Atos 27

Mwan NT (Côte d’Ivoire) (MOA) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 ‑Wa ‑lɛdulaa 'waati 'la ba dɔɔ 'o nu gelɛ Itali 'klɛɛn 'ɛ 'yi ‑batoŋ' yi, 'ke ‑o Pɔlu 'pegee ‑kaso 'yi 'mu 'ɛ 'ke mu gbɛkpale ‑srwase' mu ‑kuŋlii do 'kɔɔ: ‑o ‑yaa 'bhɛ sii Zuliusi. 'Bhɛ ‑srwase' ‑kuŋlii 'ɛ 'kpale ‑yaa ‑srwase' 'lɛ ‑gbɛnɛ do 'la 'wiiŋ‑ ‑o ‑yaa 'mu sii dɔɔ: «‑Bhleŋgbe ‑gbɛnɛ 'ɛ ‑yaa' ‑srwase' mu.»
1 Como se determinou que havíamos de navegar para a Itália, entregaram Paulo e alguns outros presos a um centurião por nome Júlio, da Coorte Augusta.
2 'Bhɛ 'yi 'tɛ, 'ke 'o bɔle‑ ‑batoŋ' do 'yi, 'bhɛ ‑batoŋ' 'ɛ ‑daa Adramiti ‑wa 'ɛ ta, 'bhɛɛ‑ 'bhɛ 'yaa‑ ge 'zi Azi 'klɛɛn 'ɛ 'yi ‑batoŋ' dula‑ ‑wa mu 'ɛ ba ‑yrɛ ta; 'bhɛɛ‑ 'o ‑jilaa 'tɛ. Arisitaki ‑yaa 'o zi, ‑e ‑yaa da Tesaloniki ‑wa la, Masedwani 'klɛɛn 'ɛ 'yi.
2 E, embarcando nós em um navio adramitino, partimos navegando pelos lugares da costa da Ásia, estando conosco Aristarco, macedônio de Tessalônica.
3 'Bhɛ ta tooklin‑ yi 'ɛ 'le, 'ke 'o 'bhɔle Sidɔn ‑wa la. 'Duŋ‑ Zuliusi ‑yaa Pɔlu ‑gblakun' zii' 'elrele, 'bhɛɛ‑ ‑e ‑yaa to 'ke Pɔlu ge 'bhɛ 'bhɛgwlɛn‑ 'ke mu 'pubɔlɛ, 'kooko‑ ‑a maza ‑yaa pɛ yɛkɛ‑ mu 'la ma, ‑e sɔ 'mu ‑srɔɔwole 'mu 'kɔɔ.
3 E chegamos no dia seguinte a Sidom, e Júlio, tratando Paulo humanamente, lhe permitiu ir ver os amigos, para que cuidassem dele.
4 'O gole Sidɔn ‑wa 'ɛ ta, 'ke 'o Sipru 'klɛɛn 'ɛ makpale, ‑amasrɔyi ‑ploo mu 'ɛ 'yaa‑ 'kan zii' 'ke ‑o nu 'o ba ‑yrɛ ta.
4 E, partindo dali, fomos navegando abaixo de Chipre, porque os ventos eram contrários.
5 'Bhɛ blaan, 'ke 'o wɛyi‑ 'ɛ takanle, 'bhɛɛ‑ 'ke 'o 'kanle‑ Silisi 'pegee Panfili 'klɛɛn mu 'ɛ ‑din, 'bhɛɛ‑ 'ke 'o gele‑ bhɔlɛ wɛyi‑ 'lɛ ma ‑wa 'nɛ do ta: ‑o ‑yaa 'bhɛ sii Mira, 'bhɛɛ‑ 'bhɛ 'yaa‑ Lisi 'klɛɛn 'ɛ 'yi.
