Atos 22

Molima New Testament (MOX_FNS) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 “Taigwavo be tamagwavo, egu vataʼitaʼi emi veʼewa ʼiguya weaqina ona vineneqa.”
1 — Irmãos e pais, escutem agora o que tenho a dizer em minha defesa.
2 Ta tuta nana inoqolia bonadiega vonavona ʼinega igenuʼwana aqiaqi ta Faulo vonedi vonaya,
2 Quando ouviram que Paulo lhes falava em língua hebraica, fizeram mais silêncio ainda. Paulo continuou:
3 “Yaʼa Diu ʼolotogu ta egu ʼebeviʼoi ʼabaga Tasisi diʼwe Silisia gamonaya. Ta yamai baʼe Ielusalema ʼinaya yaveqidua ta wese yasikulu. Ta egu toveʼita ana wawa Gamelieli tubudavo edi luvineavo veʼita aqiaqiegu. ʼInega yahawafela aqiaqiegu Yaubada ʼinaya ta weaqina yavetofewa, ʼidewani omiʼa baʼitagana wese oviaviaqia.
3 — Eu sou judeu, nasci em Tarso da Cilícia, mas fui criado nesta cidade e aqui fui instruído aos pés de Gamaliel, segundo o rigor da Lei de nossos antepassados, sendo zeloso para com Deus, assim como todos vocês o são no dia de hoje.
4 Ta Ieisu ena ʼEda ana toʼabibodayavo lova yavevoalanedi, ta vivine be ʼoloto yakafidi yahaʼuluguyedi vanue ʼebeyoqona ʼinaya, ta wese vaina yaluveʼaligidi.
4 Persegui este Caminho até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na cadeia.
5 Ta emi toveguba edi tovanugweta be emi kaniselayavo egu fewa baʼe ialamania, ʼinega adi fata weaqigu ina simana aqiaqi ʼimia. Mana taudi lova vaina leta ineigu toluvineavo me Diu edavo Damasiko ʼinaya weaqidi. Ta luvine be waiwai ineigu ʼinega yatauya be vonigo Ieisu ana tovetumaqanayavo eda kafidi eda yoqonidi Damasiko ʼinaya, ʼinega eda miedi Ielusalema ʼinaya ta luvematasabu ida ʼewea.”
5 Disto são testemunhas o sumo sacerdote e todos os anciãos. Deles eu recebi cartas para os irmãos judeus de Damasco, e fui até lá para trazer amarrados a Jerusalém os que também lá estivessem, para serem punidos.
6 Ta wese Faulo vonedi vonaya, “Yaʼa nawale babaʼauya yatautauya tuta goyona Damasiko ena ʼifoqe, ta ʼinega simatala qiduana mahalega lukwayavoni ʼiguya ʼifoqe ta diyayaigu.
6 — Ora, aconteceu que, enquanto eu viajava, já perto de Damasco, quase ao meio-dia, repentinamente, uma grande luz do céu brilhou ao redor de mim.
7 ʼInega ʼavalataʼigu yabeʼu bwaʼobwaʼoya ta bona taha yanoqolia voneguya, ‘Saulo, Saulo, tolaʼai weaqina uvevoalanegu?’
7 Então caí por terra, ouvindo uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 “ʼInega yavetalaʼaiea yavonaya, ‘Kaiwabu, isana oʼa togama?’ “Ta voneguya, ‘Yaʼa Ieisu Nasaleta ʼolotogu, ta baʼe taugu uvevevoalanegu.’
8 Perguntei: “Senhor, quem é você?” Ao que me respondeu: “Eu sou Jesus, o Nazareno, a quem você persegue.”
9 Ta agu mataʼweabuyavo taudi wese simatala nana iʼitea, ta tovona nana ena vona ana alamani ge ida ʼewei.
9 — Os que estavam comigo viram a luz, sem, contudo, perceber o sentido da voz de quem falava comigo.
10 ʼInega yavoneaya, ‘Kaiwabu, tolaʼai ena viaqi?’ “ʼInega Kaiwabu voneguya, ‘Uyaʼitoto, ta una tauya Damasiko ʼinaya, ta omoʼe ʼinaya au veyoveyoa qabuna Yaubada ʼinega una noqolia.’
10 Então perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” E o Senhor me disse: “Levante-se, entre em Damasco, onde lhe dirão tudo o que você precisa fazer.”
11 Ta simatala nana ena waiwaiega matagu kwaya, ta gebu agu fata eda ʼita. ʼInega egwavo nimagu ikafia ta itauyegu Damasiko ʼinaya.
11 Tendo ficado cego por causa da intensidade daquela luz, guiado pela mão dos que estavam comigo, cheguei a Damasco.
12 “Ta Damasiko ʼinaya taha ʼoloto ana wawa Ananaiasi toatoa, tauna Yaubada vetumaqana aqiaqiea, ta Mosese ena luvine ana toʼabiboda. Ta me Diu qabudi Damasiko ʼinaya itoatoa iʼawahaqiaqiea.
12 — Um homem chamado Ananias, piedoso conforme a Lei, tendo bom testemunho de todos os judeus que ali moravam,
13 ʼInega Ananaiasi mai ta diʼweguya tovolo ta voneguya, ‘Taigu Saulo, matau naʼeaei ta una ʼita ʼevivi.’ Ta tutana ʼinaya matagu ʼeaea ta ʼoloto nana yaʼitea.
13 veio procurar-me e, chegando perto de mim, disse: “Irmão Saulo, recupere a visão!” Nessa mesma hora, recuperei a visão e olhei para ele.
14 Ta wese vonegu vonaya, ‘Tubudavo edi Yaubada venuaʼivineu be ena nuanua una alamania, ta Ieisu Tunutunuqina Yaubada matanaya una ʼitea ta ena vona una noqolia.
14 Então ele disse: “O Deus de nossos pais escolheu você de antemão para conhecer a vontade dele, ver o Justo e ouvir a voz dele.
15 Ta tolaʼai niʼa uʼitei ta unoqolia tauna weaqina e tomotau qabudi ʼidia una simana ʼifoqeyea.
15 Porque você terá de ser testemunha dele diante de todos, anunciando as coisas que você tem visto e ouvido.
16 ʼInega ge una baʼebaʼe ta ʼesi una yaʼitoto ta ana wawa ʼinaya una gaba vane, ta una babitaiso ta ʼinega eu ilivu luveifana naʼutu yavuledi.’
16 E agora, o que está esperando? Levante-se, receba o batismo e lave os seus pecados, invocando o nome dele.”
17 “Ta ʼabiboda yaʼevivi Ielusalema ʼinaya. ʼInega Vanue Gwalagwalana ʼinaya yavevenoqi ta kavona veʼwayoqa ʼifoqe ʼiguya.
17 — Quando voltei para Jerusalém, enquanto orava no templo, sobreveio-me um êxtase,
18 ʼInega Kaiwabu yaʼitea vonavona ʼiguya vonaya, ‘Uyaʼitoto ulukwayavoni Ielusalema unogei ta una tauya, mana ʼabaga nana ana totoayavo eu simana weaqigu ina noqolia, ta ge ina vetumaqanei.’
18 e vi o Senhor. Ele me disse: “Ande logo e saia imediatamente de Jerusalém, porque não aceitarão o seu testemunho a meu respeito.”
19 “Ta yavoneaya, ‘Kaiwabu, niʼa ialamanigu lova edi vanue tafwalolo ʼidia yalugu ta au tovetumaqanayavo yakafidi ta yavunuqidi ʼinega vanue ʼebeyoqona ʼinaya yahaʼuluguyedi.
19 Eu respondi: “Senhor, eles bem sabem que eu ia de sinagoga em sinagoga, prendendo e açoitando os que criam em ti.
20 Ta wese niʼa ialamania tuta nana au tosimana Sitibeni iluveʼaligia yaʼa diʼwenaya yatovolo ta tolaʼai iviaqia yaʼa wese yaʼawahaqiaqiea. Ta ana toluveʼaliga adi kaleko iʼevataʼidi ta yaʼitamakidi tuta nana daboyega iluveʼaligia.’
20 Quando se derramava o sangue de Estêvão, tua testemunha, eu também estava presente, consentia nisso e até guardei as capas dos que o matavam.”
21 “Ta Kaiwabu voneguya, ‘Utauya, yavevetuneu luluvaia taudi ge me Diu ʼidia.’”
21 Mas ele me disse: “Vá, porque eu o enviarei para longe, aos gentios.”
22 Ta qabu diavona Faulo ena vona qabuna niʼa inoqola aqiaqiea. Ta tuta nana veʼale vonavona taudi ge me Diu weaqidi ʼinega iveʼale bonadi qiduanega ivekolukolua ivonaya, “ʼOloto baʼena kana luveʼaligia, tauna ge daluaqiaqiea be bwaʼobwaʼoya mayawaina natoa!”
22 Até este ponto a multidão ficou ouvindo. Mas, quando Paulo disse isso, começaram a gritar bem alto: — Fora com ele! Mate-o, porque ele não merece viver!
