1 Coríntios 9

Gode Dowan Wengobe (MPT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Naka maki obianiba Ni Fole wengo mo wentaobbabo ge onebib otane ibole ne weng olo wentine! Ne Yesuse okok namasanin naka kesoa ne inamin namino nemaye kima biania okok kebibe. Naka maki ne baatneniba Kobo inanale genamino blimobe. Ne nib Sume Yesus Klaiste atemnia e wengo ibo omia wenteniba bainobo geibbio kesoa ibo tekein kebiobe, ne weng olo bain wengobe.
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Naka mak unang maki ne one bianiba Fole Yesus Klaiste okok dabasanin nakababo ge onebib otane ibole tekein kebiobe, ne bain Yesuse okok namasanin nakabe. Ne sino Sume wengo ibo omia wenteniba bainobo geniba Sume kukubo wafueibbio kesoa nakaia unangai ibo yatem tekein keniba E bain Yesuse okok dabasanin nakabo gabiobe.
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 Naka mak unang maki ne one bianiba Fole wengo bainbabo ge onebibi ne weng olo baabenamabibe.
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 Ne naka maki ne tena biobi ni sinwalo nib Sume Yesus Klaiste okoko okok kebob kesoa nakaia unangai wanita ni daabeniba okok olo molo yang keniba imen osa aay osa oyib mole kukub olo ayam otane ibo mo inabibbabe.
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 Fita esa eka Yesuse okok dlasanin nakai mak isa eka Sume Yesuse ningwal isa i unangi bainobo gabibi dlona bianiba eka ili alelwali dlonaniba dletniba bib mak bib mako haabianiba Yesuse okoko okok kemha blib kesoa nakai ni sinwal biobi ni sinwal osa inanoba bainobo galin wanggeli dlo bianoba dletnoba bib mak bib mako haabianoba Gode okoko okok keboba naka mak unang maki ni imena aayao okayemib mole kukub olosa ayamobe.
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor, tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 Banabase ni dabo Yesuse wengo naka mak unang maki omkayebob otane i mo yang kenibta ni imena aayao mo okayebibbabe. Ni dabo nimaye moni okoko okok kebianoba monio boka bianoba imena aayao walo wembianobta Gode okoko okok kebuobe. Ni inabob otane naka mak ile mo inabibbabe. Ile Yesuse okoko okok kebibo naka mak unang maki okok olo molo yang keniba imena aayao okayebiba wembianibta okok kebiobe. I ni dab osa inaniba okayemib mole kukub olo ayamobe. Ibo ni dabo mo baabenibta Ib kukubo misiamobo genimibe!
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Ne weng mako ibo baabenamabio wentine! Awa genalin nakai i imeno imalo mo walo wembibbabe. I kimanin nakai kima bianiba i imeno weyebiba wembianibta i okoko okok kebiobe. Eka kukub mak osa inaminobe. Nakai imen dango dolmaiba damanomo besao mo deibonimibbabe. Ulelo wembiobe. Eka nakai eili gibabib isa besao mo gibabibbabe. I gibabiniba sinanomo yena wembinabiobe. I okok olo nabibo molo yang keniba imena aayao wembianibta okok kebib otane ni fatnanobta ni dabo Gode okoko okok kebobo naka mak unang maki ni imena aayao mo okayemin blime?
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 Ne weng ele baabenamabi olo nakai bobol tem funinbabe. Gode hekmel wengo Mosese omalebu osa inangge baanoa
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Ibo wit dango klabiba Eil blumakaui daaye bianiba okok kemibo ibo i sitalo mibo mo dlab bebenimibe! Deibeiba wit sano wembianibte genobiobe.
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin ox sanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 Yeye e nib bobol ota funaneta weng olo omalebiobe. Nakai imen dango kim daako dikbianiba eka imen sano dosam biam nimibo fumbianiba Ni imen dang olo dolmanob biamo damo ulelo dowonomabbuabo ge fumbianibta okok kebiobe. Gode okok osa inaminobe. Nakai wanita e wengo omkayebib mole nakaia unangai weng olo wentebibi yang keniba inamin namino dokayemine!
