1 Coríntios 9
Awaeha Vovouna Minaveha Movia (MVN) vs NAA
1 Wayahina, itomi nau‑wawanimi yau pai dune toha‑vi‑anai wayahina uvi‑muniei. Kaiwadi, aviani unuanua taua wayahiu? Yauke tau hae ananiu aitam, o eha? Kaiwadi, aitam veimea mamae vito‑potau? Eha. Avaha uanamaneu yauke taua koiaka. Yauke Kauvea Iesu Tau Ito‑yavuha a tau hae ananiu aitam, ka mataua avaha Kauvea adueyei. Ka ataina itomi avaha Iesu uvitumahanei ka uvi‑tau ekalesia, iuna yau paisewa Kauvea wayahina.
1 Será que eu não sou um homem livre? Não sou apóstolo? Não vi Jesus, nosso Senhor? Por acaso vocês não são fruto do meu trabalho no Senhor?
2 Aituhu mani tomotau au wava tau hae wayahina imana‑giboei, itomi eha ami pata au wava umana‑giboei deina. Iuna itomi Kauvea uvitumahanei yau nau‑wahe wayahina! Akaka kadueyei yauke taua tau hae‑hoiu.
2 Se não sou apóstolo para outros, certamente o sou para vocês! Porque vocês são o selo do meu apostolado no Senhor.
3 Ka avi tuta tomotau yai nuanua yau dewaia inau‑yanahi, akanai itomi yami ekalesia atomani, e igenuana. Ika, itomi yami dewa ahiahina vivane yau ipupu‑tana‑pota au havia wayahi.
3 A minha defesa diante dos que me questionam é esta:
4 Akanai, amavi‑havine yau pai dune wayahina. Unuanua. Medeina Yaubada ya nuanua itoai tau hae wayahiai? Aviani Kauvea voneyeai? Vona ahiahina, tauna ama maꞌ kadu ama nim awaeheai, ka ya nuanua uveneveneai ama nau‑pata yama paisewa wayahina.
4 será que nós não temos o direito de comer e beber?
5 O medeina unuanua tavine wayahiu? Aituhu yau nuanua tau vitumahana vavinena atavine, e nui ani‑awana, dewana medeina? Ika, au pata, ka mani tau hae idedewei deina, ka Kauvea vavanei kadu KepasiV idedewei deina. Au awaeha mamaei, kate eha yau nuanua adedewe deina.
5 Será que não temos o direito de levar conosco uma mulher crente como esposa, como fazem os demais apóstolos, os irmãos do Senhor e Cefas?
6 O medeina unuanua paisewa wayahina? Kaiwadi, yauke Banabasi ama inua ama heta nau‑wawaniai apaipaisewa ama maꞌ wayahina, ka mani tau hae eha? Eha. Ama inua kadue ama pata ama maꞌ avaniahei, mani tau hae ivaniahei aitamoata deina.
6 Ou será que somente eu e Barnabé temos de trabalhar para viver?
7 Ka itomi nau‑wawanimi ugenuana ka unuanua kikituna wayahina. Avi tau nau‑havia ana heta a nau‑pata venevenei? Eha aitam. O kaiwadi, avi tau baguna wainaV uana manawana bagubaguni, kate eha uana epepe? Eha aitam. O kadi avi tau dune‑vi‑avina sipiV dune‑vi‑avini, kate nunu wayahia eha nimnim? Eha aitam.
7 Quem é que vai à guerra às suas próprias custas? Quem planta uma vinha e não come do seu fruto? Ou quem apascenta um rebanho e não se alimenta do leite do rebanho?
8 Medeina? Yau vonana vivane tau maꞌ tanopi yai vona deina? Eha. Yaubada ya veimea voneka aitamoata deina.
8 Será que eu digo isso apenas como homem? Não é verdade que a lei também o diz?
9 Iuna Mosese ya veimea nihenina iginuma taina mamaei, ivona,
9 Porque na Lei de Moisés está escrito: “Não amarre a boca do boi quando ele pisa o trigo.” Por acaso Deus está preocupado com bois?
10 Ka iginumana a pai mini ananina vivane tomotau wayahika. Iuna tau paisewa nau‑wawani ai nau‑pata ivaniahei yai paisewa wayahina. Udu. Avi tuta tau baguna waipei ibagubaguna, o avi tuta tau ponuponu uana iponuponui, aituhu avaha ianamanei ai nau‑pata potapotai, akanai anamanana yai paisewa vo‑vi‑meani.
10 Será que não é certamente por nossa causa que ele está dizendo isso? É claro que é por nossa causa que isso está escrito. Pois quem lavra deve fazê-lo com esperança e o que colhe deve fazê-lo na esperança de receber a parte que lhe é devida.