5 E, tendo atravessado o mar ao longo da Cilícia e Panfília, chegamos a Mirra, na Lícia.
6 'O ta ‑srwase' ‑kuŋlii 'ɛ ‑e ‑batoŋ' do ꞊ya 'bhɛ ‑wa 'ɛ ta; 'bhɛ ‑daa Alɛzandri ‑wa la, 'bhɛɛ‑ 'bhɛ 'yaa‑ ge 'zi Itali 'klɛɛn 'ɛ 'yi. 'Bhɛɛ‑ 'o ‑kuŋlii 'ɛ ‑yoo' ꞊bwa 'bhɛ ‑batoŋ' 'ɛ 'yi.
6 Achando ali o centurião um navio de Alexandria, que navegava para a Itália, nos fez embarcar nele.
7 'O ‑yrekpaa' ‑bebe ‑gaa wɛyi‑ 'ɛ ta, 'bhɛɛ‑ ‑batoŋ' 'ɛ 'yaa‑ ge 'zi yrɛtɛtɛ. 'O 'trɛbhwa‑ 'fruu, 'bhɛɛ‑ 'o 'naa nu bhɔlɛ 'tɛ Kinidi ‑wa 'ɛ ba ‑yrɛ ta. ‑Ploo mu 'ɛ 'yaa‑ 'kan zii' 'ke ‑o nu 'o ba ‑yrɛ ta, 'bhɛla‑ ‑yile 'waa ‑yaa sɔ gele‑ ‑li 'o 'lɛɛ 'egbɔɔnle. ‑Ayile 'o ꞊kaan Krɛti 'klɛɛn 'ɛ ‑din, 'bhɛɛ‑ 'o ‑ja Salimone ‑wa 'ɛ ba ‑yrɛ ta.
7 E, como por muitos dias navegássemos vagarosamente, havendo chegado apenas defronte de Cnido, não nos permitindo o vento ir mais adiante, navegamos abaixo de Creta, junto de Salmona.
8 'O gele wɛyi‑ 'ɛ ta 'ɛ 'yaa‑ ‑la 'zi 'o ta, 'bhɛla‑ ‑yile 'o ‑ja wɛyi‑ 'ɛ 'lɛ zi yrɛtɛtɛ, 'bhɛɛ‑ 'o ‑ja bhɔlɛ yrɛ do nɔɔ‑: ‑o ‑yaa 'bhɛ yrɛ 'ɛ sii: «‑Batoŋ' dulayrɛ ‑lrele' mu». ‑E ‑yaa ‑wa 'la 'bhɛ ‑din ‑o ‑yaa 'bhɛ sii Lase.
8 E, costeando-a dificilmente, chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto do qual estava a cidade de Laseia.
9 ‑Yrekpaa' ‑bebe ‑kaan 'o ta 'bhɛɛ‑ gbɛɛn‑. 'Bhɛɛ‑ 'waa‑ 'taa 'ɛ 'lɛ klɛle ‑saan 'eglɔɔle. ‑Amasrɔyi Zuufu mu a 'suŋwla bhla 'gbu 'ɛ 'kaan‑ gban bi, 'bhɛɛ‑ ‑niinii' 'kpa bhla ‑gbɛnɛ 'ɛ 'bhɛ 'yaa‑ zan bhɔlɛ 'ezin‑. 'Bhɛla‑ ‑yile, Pɔlu mɛɛ mu 'ɛ 'kpeelɛkanle ‑saan dɔɔ:
9 Passado muito tempo, e sendo já perigosa a navegação, pois também o jejum já tinha passado, Paulo os admoestava,
10 «'Ŋ 'yiɛnii mu, 'ke ‑kɔɔ' ‑ja 'taa 'lɛɛ zi, ‑e nu klɛlɛ ‑kɔɔ' 'gbu ma 'eyɔɔle: ‑amasrɔyi ‑batoŋ' 'pegee ‑a ‑yi 'kwe mu 'ɛ nu 'siɛlɛ‑, 'bhɛɛ‑ ‑kɔɔ' mu 'gbu 'win nu bolɛ ‑a ‑yi.»
