Mateus 11

Gode Dowan Wengobe (MPT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesuse e okok aleyemin nakai 12 i inamin namin weng olo aleyebea blimanoa Yesuse bib olo deibonea monea Galili betano bib mak bib mako Gode wengo aleye bianea omkeima biam bisebe.
1 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 roube’aten tur bitih ufunamaim efan nati itumar naatu na Galilee wanawanan bar merar afa imaim sabuw i’obaibiyih naatu binan.
2 Yone aa fuayemin nakae klabut am bianea Yesus Klaiste okok kebeo wengo wentenea Baaba wentano genea e okok aleyemin nakai maki dlane moniba Yesus esu unaniba baabaniba
2 John Baptist dibur bar ma’am Jesu bowabow bigan nowar, basit ana bai’ufununayah orot afa iyunih hin Jesu hibatiy.
3 Yone baabkenea Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai baaniba Sinanomo Gode Dofakamin Nakae tlamabebo ge baaibbuo kebtia bleka ni naka afet waisanomo? ge baabkeseta tlobobo ge baabasiba
3 “Ku’o anowar, John isa eo anonowaraban o iti ina, ai aki boro orot tabo isan anama anakaif?”
4 Yesuse baabenea Ibo imin moniba Yon esu unaniba inamin namino wengo wentib olosa eka inamin namino watemib olosa baabaine!
4 Jesu iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itin naatu kwanonowar i John ana tur kwana’owen.
5 Nakai kino tum gebenobuei webiabenoa teme biam eka skil misiami tamana biam eka yayo kitdibiyebuei ayam an touye biam eka klango datenebenobuei imin welabbebenoa wengo wente biam eka kaaibbiamuei imin hana tlebiam bliba eka ne Gode dowan weng ayamo omkeimania nakaia unangai inamin namino blimi omkaye bia
5 Matah fim higewasin, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, sabuw biyah kokom ani’anih etei higewasin, tainih gugurih tur tenonowar, murumurubih hiyawas maiye timimisir, naatu Tur Gewasin i yababan sabuw isah tibibinan.
6 eka nakaia unangai wanita ne bainobo gabibo mo deibueim blim kenimibi seimbiam bliobo ge baabesea
6 Orot yait ayu asisinaf isan erekasiy auman ebitumatum, i boro men baigegewasin nab.”
7 Yone okok aleyemin nakai deiba uniba Yesuse nakaia unangai Yone weng sango baabenea Sino ibuantemo mota nimin watemomo geta unibbue? Nakai bobol temo tekayebua bobol tem homon homon fumbinabibi i makob glole makalo oleb une tlebinabe inaminobe, Yone i ulaba? Yeye.
7 John ana bai’ufununayah hinan ufut, Jesu sabuw ibatiyih, “Arar yan kwatit kwanan John abisa sisinaf itinamih kwanot kwan? Kotar wadar i’inuwas inu’in itinamih kwan?
8 Ibo ibuantemo mota nimin watemomo geta unibbue? Ibo moniba naka make youm ayam ayamo kibe eta atemomo geta unibbua? Yeye. Nakai youm ayamo kibibi komok sumi am tam bliobe.
8 Ai abisa itinamih kwan? Orot eabur gewas batabat itinamih kwan? Baise sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
9 Ina otane ibo moniba nimin watemomo geta unibbione? Ibo moniba Gode weng omkeimalin nakae atemomo geta unibbua? Bainobe, ne baabenamabibe, ibo naka ele atemibbuo e Gode weng omkeimalin naka otane e Gode weng omkeimalin nakai maki gaisenebiobe.
9 Kwa’o anowar, abisa itinamih kwan, dinab orot? Turobe, baise a tur ao’owen iti orot i dinab etei natabirih.
10 Sinanggwano Gode Yon ele ni dab ni weng sango e buk temo baanea
10 Anayabin iti orot John isan i Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum.
11 ne bain baabenamabibe, Yon aa fuayemin nakae dabalim nakai alukum gaisenebu otane Gode nakaia unangai kimanamabeo dimo nakaia unangai wanita ne bainobo getneniba Gode Hobe i bobol temo bibene mole i Yone gaisanomabiobe.
11 “Anababatun a tur ao’owen John Baptist baibin hitatoub wanawanahimaim i orot gagamin ta hitoub hiyai. Baise orot yait mar ana aiwobomaim ebikek boro John nan natabir.
