Marcos 8
Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH
1 Tuta omoʼe ʼinaya wese taha qabu qiduadi ivaʼauta Ieisu ʼinaya, ta ge adi ʼabwagamo. ʼInega ana toʼabibodayavo gabedi imai ta vonedi vonaya,
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 “Tomotau baʼena yanuakolokoloyedi, mana ʼaubena toi baʼidia maega katoatoa, ta adi ʼabwaga niʼau gumwala.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 ʼInega ʼeguma ma botanidi ena vetunedi ina ʼevivi nawale ʼedaya ina tafefwai, mana vaina ʼidiega luluvaiega imai.”
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Ta ana toʼabibodayavo ivonea ivonaya, “Diʼwe baʼena tomotau geqana ta maʼoda qabu qiduana baʼe adi ʼabwaga kana loba ʼaiqei?”
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 ʼInega Ieisu vetalaʼaiedi vonaya, “ʼEvisa ami beledi ʼenoʼeno?” Ta ivoneaya, “Ana yau seveni.”
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 ʼInega Ieisu qabu luvinedi be bwaʼobwaʼoya itoabui. ʼInega beledi seveni dina ʼewedi vona lukaiwa Yaubada ʼinaya. ʼInega gitomwedi ta ana toʼabibodayavo neidi ta ivewilaʼayedi qabu ʼidia.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Ta wese vaina ʼiqana goyogoyodi iʼenoʼeno, ʼinega ʼewedi be weaqidi vona lukaiwa ta ana toʼabibodayavo neidi, e ʼinega ivewilaʼayedi tomotau qabudi ʼidia.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 ʼInega qabu diavona iʼai ta gamodi ʼelukoko. Ta ʼabiboda toʼabiboda dina ʼabwaga ʼawagigidi ivaʼauqia e ʼonena adi yau seveni iluveagatunaʼidi.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 Ta toʼai diavona ʼidiega ʼoloto dimo adi yau ʼidewani 4,000. ʼInega Ieisu qabu vetune ʼeviviedi itauya,
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 ta ma ana toʼabibodayavo taha waga igeluya, ta itauya diʼwe Dalamanuta ʼinaya.
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 ʼInega Falisi imai Ieisu ʼinaya maega iveʼaeʼaetoga ta nuanuadi ina sitonovia. ʼInega iluvetuvetunea vonigo taha ʼebeʼita naviaqia ʼidia ina ʼitea ʼinega ina alamania Yaubada ʼinega ena waiwai ʼifoqe.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 ʼInega Ieisu nuana vita vonedi vonaya, “Tolaʼai weaqina lagata omiʼa baʼe nuanuami ʼebeʼita taha ena viaqi ʼimia? Yavona aqiaqiemi, ge taha ʼebeʼita ena neimi ona ʼitei.”
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 ʼInega nogedi ta wagaya gelu ʼevivi, e ma ana toʼabibodayavo italatalaukamana lavu mali diʼwenaya.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 Ta Ieisu ana toʼabibodayavo adi ʼabwaga ge ida ʼewei mana nuadi fani, ta beledi ʼaideganamo waga gamonaya ʼenoʼeno.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 ʼInega Ieisu vona sesebaiega vematamagilafu waiwaina neidi vonaya, “Falisiavo be Elodi adi beledi ana ʼebegiveago isiti ʼinega ona ʼitamakimi!”
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 ʼInega toʼabiboda dina taudiega iveqae ivonaya, “Nage Ieisu baʼe ʼidewani vona ʼaiqa, mana ada beledi kanuafania?”
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Ta Ieisu edi nuagovaqa niʼa alamania ʼinega vonedi vonaya, “Tolaʼai weaqina taumiega oveveqae vonigo ge ami beledimo? Beledi weaqina yaʼa ge eda vonavona. Nage nawale nuami ge dasimatala, waisa?
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 Omiʼa ma matami ta ge oda ʼitaʼita, ta wese ma teniqami ta ge oda noqonoqoli! Nage niʼa ovenuafania egu viaqayavo tuta nana qabu qiduadi beledi ʼinega yaveʼainidi, waisa?
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 Taha tuta ʼinaya beledi nima ʼaidegina ʼinega tomotau 5,000 yaveʼainidi, ta ʼawagigidi ʼonena ʼevisa oluveagatunaʼidi?” ʼInega ivoneaya, “Tuwelo.”
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 Ta wese Ieisu vetalaʼaiedi vonaya, “Ta wese taha tuta ʼinaya beledi seveni ʼinega tomotau 4,000 yaveʼainidi, ta ʼawagigidi ʼonena ʼevisa oluveagatunaʼidi?” Ta ivoneaya, “Ana yau seveni.”
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 ʼInega Ieisu vonedi vonaya, “Vonahaqiaqi, omiʼa nuami nawale ge daʼeqaʼuya, waisa?”
