1 Coríntios 1

Gode Dowan Wengobe (MPT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Gode Fol ne nemfakanea baatnenea Kobo Yesus Klaiste okoko okok kemale ge baatnenebio kesoa ne Yesus Klaiste okok namasanin nakabe. Sostenise ne beketne biebe. E Yesus Klaiste bainobo galin naka kesoa e ne nekobe.
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Ae Gode meletani Yesuse bainobo galin nakaia unangai Kolin bibo blib ibo ne Sostenise ni dabta ib futan olo dola omfubenomabbiobe. Sino Gode ibo dlakanea baabenea Ibo Yesus Klaiste wengo wenteniba bainobo geniba kukub misiamo deiboniba kukub ayam ota wafuniba nemi aine ge baabenebiobe. Bib mak bib mak seli naka homon unang homoni Nib Sume Yesus Klaiste niniino sumobo ge baaniba e niniino dobtouleb blibi ib sinwalo emibe. Yesus Klaiste nib Sumobe.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Nib Aye God esa nib Sume Yesus Klaist esa i dumo ibo daaye bianiba bobol ayam omkayemine!
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Ibo Yesus Klaiste naka unang kesoa Gode ibo daaye binabeo ne o bobolo amitie fumbiania Gode gangobo gabinabibe.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 — ausente —
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 — ausente —
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Gode Hobe e bobol tem funin ayamo alukum ibo omyebu olo bainobe. E inanebio kesoa ibo nib Sume Yesus Klaiste imin tlea nakaia unangai atemomabib amo waiso bianiba ayam bliobe.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Yesus Klaiste ibo daaye bianea ib bainobo galino omsbal sanyebe kesoa ibo ib bainobo galino amitie sbalma wafu biam biniba kaanomabiobe. Ibo ina bliba nib Sume Yesus Klaiste imin tlameo naka mak unang maki ibo baabeniba Ibo hengmin gamobo genamino blimobe.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Gode ibo dlakanea baabenea Ibo ne miine Yesus Klaiste tena bianiba ib bobol temo makob aniba makob ib Sume Yesus Klaiste bobol tem funino ulab aine ge baabenebiobe. Sino Gode ibo baabenea Ne ibo daaye biania ib bainobo galino omsbal sanyebi kesoa ib bainobo galino amitie sbalma wafunomabiobo genebio kesoa e bain inanamabebe.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Ne nekwal ibo ne nib Sume Yesus Klaiste niniin dimo ne enangge baabenamabibe. Ibo ib sinwalo mo afetasese bianibta alang wengo mo omibe! Ib weng osa ib bobol tem funin osa ib okok osa makob olokiem wafueine!
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Ne nekwal ibo ne weng mako wentia Klowio meletan maki baatneniba Kolin bib seli bainobo galin nakaia unangai i sinwalo alang weng obiobo ge baatneibbiobe. Bainobo galin nakaia unanga ibo ib bobol temo makob kesoa ibo ib sinwalo alang wengo mo baasese nimibe!
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Ib alang weng olo inaminobe. Ib sinwalo alukum weng afet baase baase bianiba maki baaniba Ni Fole meletanobo gesib eka maki baaniba Ni Abolose meletanobo gesib eka maki baaniba Ni Fitae meletanobo gesib eka maki baaniba Ni Klaiste meletanobo gesib blib otane
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Klaiste wengo olokiemobe. Ibo ib sinwalo alang wengo obibo kukub olo makob ibo funaniba Klaiste wengo ni aleyebuo afet afetobo ge fumbiobe. Mak ibo baaniba Ni Fole meletanobo gabib otane nimin kenibta ibo inangge obibe? Ne atdimo mo kaanita ib hengmino walubeim blimobe. Klaist eta atdimo kaaneta ib hengmino walubenebiobe. Ibo ne niniino mo taitnenibta aaye fuelaim blimobe. Klaiste niniino dim ota ibo aaye fuelaibbiobe. Ibo inaibbuo ne okok nakao mo nim blimobe. Ibo Klaiste okok nakaibbiobe.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 — ausente —
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 — ausente —
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Ne dokotne biotabe. Stefanas kamwal isa eka i meme isa fuelabei biobe. Naka mak esa fuelabaibione? Makobe.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Klaiste ne mo baatneneta Kobo naka homon unang homoni aayo fuayemale ge baatneim blimobe. E baatnenea Kobo ne wengo ometneba haabianeba nakaia unangai omkayemale ge baatnenebiobe. Ne Klaiste weng olo ibo omkayebio naka maki dabalim olo inamin namin homono tekein kebianiba inamin namin olo weng sango nakaia unangai oyebibo ulabbabe. Ne i wengo ulab omkeimami mole nakaia unangai ne baatneniba Fole wengo dot ayamobo ge one bianiba ne niniino nemtouleb nomabib otane ne mo inangge baanimibabe. Ne inanimio ibo funaniba Klaiste atdimo kaanebuo e titilo blimobo ge baaniba e niniino mo dobtouleb nomabibbabe.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Nakaia unangai nibo hengmino temo biobo dotlanebio nakae Yesuse mo bainobo gabibbai obianiba Yesuse atdimo kaanebio weng ole weng obba afano ye obiobo ge oyebib naka unang ile kaanimibo alang namanomabiobe. Otane Yesuse nibo hengmino temo biobo dotlanebua sinanomo dletnea abilimo unomabbio naka unang nib ole obianoba Yesus Klaiste atdimo kaanebio weng olo weng ayamobo, e atdimo kaanea Gode titilo nibo alebenebiobo gabuobe.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Nibo tekein kebuobe, weng olo bainobe. Niminbabe, Gode e buk tem wengo enangge baanea
