Atos 5

Awaeha Vovouna Minaveha Movia (MVN) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 — ausente —
1 Mas um certo homem chamado Ananias, com Safira, sua mulher, vendeu uma propriedade,
2 — ausente —
2 e reteve parte do preço, sabendo-o também sua mulher; e levando a outra parte, a depositou aos pés dos apóstolos.
3 Wayahina, Pita vi‑tanaiei, ivona, “Ananiasi, aviani iuna Satana eawaehei nuam nihenina na‑veimeyem tano patana tupwana ehivei? Dewana wayahina evitupu Nuana Ahihinata wayahina.
3 Disse então Pedro: Ananias, por que encheu Satanás o teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo e retivesses parte do preço do terreno?
4 Nonova tano‑nana vivane wamke yam pai veimea. Ka kadu munia, avaha eimwaneyei, kinaia vivane wamke yam pai veimea. Ka wamke am heta evi‑nua‑dadani kinaia eomanei eveneai. Aviani wayahina enuanua kinaia wayahina evitupu deina? Yam vitupu‑nana eha tomotau wayahiaia, kate wamke avaha evitupu Yaubada wayahina!”
4 Enquanto o possuías, não era teu? e vendido, não estava o preço em teu poder? Como, pois, formaste este desígnio em teu coração? Não mentiste aos homens, mas a Deus.
5 Ka avaha Ananiasi Pita ya vonana nononi, akanai aniga ipeu. Wayahina, matauta ananina tomotau yoko vaneana inononi epai.
5 E Ananias, ouvindo estas palavras, caiu e expirou. E grande temor veio sobre todos os que souberam disto.
6 Kate tubuao tupwai imini, iomo, e ininina kalekoa iaumei, iavanei, ivituei, e itavuni.
6 Levantando-se os moços, cobriram-no e, transportando-o para fora, o sepultaram.
7 Ka eha aitam koiaka Ananiasi awana ta‑mataede. Wayahina, babau aitonu munia Sapira manua‑nana inui.
7 Depois de um intervalo de cerca de três horas, entrou também sua mulher, não sabendo o que havia acontecido.
8 Ka Pita vi‑tanaiei, ivona, “Sapira, yami tano‑nana avaha uaimwaneyei, ai vi‑am kina patana uepei? Kaiwadi yam onoto voneai deina, ika?”
8 E perguntou-lhe Pedro: Dize-me: Vendestes por tanto aquele terreno? E ela respondeu: Sim, por tanto.
9 Wayahina, Pita vonei, ivona, “Medeina itomi ami inua uawaehei aitamoata Kauvea Nuana unau‑dadani deina? Enononi! Yam onoto a tau vi‑ai avaha iaumei itavuni, ka ataina tuta ipotapota iavanam, ivituem aitamoata deinake.”
9 Então Pedro lhe disse: Por que é que combinastes entre vós provar o Espírito do Senhor? Eis aí à porta os pés dos que sepultaram o teu marido, e te levarão também a ti.
10 Ka Sapira aniga‑kwayavoni, ka ipeu Pita aena wayahina. Ka tubuao‑naia inu‑me, idueyei avaha aniga. Wayahina, iavanei ivituei, e awana nepena itavuni.
10 Imediatamente ela caiu aos pés dele e expirou. E entrando os moços, acharam-na morta e, levando-a para fora, sepultaram-na ao lado do marido.
11 Ka tau ekalesia habuhabui imatamatauta ananina. Ka mani tomotau, aituhu aviyaivia vaneana inononi, taui kadu imatamatauta deina.
11 Sobreveio grande temor a toda a igreja e a todos os que ouviram estas coisas.
12 Ka tuta tuta Iesu a tau hae‑naia iaiaya kadu dewa‑bagibagi habuhabui idedewei tomotau mataia. Ka tau ekalesia habuhabui yai dewa inau‑hohona aitam tutu‑honota nihenina. Ka tutu‑honotana Manua Vito‑pota hutana aitam, ka tomotau ivi‑wahani Solomoni Ya Tutu‑honota.
12 E muitos sinais e prodígios eram feitos entre o povo pelas mãos dos apóstolos. E estavam todos de comum acordo no pórtico de Salomão.
13 Ka aituhu aviyaivia eha yai vitumahana, o aituhu aviyaivia eha yai ate‑vatu, tomotaui eha nui ita‑tapanono, iuna imatamatauta. Kate tomotau habuhabui ekalesia upuna iawaehei tau ekalesia ai anamana vivane ahiahina.
