João 9

Gode Dowan Wengobe (MPT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Am mak bomanoa Yesuse bebianea temea naka make awoko mema dofanoa gongam tem da ye e kino tum gebanobua bia atemnabea
1 Orot matan fim auman tufuw ma’am Jesu remor inan itin.
2 e okok aleyemin naka ni baabanoba Aleyemin naka kobo naka ele awoko gongam tem da ye dofanabua e kino tum gebanobio yole wani hengmin ota e kin olo gebanobione? Ele hengmin ota bleka aaleb kamwali hengmin otaso? gesoba
2 Ana bai’ufununayah Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, yait ana kakafinamaim iwa’an iti orot matan fim auman tufuw? I taiyuwin ana kakafin o i hinah tamat hai kakafinamaim?”
3 Yesuse baabenea Ele hengmin osa e aaleb kamwali hengmin osa e kino tumo mo gebaim blimobe. E kino tum gebanobu olo mitmakam ole inaminobe. Gode e titilo nakaia unangai alebenamabe kesota e kin olo tum gebanobiobe.
3 Jesu eo, “Orot matan fim i men anabowabow kakafinamaim iwa’an matan ifimemih o i hinah tamah hai kakafinamaim, baise i ana fimemaim God ana fair iti orot biyanamaim nirerereb hina’itin.
4 Nakaia unangai okoko tab dim okok kebiobe. I kwinomo dimo mo okok kemibbabe. Nibsa inanoba afen biob dim ele ye ne nemane tlibue Gode okoko okok kemomo! Mililanamino tlamo nibo Gode okoko mo okok kemomabbiobabe.
4 Iti ana veya’amaim yait ayu iyunu anan i ana bowabow tanabow, gugumin i enan men karam yait ta nabow.
5 Ne dabalim olo blio dabalim sel nakaia unangai ayalobo ge baabenea
5 Ayu boun iti tafaramamaim ama’am, ayu i tafaram ana marakaw.”
6 e mimae tabiane daaknea dabalim daak onsea dabal yeb baka afu bikilanea beitalosea oleb utnea e kino alibanea
6 Iti tur eo ufunamaim, Jesu kwei me yan re naatu iyuriyur bai bora’ah orot matan idadawir.
7 baabanea Daakneba Siloam aamuke fubanale gesea daaknea fubanea kino webiabanoa tetemsebe. (Siloam olo mitmakamo makob dabanea unebiobe.)
7 Naatu iu, “Kwen harew Siloam kukuf (nati wab anayabin iyafar) imaim kururub.” Imih orot in rurub naatu matan nuw sawar itah auman matabir au bar in.
8 E inabasea nakaia unangai ele bibam sel isa eka naka mak unang maki sino e moni wengo ngenyebea ateme binabib isa ateniba i sinwalo baase baase bianiba maki baaniba Naka ele toumbianea moni wengo ngembea ateme binabob etaso? gesiba
8 Orot tain tuwan naatu sabuw afa marasika hi’i’itin ma fefefeyan, hibatiy, “Iti orot ta’imon mar etei ema efefefeyanaban i iti?”
9 maki baaniba Ae etabo gesiba eka maki baaniba Yeye ekobbabo, naka make e ulab binabebo gesib namsiba naka ele emaye baanea Banetabo gesea
9 Sabuw afa hi’o, “Orot i nati.” Afa hi’o, “En nati i ana yumatabe.”
10 i baabaniba Keb kino fatnanebta webiabkenone? gesiba
10 Sabuw hibatiy, “Mi’itube o mat igewasin kunuwanuw?”
11 e baabenea Nakae niniino Yesus eta mimae tabiane daaknea dabalim daak onsea dabal baka tubu bikila oleb ut tenea ne kino alitnenea baatnenea Daakneba Siloam aamuke fubanale gesea ne daaknia fubaita ne kino hebmamsab webiatnenota temibo gesea
11 Orot iyafutih eo, “Orot wabin te’o Jesu i yur bai matou idadawir naatu na Siloam harew kukufamaim rurubamih iuwu. Imih ayu an arurub, naatu matou to iwa’an anuwanuw.”