21 Então Jesus perguntou:
22 Ieisu ma ana toʼabibodayavo imai ilugu Bedesaida ʼinaya. ʼInega vaina tomotau taha ʼoloto matana kwayakwayana iʼebeʼewei imiea Ieisu ʼinaya, ta inoqiea vonigo dagitonovia.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Ta Ieisu matakwaya nana nimanaya kafi ʼinega iʼifoqe itauya ʼabaga nanavinaya. ʼInega Ieisu ʼoloto nana matana gidaʼwea ta nimanega matana gitonovia, e ʼinega voneaya, “Au fata una ʼita nage gebu?”
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 ʼInega ʼoloto nana ʼita givigivila ta vonaya, “Tomotau yaʼitedi iyabayaba ta adi ʼita kavona ʼaiwe.”
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 ʼInega Ieisu ʼoloto nana matana gitonova ʼeviviea, ta ʼinega matana ʼeaea ta yani qabuna ʼita aqiaqiedi.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 ʼInega Ieisu voneaya, “Una tauya eu vanuea, ta tauya nana ʼinaya ge wese una lugu ʼabaga gamonega!”
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Ieisu ma ana toʼabibodayavo iluvivila Sisalia Filifai ʼabaganavo ʼidia. Ta ʼedaya vetalaʼaiedi vonaya, “Maʼoda tomotau edi vona weaqigu vonigo yaʼa toga?”
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 ʼInega toʼabiboda dina ivoneaya, “Tomotau vaina ivonaya oʼa Ioni Togivebabitaiso. Ta vaina ivonaya oʼa Ilaitia. Ta wese vaina ivonaya oʼa tovesimasimana nugwenugweidi taha ʼidiega.”
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 ʼInega wese Ieisu vetalaʼaiedi vonaya, “Ta omiʼa maʼoda emi nuanua vonigo yaʼa toga?” ʼInega Fita vona ʼeviviea vonaya, “Oʼa Keliso Toʼetoyavua.”
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 ʼInega Ieisu ana toʼabibodayavo luvine waiwaina neidi vonedi vonaya, “Ge taha tomeqabu ʼidia ona vevonavonayegu!”
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 ʼInega Ieisu ana toʼabibodayavo veʼale veʼitedi vonedia, “Yaʼa Tomotau Natuna nawale visiqa agona ena lobea. Mana nawale ʼabaga ana tovanugwetayavo be toveguba qiduqiduadi ta wese luvine ana toveʼitayavo ina veʼineiegu toluvine ʼidia be ina luveʼaligigu. Ta ʼaubena toi ʼabibodanaya ena yaʼitoto ʼevivi.”
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Ieisu ena vona baʼe ʼinega simana ʼifoqe aqiaqiea ena ʼaliga weaqina. ʼInega Fita Ieisu ʼebeʼewei maega ivanaqo tufinaya ta awatayea vonaya, “Ieisu, baʼe yani diavona ge wese naʼifoqe ʼiuya.”
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 ʼInega Ieisu tunugivila ta ana toʼabibodayavo ʼitedi, ta Ieisu Fita lugwaeyea voneaya, “Oʼa ʼidewani Seitani, ʼinega unogegu! Eu nuanua kavona tomotau edi nuanua, ta ge Yaubada ena nuanua ʼidewani.”
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 ʼInega Ieisu tomotau qabudi wese ana toʼabibodayavo maega gabedi imai e vonedi vonaya, “ʼEguma taha toga nuanuana be naʼabibodegu, luaqiaqiea tauna ena nuanua nanogedi ʼinega taunega ana ʼetoluai naʼavalea ta naʼabibodegu.
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 ʼInega togama yawaina navegagalea e nawale yawaina naluveʼwaivia, ta togama yawaina nahawafelea weaqigu ta wese Valegu weaqina nawale yawai aqiaqina nalobea.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 ʼEguma taha toga bwaʼobwaʼo ana kulufa kaikaiwabuna qabudi naʼewedi ta ʼabiboda naʼaliga, tolaʼai ana aqiaqina? Gebuʼe otaqa!
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Mana ge taha toga ana fata taha yani ʼinega yawaina naʼewa ʼeviviei.
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 Baʼitagana ana tomotauyavo Yaubada ilugwavuʼaiea ta wese ilivu luveifana tuta qabuna iviaviaqidi. ʼInega ʼeguma taha toga weaqigu ta wese egu veʼita weaqina nainiyauyau ta navegeqegu tomotau matadia, e nawale yaʼa Tomotau Natuna wese tomotau nana ena vegeqea tuta nana Tamagu ena simatala aqiaqi otaqina ʼinega ena ʼevivi ena mai Yaubada ena tovaleʼewa gwalagwaladi maega.”
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.