13 Dos outros, porém, nenhum ousava ajuntar-se a eles; mas o povo os tinha em grande estima;
14 Ka tomotau habuhabui imatamatauta ekalesia wayahina, kate ononotoi kadu vaivinei habuhabui ivi‑putu Kauvea ivitumahanei. Wayahina, tau ekalesia ai yau natanata.
14 e cada vez mais se agregavam crentes ao Senhor em grande número tanto de homens como de mulheres,
15 Ka tau hae‑naia dewa‑bagibagina habuhabuna idedewei. Aituhu Pita iwaunina tau kwanakwanaha inini vo‑dadani, akanai taui ividovidoha. Wayahina, tuta tuta tomotau tau kwanakwanaha na pai dauvi iomaomanei, e iboubouni Pita ya etawana wayahia, e memeanina iwaunina na‑vo‑dadani ividoha. Aituhu Pita iwaunina tau kwanakwanaha inini vo‑dadani, ividovidoha.|alt="People Touching Peterꞌs Garment" src="GS-IB04188.tif" size="col" loc="ACT 5:15" ref="5:15"
15 a ponto de transportarem os enfermos para as ruas, e os porem em leitos e macas, para que ao passar Pedro, ao menos sua sombra cobrisse alguns deles.
16 Ka meagai kikitui Ierusalem awaniana imamaei. Ka meagai‑naia ai tau maꞌ iomomo, inau‑hohona Ierusalem nihenina, ka taui yai tau kwanakwanaha iavanei. Ka kadu aviyaivia nua gawagawami ivo‑vi‑kwanakwanahi iomaomanei, ka habuhabui ividoha.
16 Também das cidades circunvizinhas afluía muita gente a Jerusalém, conduzindo enfermos e atormentados de espíritos imundos, os quais eram todos curados.
17 Ka tau vi‑nomu ananina, ka yaiana habuhabui ivi‑bwanou ananina. Tauna yaiana habuhabui vivane Sadusi yai yoko wayahia.
17 Levantando-se o sumo sacerdote e todos os que estavam com ele {isto é, a seita dos saduceus}, encheram-se de inveja,
18 Ka taui habuhabui iawaehei tau nau‑havia ivi‑tunei ina‑omo Iesu a tau hae wayahia, ipoyꞌ‑avini, e manua yohona nihenina ibouni. Wayahina, idewei deina.
18 deitaram mão nos apóstolos, e os puseram na prisão pública.
19 Ka ioyomana wayahina, Kauvea yanꞌ anelose aitam omo, e manua yohonana anꞌ awa waei, e tau hae‑naia si‑vinꞌ‑omane‑neiei. Ka manua yohonana upuna vonei, ivona,
19 Mas de noite um anjo do Senhor abriu as portas do cárcere e, tirando-os para fora, disse:
20 “Una‑nei Manua Vito‑pota wayahina, e tanoi pai nau‑hohona ananina nihenina umini, e tomotaui wayahia yawai vovouna a vonana habuhabuna unaunau‑waheyei.”
20 Ide, apresentai-vos no templo, e falai ao povo todas as palavras desta vida.
21 Ka tau hae‑naia anelosena ya vonana inononi, ivi‑ateteyei. E mana navia Manua Vito‑pota a pai nau‑hohona ananina nihenina itotoha, e ivi‑putu iviwavenena tomotau wayahia.
21 Ora, tendo eles ouvido isto, entraram de manhã cedo no templo e ensinavam. Chegando, porém o sumo sacerdote e os que estavam com ele, convocaram o sinédrio, com todos os anciãos dos filhos de Israel, e enviaram guardas ao cárcere para trazê-los.
22 Ka tau nau‑havia‑naia iomo manua yohona nihenina, kate awakabina idueyei. Wayahina, imavina,
22 Mas os guardas, tendo lá ido, não os acharam na prisão; e voltando, lho anunciaram,
23 imataedai, ivona, “Manua yohona bou‑potapotana mamaei, ka toyoina adueyei, ka kadu a tau dune‑vi‑avina awana wayahina imimini, kadu idunedune akanai. Kate tutana awana awaei, nihenina awakabina!”
23 dizendo: Achamos realmente o cárcere fechado com toda a segurança, e as sentinelas em pé às portas; mas, abrindo-as, a ninguém achamos dentro.