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Nakai Gode mo bainobo gabibbai obianiba Ni tekein kemin nakabo, ni hekmel wengo mitmakamo alukum tekein kebianoba weng ayam obiam biobobo gabibi Gode oye bianea I tekein kemino mitmakam blimobo ge oyebebe.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Gode tekein keminsa kesoa e funanea Nakai baaniba Ni tekein kemin nakabo gabibi i bobol tem funino ne alebenoa tekein kenamino blim kesoa i ne mo bainobo geitnenomabibbabo ge funanea e weng olo nibo omkayebea nibo e dowan weng olo naka mak unang maki omkayeboba tekein kemin naka eli oye bianiba I weng obba halebo ye obiobo ge oyebib otane naka mak unang mak ile e weng olo wente bianiba bainobo gabib kesoa e i hengmino temo blibo dotlanebua amit nomabiobe.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Yuda item Yudaba item naniba obianiba Ibo weng obba halebo ye obiobo ge oyebiobe. I ina bianiba Yuda naka maki baaniba Gode okok sumo sino e mo klanea ni watemim blimo klanea watemob mole ni tekein kenoba Yesuse bain Gode Dofakamin Nakabo genobta bainobo genomobobo gabiobe. Eka Yudaba isa maki obianiba Nibo weng olo tekein kenoba O mitmakamsabo genob mole weng olo wentenoba bainobo genomabbiobo gesib bliobe.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 I inangge obib otane ni Yesuse atdimo kaanebio wengo nakaia unangai omkayebobo Yuda ile baaniba Gode Dofakamin Nakae Klaiste atdimo mo kaanemebabo, naka misiam ita atdimo kaanabib kesoa ni weng olo mo gobo biobbabo gesib eka Yudaba ile obianiba I weng obba halebo ye obiobo ge baasib bliobe.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 I inabib otane Gode Yuda nisa eka naka mak unang maki Yudaba isa dlakanebua ni e bainobo gabianoba funanoba Klaiste atdimo kaanebuo e Gode okok osa e titil osa nibo alebenebiobo genoba gobo biobobe.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Niminbabe, nakaia unangai mo bianobo gabibbai obianiba Gode bobol tem funin blimobo ge ohabib otane Gode e bobol tem funino nakaia unangai i bobol tem funino alukum gaisenobiobe. Eka i obianiba Gode titilo blimobo gabib otane e titilo i titilo gaisenobiobe.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Ne nekwal ibo ib kukubo sino nabinibbuo bobolo imin funaniba tekein keine! Sino Gode ibo dlakanea bainobo geibbuo dimo fatnamin naka unang binibbione? Ibo alukum tekein kemin nakababe. Eka ibo alukum titilsababe. Eka ibo alukum niniin oyeminbabe. Elekiem olokiemi ib isak temo blib ita maki tekein kebibi blib eka maki titilsa blib eka maki niniin oyemini blib nabe.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Naka mak unang maki ibo oye bianiba I tekein kemino blimobo ge oye binabib otane Gode ibo dlakane kesoa e bainobo geibbiobe. Nakaia unangai dabalim olo inamin namino tekein kebibi Gode mo dlakaim blimobe. Gode funanea Nakai ni tekein keminsabo gabib ile tekein keniba Ni bobol tem funino misiamobo geine ge funane kesoa e nakai tekein kemin blim ita dlakanebiobe. Eka naka mak unang maki ibo oye bianiba I titilo blimobo ge oyebib otane Gode ibo dlakanea e bainobo geibbiobe. Gode nakaia unangai titilsai mo dlakaim blimobe. E funanea Nakai Ni titilsabo gabib ile tekein keniba Ni bobol tem funino misiamobo ge funaine gene kesoa e nakaia unangai titil blim ita dlakanebiobe.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Nakaia unangai bainobo gabibbai bainobo galin nakaia unangai oye bianiba I niniin blimo besa naka unangobo, i bobol tem funin osa blim kesoa ni i wengo mo wentaobbabo gabib otane Gode i dlakanea bainobo geibbiobe. Nakaia unangai funaniba Ni niniino sumobo gabib ile Gode i mo dlakaim blim kesoa i mo baanibta Ni niniino sumobo genimibe! E oye bianea I niniino blim besa naka unangobo ge oyebebe.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Dabalim nakaia unangai teniba Gode ele bobol tem dlakanebuei oye bianiba I tekein kemino blimobo ge oyebib otane naka eli Gode emaye dlakanebiobe. E inanebio kesoa naka make e niniino omfanea Gode kin dimo baanea Ne tekein kemino sumobo genamino blimobe.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Gode ibo daabenea Ibo Yesus Klaiste bainobo geniba ete ibte nabliobe. Klaiste e bobol tem funino nibo omkayebea nibo Gode e okok osa e kukub osa kla tekein kebob kesoa Gode nibo yatenea baabenea Ibo naka molot unang molot kesoa ne naka unangobo ge oyebebe. Sino nibo hengminsa biob otane Klaiste kaanea nib hengmino walubenebua memalo nibo kukub ayamo wafu biobobe.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Klaiste inanebuo Gode buk temo baanoa
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.