12 Yon aa fuayemin nakae okoko kilonea Gode weng omkayem tlebuo dim osa eka memalosa nakaia unangai sbal maniba Gode kimanin kukubo wafunom genamiobe. Hengmin nakaia unanga isa bumolok bianiba Gode kimanin kukubo wafunom genamiobe.
12 John Baptist bibinan ana veya na iti boun titit, sabuw fairih i mar ana aiwob bain isan hai fairamaim hibiturafef.
13 Sinanggwano Gode weng omkeimalin naka isa eka Mosese hekmel weng osa Gode kimanamabeo wengo omkeimabib bita omito Yone tlebiobe.
13 Anayabin Dinab oro’orot naatu ofafar bukamaim hikikirum i hima hio inan John natit.
14 Yon ele nakai baaniba Naka make Ilaiyae ulab tlamabebo geibbue etabe. Ibo dowan weng olo wenteniba bainobo genom gib mole ayamobe.
14 Imih iti tur inanowar bainamih inakokok na’at basit kubai, anayabin dinab orot Elijah matabir maiye namih hio kikirum, i John ana efan bai na titika.
15 Nakai ne weng olo wentebibi kla funaine!
15 Imih o yait tain nama’am na’at tur inanowar.
16 Naka homon unang homoni dabalim olo blibi i makob inaminobe. Meme gwabi bib daang ye toula bianiba ten maki nganabeniba
16 “Itinin boro abisa’amaim iti boun ana sabuw isah anao kwanowar, sabuw iti boun hai itinin i kek gidigidih ahar efanamaim tema, hai ofonah bairi fafowamih tibi’afa’afa na’atube.
17 Ni halinin anso ngambob otane ibo mo mebibbabo, eka ni waso boubob otane ibo anso mo ngambibbabo ge ngambibi ulabobe.
17 ‘Aki tabin ana ew atatabor,
18 Saa weng olo mitmakamo inaminobe. Yone aa fuayemin nakae tlebuo e Gode niniino dobtouleb namabe kesoa e imen osa waen aay osa halabea naka homon unang homoni oha bianiba Hob misiame e bekeba biebo geniba e kukubo mo gobanim blim binibbiobe.
18 “John nan ana veya’amaim i yohar naatu harew fokarih men tom, naatu sabuw etei hio, iti orot i yoyom koun hiyen ema’am.
19 Eka Abilim Da Tlemin Naka ne tlibuo ne Yone ulabbabe. Ne imeno wembiania waen aayo wembiam nabi otane naka homon unang homoni baaniba Naka ele atemine! E tali uninobo, e imeno homon wembianea waen aayo homon wembiam nabebo, e takis moni bokalin naka isa naka maki hengmin afeto nabib isa i nekobo ge one bianiba ne kukub osa mo gotnenim blim bliobe. Ina otane nakaia unangai Gode wengo tekein kebibi baaniba Naka asu eli kukubo afet afet otane Gode i dabo baabenea I ayamobo gabebo gabiobo ge baabesebe.
19 Baise Orot Natun nan i bay eaa, harew fokarin tom, sabuw etei hio, ’Iti orot kwa’itin, anaa, anatom kakafin! Kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah bairi hiof tema’am.’ Baise God ana so’ob i turobe sinafumaim tit yabin emamatar.”
20 Yesuse naka maki baabenea Ne ib bibo inamin namin okok sumo klabia watemebib otane ib bobol temo mo deskina Gode omalim blim blib kesoa kukub olo misiamobe.
20 Bar merar moumurih maiyow Jesu ina’inanen moumurih na’in sinaf, baise sabuw men hikokok boro hai kakafihine hisisinaf dogor baikitabir hitab, imih Jesu yan so’ar iuwih eo.
21 Ibo ne weng olo wenteniba tosianaine! Ayoo! Kolasin bib sel ibsa Betsaida bib sel ibsa enin sumo tam tlubenamabobe. Ne ib bibamo biania okok sumo klabia ibo watemebib otane ib hengmino mo deibueim blimobe. Sinanggwano naka make Taia bib osa Saidon bib osa inanea makob ne okoko ulab klabea Taia bib sel isa Saidon bib sel isa watemib biota mole i mebianiba i hengmino deiboniba i bobol temo deskinaniba Gode omalomabib otane i sino mo watemin blim kesoa i hengmino mo deibueim blimobe.