24 Ka Manua Vito‑pota a tau nau‑havia ai tau veimea ananina, kadu tau vi‑nomu ananina ivanevaneneha, ka avaha mataedana inononi, ainuai nuai vi‑tupatupa ani‑vainena, ka eha itꞌ‑anamane aviani vinꞌ‑omo.
24 E quando o capitão do templo e os principais sacerdotes ouviram estas palavras ficaram perplexos acerca deles e do que viria a ser isso.
25 Ka munia, aitam onoto omo wayahia, e mataedai, ivona, “Tomotaui manua yohona nihenina ubouni avaha Manua Vito‑pota nihenina imimini, ka ataina iviwavenena tomotau wayahia.”
25 Então chegou alguém e lhes anunciou: Eis que os homens que encerrastes na prisão estão no templo, em pé, a ensinar o povo.
26 Wayahina, Manua Vito‑pota a tau nau‑havia ai tau veimea ananina, ka ya tau nau‑havia tupwai nui iomo, e tau hae‑naia ipoyꞌ‑avini. Kate mai‑nuai iomanei imavi‑neiei. Iuna imatamatauta yokoia wayahia, ka eha yai nuanua yokoia ina‑nua‑goyoe. Aituhu yokoia inua‑goyoei, apaina itutu‑hanuhanui.
26 Nisso foi o capitão com os guardas e os trouxe, não com violência, porque temiam ser apedrejados pelo povo.
27 Wayahina, mai‑nuai iomanei tau veimea‑naia mataia, ivi‑au‑mini‑neiei.
27 E tendo-os trazido, os apresentaram ao sinédrio. E o sumo sacerdote os interrogou, dizendo:
28 ivona, “Aviani nonova aveimeyemi? Unuani, nonova vona panina wayahina avito‑potami uviwavenena tomotau wayahia onoto‑nana a wavea. Ka udu! Avaha meagai Ierusalem yami viwavenena uvi‑nau‑vi‑anai. Udedewei deina, iuna itomi yami pai mini ananina uvitavitai onoto‑nana yanꞌ aniga wayahina, a?”
28 Não vos admoestamos expressamente que não ensinásseis nesse nome? e eis que enchestes Jerusalém dessa vossa doutrina e quereis lançar sobre nós o sangue desse homem.
29 Ka Pita, ka tau hae‑naia habuhabui ivona,
29 Respondendo Pedro e os apóstolos, disseram: Importa antes obedecer a Deus que aos homens.
30 Ka vona tunutunuhina, itomi Iesu ai nahenahea ututu‑pwatei, ka itomi unau‑vi‑anigi deina. Ka yami dewaia iakwa, yaka tupua‑nenenehi yai Yaubada Iesu anigea si‑vi‑mini‑havinei.
30 O Deus de nossos pais ressuscitou a Jesus, ao qual vós matastes, suspendendo-o no madeiro;
31 Ka Yaubada avaha Iesu‑nana si‑nai ateina wahuma. Ka tauna vivane yaka KiniV Natuna kadu yaka Tau Ito‑yavuha. Yaubada dewei deina, iuna ya nuanua itoka me Isiraeli yaka goyona wayahi kanua‑vinana, kadu ya nuanua tauna yaka dewa goyona na‑nua‑tavuni.
31 sim, Deus, com a sua destra, o elevou a Príncipe e Salvador, para dar a Israel o arrependimento e remissão de pecados.
32 Ka aituhu aviyaivia yama viwavenena ivi‑ateteyei, ka aituhu idedewei, taui Nuana Ahihinata Yaubada wayahina ivaniahei. Itoai dewaia ahaehaeyei, ka kadu Nuana Ahihinata dewaia haehaeyei aitamoata deina.”
32 E nós somos testemunhas destas coisas, e bem assim o Espírito Santo, que Deus deu àqueles que lhe obedecem.
33 Ka tau veimea‑naia avaha Iesu a tau hae yai vonaia inononi, magai bawei ani‑vainena, ka yai nuanua ananina ina‑nau‑vi‑anigi.
33 Ora, ouvindo eles isto, se enfureceram e queriam matá-los.
34 Ka aitam onoto wayahia ana wava Gamalieli mini niwania. Tauna aitam Parisi, ka veimea a tau viwavenena ananina, ka tomotau habuhabui iawaehei tauna aitam tau sinasinapu. E tauna veimea boui vivane Iesu a tau hae ivituei, e tuta kutakutana wayahina tutu‑honota‑nana upuna wayahina imamaei.