12 i baabaniba E fab biene? gesiba e baabenea Ne mo tekein kebibabo ge baabesea
12 Sabuw hibatiy, “Bo iti orot i menamaim ema’am?”
13 i naka ele debeb moniba Felisie isu onsiobe.
13 Nati orot Jesu biyawas hibai hina Pharisee biyah hitit.
14 Yesuse mimae tabiane daaknea dabalim daak onsea dabal baka tubu bikila oleb ut tenea naka ele kino alibanea klaubaseo dimo Gode singkalin am bomabiotabe.
14 Baiyarir ana veya’amaim Jesu nati orot matan fim yuramaim idawir matan igewasin nuw.
15 E inabane kesoa Felisiei naka ele baabaniba Fatnasebta keb kino webiab kenone? gesiba e baabenea E dabal beite halonea ne kino alitnenea aaye fubaita ne kino webiatnenobo gesea
15 Isan imih Pharisee ibanak maiye orot hibatiy mi’itube matan igewasin. Orot hai tur eowen eo, “I yuramaim matou idadawir uwu harewamaim arurub naatu boun i anuwanuw.”
16 Felisi maki baaniba Naka ele Gode singkalin amo hekmel wengo welane kesoa e God esuo mo bianeta tlim blimobo gesib eka maki baaniba Nakae hengminsa biameo e inamin okoko mo klanemebabo gesib biniba belalanaib
16 Pharisee afa hi’o, “Iti orot i men Godane na, anayabin Baiyarir ana ofafar i men ekakaif.”
17 kesoa Felisiei naka ele imin baabaniba Keb kino klaubkene naka ele kobo fatnamin nakabo gabebe? gesiba e baabenea E Gode weng omkeimalin nakabo ge baabesebe.
17 Imih Pharisee hitatabir orot ibanak hibatiy maiye, “Iti orot o mata iwa’an bigewasin isan o boro mi’itube inao?”
18 Sino naka ele kino tum gebanobua webiabanoa temebe otane Yudai komokwali sino naka ele mo ateme binibbioba kesoa i mo funanibta Bainobo naka ele kino tum gebanobiota memalo webiabanoa temebebo geim blimobe. I e aaleb kamwali nganabeiba tesiba
18 Jew hai ukwarih men kafa’imo hititumatum iti orot matan fim ma’am naatu bounabo matan nuw, naatu orot hinah tamah isah hi’af hina, imaibo hibatiyih.
19 baabeniba Naka ele ib miino? Ibo baaniba Naka ele awoko mema dobmikinabua gongam tem da ye e kino tum gebanobiobo gabib otane e fatnaneta e kino webiabanone? gesiba
19 “Iti orot i kwa natu? Kwa kwa’o’o i matan fim auman tutufuw kekeban iti? Naatu boun i mi’itube enuwanuw?”
20 aaleb kamwali baabeniba Ae ele ni miinobe. E awoko mema ye dofanabua e kino gongam tem da ye tum gebanobiobe. Ni olo tekein kebob
20 Hinah tamah hiyafutih hi’o, “Aki aso’ob iti kek i aki natu, naatu matan fim auman tufuw.
21 otane ni mo tekein kenobta e kino fatnaseta webiabanone? geim blimobe. Eka e kino webiabano osa ni mo tekein kenobta nakae waneta e kino klaubanebe geim blim nabe. E aaleb beselib kesoa emaye baabaibta baabeneko ge baabesiobe.
21 Baise aki men aso’ob, boun i mi’itube enuwanuw, o yait matan iwa’an igewasin, kwaibatiy i sanaman, karam taiyuwin isan boro nao.”