10 dizendo-lhes: Varões, vejo que a navegação há de ser incômoda e com muito dano, não só para o navio e a carga, mas também para a nossa vida.
11 'Duŋ‑ 'o ta ‑srwase' ‑kuŋlii 'ɛ yaa Pɔlu 'wojan‑ 'ɛ 'klɔsikunlɛ. ‑Ya ꞊kpaa ‑batoŋ' 'bhɔ mi 'ɛ 'pegee 'bhɛ zan 'ɛ 'mu ‑la wojan 'ɛ 'yi.
11 Mas o centurião cria mais no piloto e no mestre do que no que dizia Paulo.
12 'Bhɛ ‑batoŋ' dulayrɛ 'ɛ yaa ‑yaa lele ‑niinii' 'kpa bhla ‑gbɛnɛ 'ɛ zi; 'bhɛla‑ ‑yile mɛɛ 'la zan mu ‑yaa 'yee‑ ‑batoŋ' 'ɛ 'yi, ‑o ‑bebe 'a ꞊pia dɔɔ 'o ge yrɛ ‑bhɛɛke' do nɔɔ‑. ‑O 'yaa‑ zi 'bhii‑ ‑o ge 'tɛn ‑batoŋ' dula‑ ‑wa 'la ‑o ‑yaa 'bhɛ sii Fenisi 'bhɛɛ‑ ma, 'kooko‑ ‑niinii' 'kpa 'waati 'ɛ kan 'o ta 'bhɛ ꞊nɔɔ ye. 'Bhɛ ‑wa 'ɛ 'yaa‑ 'ke Krɛti 'klɛɛn 'ɛ 'yi ‑batoŋ' dula‑ ‑wa 'ɛ do ‑la ‑le; 'bhɛ ‑wa 'ɛ 'lɛklale ‑yaa ‑yretɛbhɛ baa‑ yrɛ nɔɔ‑.
12 E, como aquele porto não era cômodo para invernar, os mais deles foram de parecer que se partisse dali para ver se podiam chegar a Fenice, que é um porto de Creta que olha para a banda do vento da África e do Coro, e invernar ali.
13 'Bhɛ 'waati 'ɛ ba, 'ke ‑ploo ‑dɔɔ 'nɛ do 'kanle‑ 'sanle 'kee‑ da wɛyi‑ ba ‑yrɛ ta. ‑O 'kpee ma ‑o ‑yaa sɔ gele‑ ‑waa' 'taa 'ɛ ta 'tɛ. 'Bhɛ klɛle 'tɛ, piibhɛ kpu ‑gbɛnɛ 'la 'bhɛ ‑batoŋ' 'ɛ dulaa' ‑yi 'ɛ ba, 'ke ‑o 'bhɛ gole‑, 'bhɛɛ‑ 'ke ‑batoŋ' 'ɛ 'yrole 'o 'le, 'kee‑ ge Krɛti 'klɛɛn 'ɛ 'yi wɛyi‑ 'ɛ 'lɛ zi.
13 E, soprando o vento sul brandamente, lhes pareceu terem já o que desejavam, e, fazendo-se de vela, foram de muito perto costeando Creta.
14 'Duŋ‑ 'o 'yrole‑ 'bhɛ ꞊nɔɔ 'laa ‑mɔlɛ', 'ke ‑ploo ‑gbɛnɛ do 'kanle‑ 'sanle: 'bhɛ 'yaa‑ da 'zi Krɛti vlɛ gɔɔn mu 'ɛ 'yi, mɛɛ gbɛ ‑yiɛ' ta 'kee‑ nu 'o ba ‑yrɛ ta, ‑o ‑yaa 'bhɛ ‑ploo 'ɛ sii Erakilɔn.