34 Mas, levantando-se no sinédrio certo fariseu chamado Gamaliel, doutor da lei, acatado por todo o povo, mandou que por um pouco saíssem aqueles homens;
35 Ka ivituei iakwa, akaka tauna tau veimea‑naia vonei, ivona,
35 e prosseguiu: Varões israelitas, acautelai-vos a respeito do que estais para fazer a estes homens.
36 Unuani, tuta nonova aitam onoto ana wava Teudasa vinꞌ‑omo, ka tauna ana heta wayahina vona‑vanevane vivane tauna onoto ananina. Ka tomotau ai yau 400 deina inu yana yoko nihenina, e ivi‑muniei. Kate Teudasa a havia inau‑vi‑anigi. Ka yanꞌ aniga munia, a tau vi‑muni iyavuta, ka ataina yana yoko iakwa.
36 Porque, há algum tempo, levantou-se Teudas, dizendo ser alguém; ao qual se ajuntaram uns quatrocentos homens; mas ele foi morto, e todos quantos lhe obedeciam foram dispersos e reduzidos a nada.
37 Ka Teudasa munia, tutana me Rom habuhabuka iaiaiavika yai takesiV wayahina, kadu aitam onoto ana wava Iudasa papani Galili wayahina vinꞌ‑omo. Ka tauna ya nau‑wahe a pai mini ananina vivane itoka me Isiraeli nau‑wawanika me Rom yai veimea kavihahaiei. Wayahina, tupwai tomotau nui inau‑hohoni, e ivi‑muniei. Kate tauna a havia ivunui, e tauna a tau vi‑muni iyavuta.
37 Depois dele levantou-se Judas, o galileu, nos dias do recenseamento, e levou muitos após si; mas também este pereceu, e todos quantos lhe obedeciam foram dispersos.
38 Wayahina, ataina tuta yauke anau‑vi‑avinimi, ugenuana. Eha aitam aviani uvito‑pote onoto‑naia wayahi. Aituhu taui yai yoko kadu yai paisewa vinꞌ‑omo aitam onoto‑henai ya nuanua wayahina, apaina yai dewa habuhabuna ina‑ihanua ina‑iakwa, Teudasa kadu Iudasa yai paisewa deina.
38 Agora vos digo: Dai de mão a estes homens, e deixai-os, porque este conselho ou esta obra, caso seja dos homens, se desfará;
39 O kadi aituhu taui yai yoko kadu yai paisewa vinꞌ‑omo Yaubada ya nuanua wayahina, itomi eha ami pata Yaubada uvito‑pote. Ka aituhu uvito‑pota‑dadana, itomi avaha Yaubada unau‑haviei deina.”
39 mas, se é de Deus, não podereis derrotá-los; para que não sejais, porventura, achados até combatendo contra Deus.
40 Ka tau veimea yokoia Gamalieli ya vonana inononi, e iawaehei tupwana. Akaka tau hae‑naia ihonei imavina wayahia, e tau nau‑havia iveimeyei imoamoani. Iakwa, taui tau hae‑naia yai nau‑wahe kadu yai viwavenena Iesu a wavea ivito‑potei, e iyavuhi ine.
40 Concordaram, pois, com ele, e tendo chamado os apóstolos, açoitaram-nos e mandaram que não falassem em nome de Jesus, e os soltaram.
41 Ka tau hae‑naia tau veimea yai nau‑hohona ini‑tawanei iomo taui yai yoko wayahia, ka idewa‑haiawa. Iuna Yaubada awaehei ai pata inahe ivaniahei Iesu a wavea.
41 Retiraram-se pois da presença do sinédrio, regozijando-se de terem sido julgados dignos de sofrer afronta pelo nome de Jesus.
42 Ka auyewa aitamoata aitamoata wayahia imavimavina Manua Vito‑pota wayahina, ka tutu‑honota nihenia, ka kadu tomotau yai manua nihenia iviwavenena kadu inaunau‑wahe. Eha aitam auyewa ita‑ni‑tawane. Ka taui Iesu Vaneana Ahiahina inaunau‑wahei, kadu tomotau Iesu ihaehaeyei, tauna vivane Tau Ito‑yavuha‑nana.
42 E todos os dias, no templo e de casa em casa, não cessavam de ensinar, e de anunciar a Jesus, o Cristo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.