22 E aaleb kamwali inangge baasibo niminbabe sino Yudai komokwali baaniba Nakaia unangai wanita baaniba Yesuse Gode Dofakamin Nakabo geib mole i Gode am tamo fotebenomabbiobo geibbio
22 Hinah tamah iti tur hi’o, i Jew sabuw isah hibir, anayabin iti tur i marasika Jew ukwa’ukwarih hi’o hibasit, yait Jesu isan naorereb Keriso nararauw boro kou’ay barene hinabotait ufun nama.
23 kesoa i Yudai komokwali tolo tosiananibta weng olo baaniba E aaleb beselib kesoa ibo emaye baabaine ge baasiobe.
23 Iti isan imih i hinah tamah hi’o, “Kwa taiyuw kwaibatiy kwa’itin, i sanaman.”
24 Felisiei naka ele imin nganabaib tesea baabaniba Ni tekein kebuobe Yesus ele hengmin gam kesoa kobo e niniino mo dobtouleb bianebta baanebta Yesus eta klautnenebo genemebe! Kobo Gode niniin ota dobtouleb bianeba baaneba God eta klautnenebo genale gesiba
24 Mar bairu’abin orot matan fim nuwanuw isan hi’af na, naatu hibatiy maiye, “Turobe God nanamaim ai tur ina’owen! Aki aso’ob orot yait o biyawasi i bowabow kakafin wairafin.”
25 e baabenea Ne mo tekein kenita naka ele hengminsabe gabibabe. Ne kukub olo tekein kebio sino ne kino tum getnenobu otane memalo webiatnenoa tememi olota ne tekein kebibo ge baabesea
25 Orot iyafutih eo “Ayu men aso’ob i bowabow kakafin wairafin o en? Ayu sawar ta’imonamo asoso’ob i ayu matou fim ama’am naatu boun i anuw a’i’itah.”
26 i imin baabaniba E dot fatnabkeneta keb kino webiabkenone? gesiba
26 Naatu orot hibatiy, “Abistanawat o isa sinaf? Mi’itube sinaf o mata botawiy?”
27 e baabenea Ne sino baabei otane ibo mo wentim blimobe. Fatnanibta ibo Imin baabenale ge onebibe? Ibsa e okok aleyemin naka nom genibtio? gesea
27 Orot iyafutih eo, “Ayu marasika kwa isa aoka naatu kwa men kwanowar. Aisim kwakokok anao maiye kwananowar? Ta’itin kwa auman kwakokok i ana bai’ufununayah kwanamatar?”
28 i wenteniba atliaubesoa dobsuananiba Kebta e okok aleyemin nakabo, nile Mosese okok aleyemin nakabe.
28 Hi’obaibiyab naatu hi’o, “O i nati orot ana bai’ufununayan, baise aki i Moses ana bai’ufununayah.
29 Ni tekein kebuobe, God eta Mosese wengo omalebu otane naka elele titilo fatda omoneta okok kebene? Ni e titil olo mo tekein kebobbabo gesiba
29 Aki aso’ob God mutufor Moses hairi hi’o, baise orot nati Jesu tibiwab, aki men kafa’imo aso’ob i menane na?”
30 naka ele baabenea Baina? Ibo olo mo tekein kebibbayo? E ne kino klautnene otane ibo baaniba E titilo fatda omoneta okok kebene? gabiobe.
30 Orot matan fim bigewasin iyafutih eo, “Abifofofor men kafaita! I menane nan kwa men kwaso’ob, baise i ayu matu fim iwa’an anuwanuw.
31 Nibo tekein kebuobe, Gode nakaia unangai hengminsai wengo mo wentebeba otane nakaia unangai kukub moloto wafu blib isa eka Gode baanea Inamin namino naine genemeo ele weng baaneme iwat nabib isa i weng ole Gode wentebebe.
31 It Taso’ob bowabow kakafih wairafih God hai tur men enonowar. God ana sabuw i ana kok tesisinaf naatu isan tekakakaf i hai tur enonowar.