11 Ka itoai tau hae avaha waipei abagubaguni itomi nuami nihenina deina. Wayahina, nau‑wawaniai ama nau‑pata avaniahei itomi yami gugua tupwai wayahia.
11 Se nós semeamos entre vocês as coisas espirituais, será muito recolhermos de vocês bens materiais?
12 Itomi avaha tupwai tomotau uaivaitei yami gugua wayahia deina. Kate udu. Aituhu taui ai wava kikitui nau‑wawani yami gugua ivaniahei ai nau‑pata yai paisewa wayahina, akanai, yauke tau hae au wava ananina nau‑wawaniu yami gugua avaniahe deinake. Kate eha aitam tuta ivaita wayahimia ata‑vaniahe. Eha. Tuta tuta nau‑patana avihahaiei. Iuna yau nuanua Tau Ito‑yavuha Vaneana Ahiahina a venavenau aivaitei, ka eha yau nuanua vaneana a venavenau abou‑pote. Wayahina, avi‑nua‑dadani atoha‑vi‑anaiu akanai.
12 Se outros participam desse direito sobre vocês, não o temos nós em maior medida? Entretanto, não fizemos uso desse direito. Pelo contrário, suportamos tudo, para não criarmos qualquer obstáculo ao evangelho de Cristo.
13 Avi tau paisewa ipaipaisewa Manua Vito‑potana nihenina ai maꞌ ivaniahei aninina wayahina. Kadu deina, taui ipaipaisewa pai vi‑nomu wayahina, ai vo‑pata ivaniahei vahitau‑naia tomotau iomaomanei yai vi‑nomu wayahia.
13 Vocês não sabem que os que prestam serviços sagrados se alimentam do próprio templo e que os que servem ao altar participam do que é oferecido sobre o altar?
14 Kadu Yaubada avaha veimeyeka aituhu aviyaivia Vaneana Ahiahina inaunau‑wahe, taui nau‑wawani ai maꞌ ivaniahei paisewana wayahina deina.
14 Assim também o Senhor ordenou aos que pregam o evangelho que vivam do evangelho.
15 Yaubada awaeheu deina, kate eha aitam tuta veimeana ata‑tomani wayahimia. Ka ataina eha yau nuanua uvi‑putu una‑ivaiteu. Eha. Yau nuanua ananina au pata avona‑vanevane yau toha‑vi‑anai wayahina. Aituhu aviyaivia yai nuanua yai gugua ivo‑patau, yau vona‑vanevanena ibou‑potei deina, yau nuanua naona anꞌ‑aniga. Aituhu anꞌ‑aniga, eha ai pata yau vona‑vanevane ibou‑pote.
15 Eu, porém, não tenho feito uso de nenhuma destas coisas e não escrevo isto para que assim se faça comigo. Preferiria morrer a deixar que alguém me tire esta glória.
16 Ka avi tuta Vaneana Ahiahina anaunau‑waheyei, eha au pata dewana wayahina avona‑vanevane. Iuna au veimea Yaubada wayahina mamaei anaunau‑wahe. Ika, aituhu eha Vaneana Ahiahina anau‑wahe, au dewa‑yaiyai potapotau!
16 Se anuncio o evangelho, não tenho de que me gloriar, pois sobre mim pesa essa obrigação; porque ai de mim se não pregar o evangelho!
17 Aituhu au pata avi‑nua‑dadana anau‑wahe, akanai au nau‑pata avaniahe wayahimia. Aituhu eha yau nuanua anau‑wahe, yau nuanua eha aitam aviani. Iuna, Yaubada avaha paisewana veneu, wayahina nau‑wawaniu adedewei.
17 Se o faço de livre vontade, tenho recompensa; mas, se o faço por obrigação, é porque uma responsabilidade me foi confiada.
18 Wayahina, au nau‑pata aviani? Vona ahiahina, dewa taina ana heta, vivane avi tuta Vaneana Ahiahina anaunau‑waheyei, yau nuanua awawaehina tomotau anaunau‑wahei. Wayahina, aituhu tau vanenehai yai nuanua iaivaiteu kina wayahina, avihahaiei. Ka munia kanꞌ‑anamanei awawaehina ivaniahei wayahiua.
18 Nesse caso, qual é a minha recompensa? É que, anunciando o evangelho, eu o apresente de graça, para não me valer do direito que ele me dá.
19 Yauke taua au heta avi‑nua‑dadani avi‑tau paisewa‑kavokavovo tomotau habuhabui wayahi. Ka aituhu au pata ana‑ivaitei Iesu ivitumahanei deina, adewa‑haiawa. Akanai, eha aitam veimea wahuma o tanopia ta‑veimeyeu adedewei deina.
19 Porque, sendo livre de todos, fiz-me escravo de todos, a fim de ganhar o maior número possível.
20 Wayahina, avi tuta me Iudea nui amamaei, akanai yau dewa avo‑vinei yai dewa aitamoata deina. Iuna yau nuanua ana‑ivaitei Iesu ivitumahanei. O avi tuta taui Mosese ya veimea ivi‑ateteyei nui amamaei, akanai veimeai avi‑muniei. Iuna yau nuanua taui aivaitei Iesu ivitumahanei. (Avi tuta taui nui amamaei adedewei deina, kate ataina Mosese ya veimea eha yawaiu veimeye.)
20 Para com os judeus, fiz-me como judeu, a fim de ganhar os judeus; para os que vivem sob o regime da Lei, como se eu mesmo assim vivesse, para ganhar os que vivem debaixo da Lei, embora eu não esteja debaixo da Lei.
21 Ka avi tuta taui eha Mosese ya veimea itꞌ‑anamane nui amamaei, akanai yau dewa avo‑vinei yai dewa aitamoata deina, vivane Mosese ya veimea upuna wayahina. Iuna yau nuanua aivaitei Iesu ivitumahanei. (Ataina Mosese ya veimea eha yawaiu veimeye, kate tuta tuta Yaubada yau dewa veimeyei, kadue Tau Ito‑yavuha ya veimea veimeyeu.)
21 Aos sem lei, como se eu mesmo o fosse, não estando sem lei para com Deus, mas debaixo da lei de Cristo, para ganhar os que vivem fora do regime da lei.
22 Ka avi tuta tomotau ihanuai nui amamaei, yau dewa avo‑vinei yai dewa aitamoata deina. Iuna yau nuanua aivaitei Iesu ivitumahanei. Udueyei. Yau dewa deina. Tomotau yai dewa tunina tunina imamaei. Ka avi tuta tomotau nui amamaei, yau dewa avo‑vinei taui yai dewa aitamoata deina. Iuna yau nuanua ananina aivaitei Iesu ivitumahanei. Wayahina, etawana tunina tunina wayahina adewa‑dadani aivaitei Iesu ivitumahanei.
22 Fiz-me fraco para com os fracos, a fim de ganhar os fracos. Fiz-me tudo para com todos, a fim de, por todos os modos, salvar alguns.
23 Yau dewa deina iuna yau nuanua ananina Vaneana Ahiahina a etawana avo‑vi‑meani, kadu yau nuanua avi nau‑iaiava ivinꞌ‑omo Vaneana Ahiahina a nau‑wahe wayahina, nau‑iaiavia avaniahei.
23 Tudo faço por causa do evangelho, para ser também participante dele.
24 Avi tuta tomotau inau‑bwanunua nau‑pata wayahina, akanai yoko habuhabui inau‑bwanunua, kate na‑iakwa tauna ana heta wayahia eta‑naoi nau‑patana vaniahei. Avaha uanamanei, o eha? Wayahina, avo‑vi‑vatumi unau‑bwanunua ahiahina, taui yai nuanua ananina ieta‑naoi deina.
24 Vocês não sabem que os que correm no estádio, todos, na verdade, correm, mas um só leva o prêmio? Corram de tal maneira que ganhem o prêmio.
25 Aituhu aviyaivia yai nuanua inau‑hohona iviam‑wanene dewa ani‑vainena wayahina, taui nau‑wawani mani dewa ivihahaiei, e tuta bana mamanaina wayahina dewa aitamoata idewa‑nubunubui. Taui idedewei deina iuna yai nuanua nau‑pata kunu‑nabanaba ivaniahei. Ka kunu‑nabanabai inau‑moewa‑kwayavoni. Baina tanopia ina‑iakwa. Kate itoka tau ekalesia yawaika kaveimeyei, iuna yaka nuanua nau‑pata‑vavaha kavaniahei.
25 Todo atleta em tudo se domina; aqueles, para alcançar uma coroa corruptível; nós, porém, a incorruptível.
26 Wayahina, yauke eha ata‑nau‑bwanunua‑kavokavovo, aitam tau nau‑bwanunua mwagemwagena deina. Ka eha ata‑vi‑naua‑kavokavovo, aitam tau vi‑naua goyona tutu‑haini deina.
26 Assim corro também eu, não sem meta; assim luto, não como desferindo golpes no ar.
27 Eha. Yauke yau dewa vivane ininiu aveimeyei toyoina, vivane yau tau paisewa‑kavokavovo deina. Adedewei deina iuna eha yau nuanua ataina mani tomotau anau‑wahei, kate munia, Yaubada vito‑potau au nau‑pata atutu‑haini.
27 Mas esmurro o meu corpo e o reduzo à escravidão, para que, tendo pregado a outros, não venha eu mesmo a ser desqualificado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.