23 Ta ʼidewani ikolukolua ʼaiqa, ta adi kaleko ivataʼidi ta wese nuʼwa ilutevala vaneyedi.
23 Enquanto eles gritavam, tiravam as suas capas e jogavam poeira para o ar,
24 ʼInega toluavia edi tovamatana qiduana luvinedi Faulo ina aʼuluguyea edi baleki gamonaya ta wayo metametanega ina vunuqa dadanea ta ina vetalaʼaiea, e ʼinega nasimana ʼifoqe tolaʼai luveifana niʼa viaqia. Mana tovamatana nana nuanuana nahalamania tolaʼai weaqina baʼe ʼidewani ikolukolua ʼaiqa Faulo ʼinaya.
24 o comandante ordenou que Paulo fosse recolhido à fortaleza e que, sob açoite, fosse interrogado para saber por que motivo estavam gritando assim contra ele.
25 Niʼa iʼivaʼavaʼata Faulo sabi vunuqa dadanina, ta taha tovamatana goyona diʼwenaya tovotovolo ʼinega Faulo voneaya, “Nage ana fata taha Loma ʼolotona ʼidewana yaʼa ona vunuqigu ta ge oda vekotu nugwetegu be agu ʼebeveʼewa oda lobei?”
25 Quando o estavam amarrando com correias, Paulo perguntou ao centurião que ali estava: — Será que vocês têm o direito de açoitar um cidadão romano, sem que ele tenha sido condenado?
26 Ta tuta nana Faulo ena vona noqolia ʼinega tauya edi tovamatana qiduana ʼinaya vematamagilafuyea Faulo ena vona weaqina ta ʼinega vonaya, “Tolaʼai una viaqi ʼoloto baʼe ʼinaya? Tauna Loma ʼolotona.”
26 Ouvindo isto, o centurião procurou o comandante e lhe disse: — Que é isso que o senhor está prestes a fazer? Saiba que aquele homem é cidadão romano.
27 ʼInega tovamatana qiduana tauya Faulo ʼinaya ta vetalaʼaiea vonaya, “Una vona aqiaqiegu, oʼa Loma ʼolotou, nage gebu?” Ta Faulo voneaya, “ʼAo, yaʼa Loma ʼolotogu.”
27 Então o comandante veio e perguntou a Paulo: — Diga-me uma coisa: você é romano? Paulo respondeu: — Sou.
28 ʼInega tovamatana nana voneaya, “Yaʼa wese Loma ʼolotogu, ta nugweta mane qiduana Loma ana toluvine yaneidi ta ʼabiboda iawafelegu yaʼa Loma ana tomotau.” ʼInega Faulo veʼiea vonaya, “Yaʼa tamagu be inagu Loma ana tomotau, ʼinega wese yaʼa yaviʼoi Loma ʼolotogu ʼidewani.”
28 E o comandante disse: — Eu tive de gastar muito dinheiro para conseguir essa cidadania. Ao que Paulo respondeu: — Pois eu a tenho de nascença.
29 Ta toluavia diavona nawale ibaʼebaʼe Faulo sabi vunuqa dadanena, ta tuta nana ena vona inoqolia vonigo tauna Loma ʼolotona e ʼinega idena kwayavona. Ta wese edi tovamatana qiduana mwaniniva qiduana, mana Faulo Loma ʼolotona ta ena toluaviayavo niʼa luvinedi ta nimana iyoqonidi seniyega ta wese luvinedi ina vunuqa dadanea, ta baʼe ʼinega tovamatana nana me Loma edi luvine niʼa bwegea.
29 Imediatamente se afastaram os que iam interrogá-lo com açoites. O próprio comandante ficou com medo quando soube que Paulo era romano, porque tinha mandado amarrá-lo.
30 Mahala vulihia ʼinega toluavia edi tovamatana qiduana nuanuana nahalamani aqiaqiea tolaʼai weaqina me Diu Faulo iveʼewei. ʼInega toveguba qiduqiduadi ta wese kaniselayavo luvinedi ina vaʼauta. ʼInega seni liʼamia Faulo nimanega ta tauyea kanisela edi ʼebevaʼauta ʼinaya ta ʼiawadia vetovoloya.
30 No dia seguinte, querendo certificar-se dos motivos por que Paulo vinha sendo acusado pelos judeus, o comandante o soltou e ordenou que se reunissem os principais sacerdotes e todo o Sinédrio. E, mandando trazer Paulo, apresentou-o diante deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.