32 Sinanggwano Gode dabale mema klanebuo dim osa eka memale biob dim olosa i mo baaniba Nakae awoko gongam tem da ye dofanoa kino tum gebanobiota naka make teneta klaubaneta webiabanobiobo ge baaibta nibo wentenabobbabe.
32 Men yait ta tafaram wanawanan orot matan fim auman tufuw ma’am matan botawiy nuwanuw ana tur nowaramih.
33 Naka ele God esu dao mo tlim blim biameo e inamin okoko mo nanemebabo ge baabesea
33 Iti orot men Godane tanan na’at, i boro men karam iti bowabow tasinaf.”
34 i baabaniba Kobole hengmin kukub ota keb biemo kemfanobua hengmin gam ye bieb kesoa naka ayam ni mo aleyemebe ge baabaniba i Gode am tamo fotebesiobe.
34 Iti isan hi’o, “O bowabow kakafin wanawanan itufuw ira’at iyey, i boun aki ini’obaiyi!” Naatu kou’ay barene hibotait tit ufun ma.
35 Yesuse wentea i baaniba Yudai komokwali kino tum gebanobua webiabano nakae Gode am tamo fotebeibobo ge baasiba wentem bianea hen monea hetananea baabanea Kobo Abilim Da Tlemin Nakae bainobo gabebo? gesea
35 Jesu orot hinun tit ufun ma’am ana tur nowar, naatu titita’ur anamaramaim ibatiy, “O Orot Natun kubitumitum?”
36 e baabanea Naka sum kobo e wanetane? Kobo baatnesebta ne e bainobo ge baanano gesea
36 Orot Jesu ibatiy, “Regah, iti orot i menatan ku’o anowar saise i anitumitum!”
37 Yesuse baabanea Kobo natemebobo, wengo okebi naka netabo ge baabasea
37 Jesu orot isan eo, “Orot i iti kwi’i’itin, boun iti airi kwa’o’o.”
38 naka ele Yesus esu ye dlong dlong golbua daak tounea baabanea Sum kobo ne bainobo gebkeiobo gesea
38 Naatu orot eo, “Regah, Ayu abitumatum.” Naatu Jesu nanamaim sun yowen kwafir.
39 Yesuse baabanea Ne tenia dabalim olo tlibu ole nakaia unangai afeta tlania maki hengminsa bianiba i Gode mo tekein kebibbai daabeia i bobol temo ne omneniba bainobo geniba makob nakai kino tum gebenobua webiabenoa tememomabib inaiba eka nakaia unangai maki obianiba Ni Gode inamin namino kla watem tekein kebuobo gabib otane i e kukubo mo wafu blibba ile makob nakaia unangai kino tum gebenobuei ulab aniba I Gode mo tekein kenaim blim keine genita daak tlibiobo gesea
39 Jesu eo, “Ayu ana iti tafaramaim atitit anayabin i sabuw ana kusibih, saise iyab mata fim boro hinanuw, naatu iyab tenuwanuw boro matah fimabe hinamatar.”
40 Felisi maki ye baka bianiba wenteniba baabaniba Kobo inangge obeb yole nisa kino gebenobuei ulabobo ge oyebebo? gesiba
40 Pharisee afa nati’imaim bairi hima’am iti tur eo’o hinowar, naatu hibatiy, “Nati tur ku’o’o, aki auman matai fim?”
41 Yesuse baabenea Ibo kino tum gebenobua baaniba Ni Gode mo tekein kebobbabo geib mole Gode mo baabeneta Ibo hengmin gamobo ge baabenamabeba otane ibo baaniba Ni Gode inamin namino kla watem tekein kebuobo gabib kesoa Gode ib hengmino mo omtlabenamabebabe. Ibo amit hengminsa ye nomabiobo ge baabesebe.
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa mata fim na’at, kwa boro men kakafimih. Baise boun kwa kwa’o’o aki matai anuwanuw, kwa a kakafih i tema’am.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.