21 “Kwa Chorazin sabuw bai’akir kakafin boro kwanab, naatu kwa Bethsaida sabuw bai’akir kakafin boro kwanab! Iti ina’inan kwa biyamaim asisinaf, Taiya sabuw naatu Sidon sabuw wanawanahimaim atasisinaf na’at, marasika boro ar faifuw kakafih hita’osen, yuh wah gao hitarab, hai kakafihine dogor baikitabir hitabaika.
22 Ibo mo inaim blim kesoa sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanang game dimo e Taia bib sel isa Saidon bib sel isa enino omyamabe otane ibole enin sumo omyamabebe.
22 Baise a tur aowen, baibatebat ana veya’amaim Taiya sabuw naatu Sidon sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa abai kwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.
23 Eka Kabaneam bib sel ibole funaniba Ni abilim ut unomabbiobo ge fumbib otane ibo ne wengo wentebibo mo wafueim blim kesoa ibo dabbemaniba aseinin bib unomabiobe. Niminbabe, naka make Sodom bibo sin inanea makob ne memalo ib bibo okok sumo klam haabli inanea klane biota mole Sodom bib seli watemniba i hengmino deibueib kesoa Gode bib olo deibonebua sma biobe.
23 Naatu kwa Capernaum sabuw wab yen maramaim inu’in boro nare moroboyah hai efanamaim na’in. Ina’inan iti boun kwa biyamaim asisinaf marasika Sodom sabuw biyahimaim ata sisinaf na’at, iti boun ana veya i boro tama.
24 Ibo mo inaim blim kesoa sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanang game dimo e Sodom bib seli enino omyamabe otane ibole enin sumo omyamabebo ge baabesebe.
24 Baise a tur ao’owen, baibatebat ana veya, Sodom sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa a baikwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.”
25 Am olo dim ota Yesuse Gode baabanea Ay kobo abilimo Sum eka dabalimo Sum na kesoa ne Klayamobo ge baabkenamabibe. Niminbabe, naka maki funaniba Ni tekein kemino sumobo gabibi kobo keb inamin namin okok ayamo mitmakamo mo alebeim blimobe. Otane naka maki tekein kemino sumba makob men gwabi bobol tem funino ulab aibi kobo kukub olo mito alebenebobe.
25 Nati ana veya’amaim Jesu yoyoban eo, “Tamai mar tafaram ana Regah a merar ayiyi, anayabin not gewasih sabuw so’oso’obayah hai notamaim ibun wa’ir ma’am natunat bereberefiy biyahimaim iwa’an ebirerereb.
26 Ae Ay kobo kleb bobol tem funin ota inamin namin olo klabinabeb kesoa ne Klayamobo gabibo ge baabanea
26 Turobe Tamai, abisa kokokomaim isinaf temamatar imih gewasin.
27 eka omito nakaia unangai baabenea Ne Aye inamin namino alukum omnenea Kimanale ge baatnenebiobe. Nakai Gode miin ne bobol tem funino mo tekein kebibbabe. Aye elekiem eleta ne bobol tem funino tekein kebebe. Eka nakai Ay Gode bobol tem funino mo tekein kebibba otane ne tekein kebibe. Nakai wanita ne dlakanimie isa Aye bobol tem funino tekein kenomabiobe.
27 “Sawar etei’imak i ayu Tamai itu. Men yait ta so’ob ayu i God Natun, naatu men yait ta so’ob God i ayu Tamai, imih sabuw iyab ayu arurubinih boro ani’obaiyih i auman hiso’ob God i ayu Tamai.
28 Ibo inamin namin kukubo ge dlakibilanoa ib bobol temo ilum omfubeno mole ibo alukum teniba nesu tliba neta bobol ayamo omyano!
28 “Kwa iyabowat bit kwa’abar tun rarabi, kwana ayu biyau, ayu boro efan anit kwaniyarir.
29 Ne untak nganin nakaba ne bobol fiab kesoa ibo teniba nesu tlaniba ne wengo wentemib mole ne alebenia bobol fiab omyamabibe.
29 Ayu au bai’obaiyen hamehamen kwanab kwani’ufunun, anayabin ayu i taiyuwu ayara’iyu anutanub, imih kwanan ayu biyu’umaim boro biya tuniwa’an.
30 Ibo ne wengo wentemib mole ne Inamin namino naine genimio ne daayemabi kesoa mo bumolok omfubenomobabo ge baabesebe.
30 Anayabin ayu au bai’obaiyen i kiririn imih an bi’obaiyi i boro hamehamen.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.