14 Mas, não muito depois, deu nela um pé de vento, chamado Euroaquilão.
15 'Bhɛ klɛle 'tɛ, 'ke 'yee‑ ‑ploo ‑gbɛnɛ 'ɛ gele‑ ‑batoŋ' 'ɛ 'le. 'O gbɛ laa ‑yaa 'sɔle ‑a dulale ta, ‑ayile 'wa ꞊twa 'ke ‑ploo 'ɛ ge 'o 'le ‑batoŋ' 'ɛ 'yi ‑yi 'ɛ ta.
15 E, sendo o navio arrebatado e não podendo navegar contra o vento, dando de mão a tudo, nos deixamos ir à toa.
16 'Bhɛɛ‑ boolazi, ‑e ‑ja 'kanlɛ‑ 'o 'le wɛyi‑ 'mliŋgole ‑yaa 'trɛ gbɛ ‑nɛ do 'la zi 'bhɛ ‑zanta', ‑o ‑yaa 'bhɛ 'trɛ gbɛ ‑nɛ 'ɛ sii Koda, 'bhɛɛ‑ 'bhɛ dɔle 'la ꞊yaa ‑ploo 'ɛ 'lɛɛ, 'bhɛ ꞊swa ‑a ‑yikunle. 'Bhɛla‑ ‑yile, mɛɛ ‑bhee ‑batoŋnɛ 'la ꞊yaa 'o 'kɔɔ, 'o ‑dwa 'eglɔɔle 'ke 'o gbɛsɔ 'bhɛ 'kunle ta, 'bhɛɛ‑ 'o 'bhɛ ‑gwa ‑yi 'ɛ ba.
16 E, correndo abaixo de uma pequena ilha chamada Cauda, apenas pudemos ganhar o batel.
17 'O 'yanle‑ ‑a 'pwɛlele ‑yi 'ɛ ba, 'ke 'o ‑batoŋ' ‑gbɛnɛ 'ɛ 'bhɛ 'yrele 'ke bhlɛ mu 'le, 'kooko‑ yaa nu 'siɛlɛ‑. 'Bhɛ blaan, sɔgbɛ mu 'la 'yaa‑ 'yee‑ ‑batoŋ' ‑gbɛnɛ 'ɛ 'lɛdɔɔ‑, ‑a bhɔ mu 'ɛ ‑o 'mu mazinaa ‑amasrɔyi ‑o ‑yaa ‑gblaan 'zi dɔɔ ‑ploo 'ɛ 'yaa nu gelɛ 'waa‑ ‑batoŋ' 'ɛ zikli 'ɛ gbaanlɛ ‑yrɛntrɛ' 'yi Libi 'klɛɛn 'ɛ ba ‑yrɛ ta.
17 E, levado este para cima, usaram de todos os meios, cingindo o navio; e, temendo darem à costa na Sirte, amainadas as velas, assim foram à toa.
18 'Bhɛ ta tooklin‑ yi 'le, ‑ploo ‑gbɛnɛ 'ɛ 'yaa‑ ge 'zi 'o bɛɛnlele 'eglɔɔle. 'Bhɛla‑ ‑yile 'ke 'waa‑ ‑batoŋ' 'ɛ 'yi yewo mu 'ɛ ‑wa ‑yi 'kwe mu 'ɛ 'ke mu blinle 'sanle ‑yi 'ɛ ba, 'kooko‑ ‑a gbiŋ go.
18 Andando nós agitados por uma veemente tempestade, no dia seguinte, aliviaram o navio.
19 'Bhɛ ‑yrekpaa' yaga mi 'ɛ ma wɛyi‑ 'ɛ ta, 'ke 'woo‑ ‑batoŋ' 'yi yewo mu 'ɛ ‑o 'gbu 'yee‑ ‑batoŋ' 'ɛ 'yi yewopɛ mu 'ɛ 'ke blinle‑ ‑yi 'ɛ ba.
19 E, ao terceiro dia, nós mesmos, com as próprias mãos, lançamos ao mar a armação do navio.
20 'Bhɛɛ‑ 'o ‑yrekpaa' ‑bebe ‑gaa 'ke 'o 'yrɛ 'laa kpa ‑yretɛbhɛ 'pegee mlɛklɛnnɛ mu ma ‑titi, 'bhɛɛ‑ 'duŋ‑ ‑ploo ‑gbɛnɛ 'ɛ ‑a 'kanle‑ 'ɛ baan' 'yaa‑ ꞊kla zii' ‑a ba 'eglɔɔle 'ezin‑. 'Bhɛla‑ ‑yile, 'o 'yri 'laa ‑yaa ‑li 'o 'kedo‑ 'kpɔ 'bheele‑ ta.
20 E, não aparecendo, havia já muitos dias, nem sol nem estrelas, e caindo sobre nós uma não pequena tempestade, fugiu-nos toda a esperança de nos salvarmos.
21 ‑A nɔɔ‑ ꞊mwa, 'ke ‑batoŋ' 'yi mu 'ɛ waa pɛ 'kedo‑ 'kpɔ bhle. 'Bhɛ 'yi 'tɛ, 'ke Pɔlu dulale' ‑o 'kpɛn 'pleŋ‑, 'bhɛɛ‑ 'ke ‑ya pele‑ dɔɔ: «'Ŋ 'yiɛnii mu, 'ke 'ka 'ka 'trɔnkpa bi 'ŋ 'wojan‑ 'ɛ ꞊la, ‑kɔɔ' 'laa ‑yaa nu golɛ Krɛti. 'Bhɛɛ‑ ‑kɔɔ' 'trɛ 'laa ‑yaa nu bhɔlɛ, 'bhɛ 'pegee ‑kɔɔa' pɛ mu 'ɛ ‑bebe 'laa ‑yaa nu 'siɛlɛ‑ 'bhɛ gbɛɛn‑ ‑gee'.
21 Havendo já muito que se não comia, então, Paulo, pondo-se em pé no meio deles, disse: Fora, na verdade, razoável, ó varões, ter-me ouvido a mim e não partir de Creta, e assim evitariam este incômodo e esta perdição.
22 'Duŋ‑ 'mi 'ka 'lia zii' ‑zɔn dɔɔ ‑ka 'ka zru dɔ 'eglɔɔle; ‑amasrɔyi 'ka do 'kpɔ 'win 'laa nu bolɛ ‑a ‑yi, 'ke yaa 'e go ‑kɔɔa' ‑batoŋ' 'ɛ 'bhɛ do ‑kplɛn ba.
22 Mas, agora, vos admoesto a que tenhais bom ânimo, porque não se perderá a vida de nenhum de vós, mas somente o navio.
23 'Ŋ 'yoo‑ ‑Waanbhaa' 'la ‑yaa' mɛɛ 'le, 'bhɛɛ‑ 'ke 'ŋ 'yoo‑ yewo 'zi 'a ni bhe, ‑yaa' ‑mlɛkɛ' do ‑pwɛla 'ŋ ba ‑zɔn ‑bi 'lɛɛ‑ zi.
23 Porque, esta mesma noite, o anjo de Deus, de quem eu sou e a quem sirvo, esteve comigo,
24 'Bhɛɛ‑ ‑ya ꞊pia 'ŋ ni dɔɔ: ‹Pɔlu, 'yaa ‑gblaanlɛ'! ‑Yoo 'ke ‑za 'le 'kee‑ ge ‑janwolɛ ‑bhleŋgbe ‑gbɛnɛ 'ɛ 'lɛ ma Rɔmu ‑wa 'ɛ ta; 'bhɛla‑ ‑yile, ‑Waanbhaa' a wlanya 'ɛ ma, 'bhi 'srɔyi, mɛɛ 'la zan mu 'kpɛn ‑o ‑batoŋ' 'lɛɛ‑ 'yi, 'mu nu golɛ ‑a ‑yi 'ezin‑.›
24 dizendo: Paulo, não temas! Importa que sejas apresentado a César, e eis que Deus te deu todos quantos navegam contigo.
25 'Bhɛla‑ ‑yile, 'ŋ 'yiɛnii mu, ‑ka 'ka zru dɔ 'eglɔɔle; ‑amasrɔyi 'mi 'gbu 'kpale‑ ‑o ‑Waanbhaa' 'yi 'bhii‑ ‑mlɛkɛ' 'ɛ ‑jan yɛkɛ‑ 'la ꞊woa, ‑e nu 'bhɛɛ 'yi za klɛlɛ.
25 Portanto, ó varões, tende bom ânimo! Porque creio em Deus que há de acontecer assim como a mim me foi dito.
26 'Duŋ‑ ‑batoŋ' 'ɛ kli nu gelɛ gbaanlɛ 'trɛ 'yi ‑kɔɔ' 'le 'klɛɛn do 'la 'yi, wɛyi‑ 'mliŋgole ‑o 'bhɛ 'klɛɛn 'ɛ zi.»
26 É, contudo, necessário irmos dar numa ilha.
27 'O ‑yrekpaa' vu ta yiziɛ mi ma wɛyi‑ 'ɛ ta, blaŋdrɛyi bhla 'ɛ ba, 'ke ‑ploo ‑gbɛnɛ 'ɛ ‑yoo gele ma 'o 'le 'taŋii wɛyi‑ 'ɛ ta, ‑o ‑yaa' 'bhɛ wɛyi‑ 'ɛ sii ‹Meditrane wɛyi‑›. 'Bhɛ 'waati 'ɛ ba, 'kee‑ klɛle‑ 'waa‑ ‑batoŋ' 'ɛ 'bhɔ mu 'ɛ ni 'bhii‑ 'o ꞊bhwa gban wɛyi‑ 'ɛ 'lɛ zi.
27 Quando chegou a décima quarta noite, sendo impelidos de uma e outra banda no mar Adriático, lá pela meia-noite, suspeitaram os marinheiros que estavam próximos de alguma terra.
28 'Bhɛ klɛle 'tɛ, 'ke ‑o piibhɛ kpu do ‑yrele' bhlɛ ma, 'bhɛɛ‑ 'ke ‑o 'bhɛ bhlɛ 'ɛ blinle‑ ‑yi 'ɛ ba, ‑yi 'ɛ ‑gluu 'ɛ dan zayi', 'bhɛɛ‑ 'ke 'bhɛ gele‑ 'tɛnlɛ‑ 'trɛ ma; 'trɛ 'ɛ 'yaa‑ wɛyi‑ 'ɛ ꞊la mɛtrɛ mia do bhɛ vu ta 'srwaplɛ‑. ‑O bhɔle sa ‑o ‑lɛɛ, 'ke 'o 'yee‑ piibhɛ kpu 'ɛ blinle‑ 'ezin‑, 'bhɛɛ‑ 'ke 'trɛ 'ɛ pleŋgole bole‑ ‑o ma mɛtrɛ mia do bhɛ 'srwaa‑.
28 E, lançando o prumo, acharam vinte braças; passando um pouco mais adiante, tornando a lançar o prumo, acharam quinze braças.
29 ‑O ‑yaa ‑gblaan 'zi dɔɔ 'waa‑ ‑batoŋ' 'ɛ yaa nu gelɛ 'palɛ‑ vlɛ ‑kpuŋ mu 'ke mu ma ‑yi 'ɛ ꞊la, 'bhɛla‑ ‑yile, 'ke ‑wa dula‑ piibhɛ kpu yiziɛ bɔle‑ ‑yi 'ɛ ba ‑a ‑zanta', 'bhɛɛ‑ 'o 'yrɛ ꞊mwa tooklinle ‑lɛɛ.
29 E, temendo ir dar em alguns rochedos, lançaram da popa quatro âncoras, desejando que viesse o dia.
30 'Bhