Atos 18

Awaeha Vovouna Minaveha Movia (MVN) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ka Paulo tauna yaiana ainuaia potapota‑wayohe meagai Atenisi nihenina. Wayahina, tauna Atenisi ni‑tawanei omo meagai Korinita wayahina.
1 Depois disso, Paulo saiu de Atenas e foi para a cidade de Corinto.
2 Ka aitam me Iudea ana wava Akuila meagai‑nana nihenina mamaei. Ka tauna ya meagai papani Ponitusi nihenina mamaei, ka nonova tuta kutakutana iakwa wayahina tauna awana ana wava Pirisikila nui papani Itali ini‑tawanei, e iomoi Korinita. Akuila yana dewa deina, iuna SisaV Kalaudiusi me Iudea habuhabui veimeyei meagai Rom ini‑tawanei. Ka Paulo Akuila awana nui nau‑vi‑taui.
2 Encontrou ali um judeu chamado Áquila, que era da província do Ponto. Fazia pouco tempo que ele tinha chegado da Itália com Priscila, a sua esposa. Eles tinham saído de lá porque o imperador Cláudio havia mandado que todos os judeus fossem embora de Roma. Paulo foi visitá-los
3 Ka taui aitonu yai paisewa aitamoata, vivane vahitau wagai iauya‑numi, e ine ananina yai nata vekevekeke deina inau‑vevewanei. Wayahina, Paulo taui yai manua nihenina nui imamaei kadu nui ipaipaisewa.
3 e acabou ficando ali para trabalhar com eles, porque a profissão de Paulo e a deles era a mesma, isto é, fazer barracas.
4 Ka auyewa tapanono aitamoata aitamoata wayahina tauna me Iudea yai manua tapanono inuinu, e me Iudea kadu me Girisi viwavenei. Iuna Paulo ya nuanua taui habuhabui Iesu ivitumahanei.
4 E todos os sábados ele falava na sinagoga e procurava convencer os judeus e os não judeus.
5 Ka Paulo yaiana Akuila ka Pirisikila nui ine ananina ipaipaisewei a itoava Silasi ka Timoti Masedonia wayahina ivinꞌ‑omo. Ka avaha iomo, e Paulo tauna ya paisewa ine bou‑ohoi, e vi‑putu naunau‑wahe ana noe. Ka tuta tuta tauna me Iudea wayahia Iesu haehaeyei vivane tauna yai Tau Ito‑yavuha.
5 Depois que Silas e Timóteo chegaram da província da Macedônia, Paulo começou a dar todo o seu tempo para anunciar a mensagem. Ele afirmava aos judeus que Jesus é o Messias .
6 Kate me Iudea Paulo ya viwavenena ivihahaiei, e ivi‑nauei. Wayahina, tauna yai pai dune venei vivane tauna yana dewa ahiahina, kate taui yai dewa goyona. Tauna ana kwama nau‑vutuhi mataia, e yai apunava ipeu iopu tanopia, e vonei, ivona, “Yaubada veimeyeu anau‑wahemi, ka avaha adewei deina. Ka apaina Yaubada na‑dewa‑yaiyaiemi, iuna itomi yami dewana goyona imamaei. Ka dewana eha vinꞌ‑omo yau dewa wayahina. Ka yauke ataina tuta eha a ito‑vewana wayahina itomi me Iudea ani‑tawanemi, ka aneine taui eha me Iudea wayahia, e taui anaunau‑wahei akanai.”
6 Mas alguns deles ficaram contra Paulo e o xingaram. Então, em sinal de protesto, ele sacudiu o pó das suas roupas e disse: — Se vocês se perderem, os culpados serão vocês mesmos. A responsabilidade não será minha. De agora em diante vou anunciar a mensagem aos não judeus.
7 Akanai ka, Paulo me Iudea yai manua tapanono ni‑tawanei, e manua nepena inui. Ka tau vi‑manua ana wava Titiusi Iusitusi, ka tuta tuta tauna Yaubada awa‑davedavei.
7 Então ele saiu de lá e foi morar na casa de um homem chamado Tício Justo, um não judeu que adorava a Deus. A casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Ka kadu aitam onoto ana wava Kirisipusi me Iudea yai manua tapanono veimeyei, ka tauna yana yoko habuhabuna nui Kauvea ivitumahanei. Ka me Korinita habuhabui Paulo ya nau‑wahe inononi, ivitumahanei, kadu ai bapitaiso ivaniahei.
8 Crispo, que era o chefe da sinagoga, também creu no Senhor Jesus, e todas as pessoas da sua casa também creram. Muitas pessoas da cidade de Corinto ouviram a mensagem, creram e foram batizadas.
9 Ka aitam ioyoma Paulo ya ino‑dunedune epei, ka nihenina Kauvea vonei, ivona, “Eha ematamatauta, kate enaunau‑wahe akanai, eha egenuana.
9 Certa noite Paulo teve uma visão, e nela o Senhor disse:
10 Iuna yauke nui kamamaei, e ana‑ivaitem. Eha aitam koiaka na‑vunum baina, iuna tomotau habuhabui meagai taina nihenina ivi‑ateteyeu.”
10 porque eu estou com você. Ninguém poderá lhe fazer nenhum mal, pois muitas pessoas desta cidade são minhas.
11 Wayahina, Paulo meagai Korinita nihenina mamaei wahava ai yau 18 nihenia. Ka tuta habuhabuna wayahina tauna Yaubada yana vona viwavenei.
11 E Paulo ficou ali um ano e meio, ensinando a palavra de Deus àquela gente.
12 Ka meagai Korinita papani Akaia nihenina mamaei, ka me Rom ai tau veimea papani Akaia wayahina ana wava Galio. Ka tauna ya veimea ana tuta nihenina, me Iudea habuhabui iomo, e matataui ivi‑yaiana, iuna yai nuanua aitamoata, vivane Paulo ivi‑nauei. Ka taui iomo, e Paulo ipoyꞌ‑avini, e itaini ineiei Galio matana. Ka yai nuanua vitana matana wayahina Galio na‑ivaitei, na‑nau‑yanahi, na‑dewa‑yaiyaiei taui wayahi.
12 Quando Gálio se tornou o governador da província da Acaia, os judeus se juntaram contra Paulo. Eles o agarraram, o levaram ao tribunal
13 Ka me Iudea‑naia ivona, “Onoto taina ya nuanua tomotau Yaubada inꞌ‑awa‑davedavei mani tapanono wayahina. Aituhu itoai ya nau‑wahe avi‑munie, akanai ama veimea atana‑bwegebwege.”
13 e disseram ao Governador: — Este homem está querendo convencer o povo a adorar a Deus de um modo que é contra a nossa
14 Ka Paulo eha ani‑hoina vonana na‑nau‑pata, kate naona Galio me Iudea vonei, ivona, “Aituhu itomi me Iudea uapa‑goyogoyoei aitam dewa goyona itoai me Rom yama veimea wayahina, o aituhu aitam onoto avaha yama veimea tana‑bwegei, akanai yauke nau‑wawaniu wayahimia avanevaneneha.
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Judeus, se isso fosse alguma falta grave ou um grande crime, seria justo que eu tivesse paciência para escutá-los.
15 Kate nuanua taina itomi ami veimea wayahina vinꞌ‑omo, vivane vona aitamoata aitamoata wayahina, ka kadu wava tunina tunina wayahina. Wayahina, yauke ikoi. Itomi ami heta nau‑wawanimi una‑nau‑yanahi. Eha nau‑wawaniu dewaia wayahimi anau‑yanahi.”
15 Mas, como é só uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam vocês mesmos. Eu não vou ser juiz nesses assuntos.
16 Galio ya vonana iakwa, e ya tau paisewa veimeyei me Iudea habuhabui ivo‑tahoi vitana matana a manua wayahina.
16 Em seguida os expulsou do tribunal.
17 Ka me Isiraeli‑naia imaga‑bawe. Akaka, taui yai manua tapanono a tau veimea ana wava Sositenesi ipoyꞌ‑avini, ivunuvunui Galio matana, kate dewana eha aitam aviani Galio wayahina.
17 Então eles agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e o surraram diante do tribunal. Porém Gálio não se importou com isso.
18 Ka Paulo wahava habuhabuna nihenia yaiana nui imamaei Korinita nihenina. Ka munia, tauna yaiana habuhabui ni‑tawanei, iopu tania meagai Kenikirea wayahina. Ka tauna vona‑dabadaba Yaubada wayahina, ka vona‑dabadaba‑nana a iaiaya vivane apanana habuhabuna na‑upwa‑ohoi. Iakwa, tauna aitam wae vi‑maiei, igenu vi‑ata na‑omo papani Siria wayahina. Ka Pirisikila ka Akuila nui ivi‑ata.
18 Paulo ficou muitos dias com os cristãos em Corinto. Depois se despediu deles e embarcou num navio para a província da Síria, junto com Priscila e o seu marido Áquila. Antes de embarcar em Cencreia, ele rapou a cabeça como sinal de que havia cumprido uma promessa que tinha feito a Deus.
19 Ka naona iomo meagai Epesusi wayahina iduduna. Ka taui iawaeha aitamoata, e Pirisikila ka Akuila ainuai imamaei meagai Epesusi nihenina. Ka auyewana wayahina Paulo ana heta ivane me Iudea yai manua tapanono wayahina, inu, e me Iudea‑naia nihenina imamaei nui iaipuipupu Iesu wayahina.
19 Eles chegaram à cidade de Éfeso, e Priscila e Áquila ficaram ali. Paulo entrou na sinagoga e falou com os judeus.
20 Ka babau iakwa, ka me Iudea‑naia yai nuanua Paulo auyewa tupwai nui imamaei, e tauna viwavenei. Kate Paulo yai viamana vihahaiei.
20 Então lhe pediram que ficasse com eles mais tempo, porém ele não quis.
21 Ka tutana tauna ni‑tawanei mavina wae wayahina, vonei, ivona, “Apaina, aituhu Yaubada ya nuanua, yauke amavina baina wayahimia.” E Paulo wae igenu, ka Epesusi ni‑tawanei, vi‑ata ine.
21 E, quando foi embora, disse: — Eu voltarei, se Deus quiser. Então Paulo embarcou e partiu de Éfeso.
22 Ka iomo meagai Sisarea wayahina iduduna, e tauna ivane Ierusalem wayahina, e tau ekalesia nau‑kaiwei. Iakwa, iopu mavina meagai Anitioki wayahina, meagai‑nana papani Siria nihenina mamaei.
22 Quando desembarcou em Cesareia, foi logo para Jerusalém. Ali ele fez uma curta visita à igreja e depois seguiu para Antioquia da Síria. A terceira viagem missionária de Paulo
23 Ka avaha ai vi‑am wahava nihenia Anitioki mamaei, tauna ine ni‑keyekeyei papani Galatia nihenina, ka kadu papani Pirigia nihenina. Ka meagai aitamoata aitamoata nihenia, tauna tau vi‑muni‑waiwai habuhabui vo‑vi‑bagibagi. |alt="Paulꞌs 3rd Journey map" src="Pauljr3.tif" size="span" ref="Dewa 18:23"
23 Depois de ficar algum tempo em Antioquia, ele foi embora. Atravessou a província da Galácia e o distrito da Frígia, indo de um lugar para outro e animando todos os cristãos.
24 Ka tutana Paulo ni‑keyekeyei, aitam onoto me Iudea ana wava Apolosi, ya meagai Alekisanideria, omo meagai Epesusi wayahina. Tauna Iginuma anamanei ahiahina, ka kadu ya nua‑uya vivane ananina.
24 Um judeu chamado Apolo, nascido na cidade de Alexandria, havia chegado a Éfeso. Ele falava muito bem e tinha um conhecimento profundo das Escrituras Sagradas .
25 Nonova tau viwavenena tupwai Kauvea ya etawana wayahina iviwavenei. Ka tauna ya nau‑wahe toyoina kadu tunutunuhina ana noe. Ka tauna Ioni Tau Bapitaiso ya bapitaiso ana heta anamanei, kate eha Iesu Vaneana a pai nau‑yehata tꞌ‑anamane.
25 Era também instruído no Caminho do Senhor , falava com grande entusiasmo, e o seu ensinamento a respeito de Jesus era correto; porém conhecia somente o batismo de João.
26 Ka tauna me Iudea yai manua tapanono inui, e yanꞌ ate‑vatu nui naunau‑wahe toyoina. Ka tutana Pirisikila ka Akuila ya nau‑wahe inononi, taui ianamanei aituhu eha ani‑hoina ivo‑vi‑tunuhi, tauna vi‑tau nau‑wahe tunutunuhina deina. Wayahina, itaini yai manua wayahina, e inau‑basekwa. Ka Yaubada ya etawana habuhabuna ivo‑vi‑mahetei, ka yanꞌ anamana nata kadu vidoha.
26 Ele começou a falar com coragem na sinagoga . Priscila e o seu marido Áquila o ouviram falar; então o levaram para a casa deles e lhe explicaram melhor o Caminho de Deus.
27 Ka munia, Apolosi nuanuana na‑one‑tamane papani Akaia wayahina, ka tau ekalesia Epesusi imamaei ivo‑vi‑vatui aitamoata deina. Wayahina, iaivaitei, e aitam leta iginumi iva‑tawanei omo Iesu a tau vitumahana imamaei papani Akaia wayahina. Ka leta‑nana nihenina Apolosi iapa‑vidovidohei, ivona, “Ahiahina aituhu itomi onoto taina unau‑kaiwei.” Ka tauna na letana omo papani Akaia wayahina. Nonova me Akaia tupwai Yaubada yanꞌ am‑venena awawaehina ivaniahei kadu ivitumahanei. Ka Apolosi taui naunau‑wahei, ka kadu yai vitumahana ivaitei ananina.
27 Quando Apolo resolveu ir para a província da Acaia, os cristãos de Éfeso o animaram e escreveram cartas para os irmãos de lá, pedindo que o recebessem bem. Chegando lá, ele ajudou muito aqueles que, pela graça de Deus, haviam crido.
28 Iuna aveta baina tomotau inau‑hohona‑kavokavovo, tauna me Iudea vi‑nauei nau‑wahe wayahina mani tomotau mataia. Ka tuta tuta ya nau‑wahe me Iudea yai nau‑wahe bagibagi‑tawanei, iuna tauna ya nau‑wahe vo‑vi‑tupanei Iginuma wayahina. Ka tauna viwavenei Iesu vivane Tau ito‑yavuha‑nana. Ka me Iudea eha ai pata yana vona inau‑pate.
28 Pois Apolo, com argumentos fortes, derrotava os judeus nas discussões públicas, provando pelas Escrituras Sagradas que Jesus é o Messias .

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.