 A segunda, Sara, representa a Jerusalém celestial. Ela é a mulher livre, e é nossa mãe.
27 Iginuma nihenina ivona,
27 Como dizem as Escrituras: “Alegre-se, mulher sem filhos, você que nunca deu à luz! Grite de alegria, você que nunca esteve em trabalho de parto! Pois a abandonada agora tem mais filhos que a mulher que vive com o marido”.
28 Vavaneiu, Abaraham natuna ana wava Isaki, ka tauna ya tupua vona‑dabadaba wayahina vinꞌ‑omo. Ka itomi tauna deina. Iuna taumi yami tupua vovouna Yaubada ya vona‑dabadaba wayahina vinꞌ‑omo.
28 E vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Nonova tau paisewa yohoyohonina vavinena natui onotona tauna vaneina vitevitei. Iuna vaneina ya tupua Nuana Ahihinata ya bagibagi wayahina vinꞌ‑omo. Ka kadu tuta ataina dewana avaha vinꞌ‑omo uvaniahei aitamoata deina. Iuna tuta ataina taui ivi‑tau paisewa yohoyohonina Yaubada ya Veimea wayahina ivitavitami. Iuna itomi yami tupua vovouna Nuana Ahihinata wayahina vinꞌ‑omo.
29 Ismael, o filho nascido da vontade humana, perseguiu Isaque, o filho nascido do poder do Espírito, e o mesmo ocorre agora.
30 Kadu Iginuma voneka deina. Yaubada Abaraham vonei, ivona,
30 Mas o que dizem as Escrituras sobre isso? “Livre-se da escrava e do filho dela, pois o filho da escrava não será herdeiro junto com o filho da mulher livre.”
31 Vavaneiu, itoka ayoka eha tau paisewa yohoyohonina vavinena. Eha. Itoka ayoka vivane taui eha aitam tau paisewa yohoyohonina. Wayahina, itoka eha nau‑wawanika me Iudea yai Veimeana kavi‑ateteye. Eha. Yaubada avaha apa‑vidovidoheka, iuna avaha Iesu kavitumahanei akanai.
31 Portanto, irmãos, não somos filhos da escrava; somos filhos da mulher livre.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.