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Banabase ni dab osa inaminobe. Ni Yesus Klaiste okoko okok kebianoba e wengo ibo omkayebobo wente bianiba bainobo gabib kesoa ibo yang keniba ni imeno okayemib mole kukub olo ayamobe.
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 Sino Banabase ni dabo ibo Gode wengo omkayem denobbua naka maki ni abuk teniba Gode wengo omyibo ibo yang keniba imeno oyibbuo kukub olo ayam otane ibo fatnanibta ni sin tenoba kla daabenobo imeno oyenamino deibeibbione? Ibo nisa oyib biota mole kukub olo dot ayamobe.
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti.
13 Ibo tekein kebiobe, nakaia unangai imeno oleb taniba Gode amo kimanin nakai okayebibo Gode amo kimanin nakai imen olo atosino wembinabiobe. Eka nakai kulani dleb teniba Gode dlalomabib nakai doyaib osa i atosino wembinabiobe. I ina binabibo i kukub olo ayamobe.
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 I ina binabibo Sume baanea Nakaia unangai ne okoko okok kebianiba ne dowan wengo nakaia unangai omkayemibo isak yang keniba imeno okayemine genebuo nibo tekein kebob kesoa ni ibo baabenoba Ni Sume wengo ibo omkayebobo ibo ni okok olo molo yang keniba imeno okayemine genob mole kukub olo ayamobe.
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Ina otane ne sino ibo mo inangge baabeim blimobe. Ne sino Yesus Klaiste wengo ibo omkayebi dimo ne mo baabenita Ibo imeno okanemine ge baabeim blimobe. Eka memalo ne futan olo dola omfubenamabi dim osa ne mo funanita I imeno onine genimibabe. Ne ibo imeno donine genamino deibe biania imen tebo kaanang gamio ne ibo mo baabenita Imeno donine genimibabe. Ne naka mak unang maki baabenia Kolin bib seli ne imeno mo okanebibbabo ge oyebia ibo imeno onaibo nakaia unangai wengo baabeibuei funaniba E dim baabenebiobo genomabib kesoa ne ibo mo baabenia Ibo imeno onine genimibabe.
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Gode emaye nemab manea Kobo Yesus Klaiste dowan wengo nakaia unangai omkayemale ge baatnenea okok olo omnebiota okok kebi kesoa ne mo baanita Ne naka ayam bianita okok olo okok kebibo genimibabe. Gode okok olo ne omnebuo mo okok kemin blim kei mole e kukub misiamo ne omnamabebe.
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 Ne okok olo okok kebio nene bobol tem funin ota okok kebi mole ne baania I ne okok olo molo yang keniba monio okanemine genamabi otane ne okok olo nene bobol tem funino mo okok kebibabe. Gode emaye okok olo omnebua ne e wengo wente biania okok kebi kesoa ne mo baanita Ibo monio okanemine genimibabe.
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Ne okoko okok kebio molo nimin dlamabine? Ne okoko okok kebio o molo dlamabio inaminobe. Ne Klaiste dowan wengo nakaia unangai misim omkayebio kukub olota ne okoko yan kesoa ne nakaia unangai Klaiste wengo omkayebio ne mo baabenita Ibo imen osa moni osa okanemine genimibabe.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 Ne naka make mo kima bieta e okoko besao mo okok kehabibabe. Ne inamin namin okoko nemaye kima biania okok kebibe. Ina otane ne funania Ne makob nakae naka make kima bia e naka ele okoko besa okok kehabe inania nesa nakaia unangai daaye bia i Yesus Klaiste wengo wenteniba bainobo geine ge funania inabibe.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyu sabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 Ne Yudai bekebe biania ina biania Yesus Klaiste okoko okok kebio ne funania Ne inania i kukubo wafunimio i Yesus Klaiste wengo wenteniba bainobo genomabiobo ge funai kesoa ne kukub olo wafu blibe. Ne Yesus Klaiste hekmel wengo wafu bli kesoa ne Gode kin dimo naka molotobe. Otane ne funania Mosese hekmel wengo wafu blib naka ita bekebe biania nete nanoba Mosese hekmel wengo kla wafu bianoba nesak Yesus Klaiste wengo omkaye bia isak weng olo wenteniba Bainobo geine ge fumbibe.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 Eka weng mak osa ne funania Ne Yudabai Mosese hekmel wengo mo wentebibba ita bekebe biania i kukubo nabibo ne temna nabianoba nesak Yesus Klaiste wengo i omkayemia wenteniba Yesus Klaiste bainobo genimiobo ge funai kesota ne i kukub olo wafu blibe. Ne inabio Gode hekmel wengo Mosese omalebuo mo deibueim blimobe. Ne Klaiste hekmel weng osa Gode hekmel wengo Mosese omalebu osa asu ye wafu blibe.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 Ne nakaia unangai bainobo galino klao mo sbal maim blim blibi bekebe biami osa ina binabibe. Ne kukub mako naia i wateniba baaniba Keb kukub olo misiamobo geib mole o deibo deibo binabibe. Niminbabe, ne funania I kukub olo mo gobo blibba kesoa ne kukub olo amitie nami mole isa kukub olo wafuniba nabianiba Yesus Klaiste wengo deibonomabib kesoa ne kukub olo deibonia i kukub nabib ota nesa wafu blia i Klaiste wengo wente bianiba i bainobo galino sbal sambibte genia inabibe. Ne funania Nakaia unangai bib mak bib mak seli alukum Yesus Klaiste wengo wenteniba bainobo geib mole e i hengmino temo blibo dotlanamabebo ge funai kesoa nesa makob i kukubo nabib ota baka nabiania Yesus Klaiste wengo i omkayebibe.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 Ne funania Ne ina biania Yesus Klaiste dowan wengo nakaia unangai omkaye bia maki weng olo wenteniba bainobo geiba Gode inamin namin ayamo ni sinwalo doyeko ge funanita okok olo okok kebibe.
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 Ibo tekein kebiobe, nakai gigi unom gaibo i funaniba Nibo gigi une bianoba nakae waneta mak nibo gaisene mole eta inamin namino dleko geniba i alukum aniba ye gigi unebib biam otane mak eta sin monea maki gaisenea inamin namin ayamo dlamabe inaniba Gode okoko sbal mabianiba okok kebiba Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenea inamin namin ayamo doyeko!
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 Nakai funaniba Ni sbal manoba gigi monoba naka maki gaisenoba inamin namin ayamo dlomo ge funanimibo abilo deiboniba hang fleleng aniba gigi unaibo naka maki gaisenibta inamin namin ayamo dlomabiobe. I inaniba inamin namin ayam olo dlomabib otane o amito mo nomobabe. O un kesoa imin blimanamabobe. Otane nibo Gode okoko sbal manoba okok kebinob biamo e inamin namin ayamo blimanaminba amit nino doyamabebe.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 Nakai gigi unom gaibo i mo deskinibta milim tem milim tem nimibbabe. I makob bebib sino olota temem temem nibta monibta naka maki gaisenibta inamin namin ayamo dlonabiobe. Nesa inania okok afeto bobolo mo fumbibabe. Ne Gode okok olo bobolo olota fumbiania okok kebibe. Makob nakai aatem daako aningi yenanom gaibo i geimo tebeleb met tebeleb tabo deiboniba molot tebelubeniba biki yenanabib inania nesa Gode okoko okok kebio kla fumbiania inaneme inaneme gabianita okok kebibe.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 Ne funania Gode ne baatnenea Kobo ne wengo nakaia unangai omkayebeba wente bianiba bainobo gabib otane kebmalole ne mo nanemebe gabio nabianeba ne wengo omdibinebeb kesoa ne inamin namin ayamo mo doklamibabo ge baatnenemebo ge fumbi kesoa ne Gode okoko okok kebio ne inamin namin kukub misiamo bobolo wanemino deibonia Gode ele bobol tem funin ota wafu bianita okok kebibe.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur. Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.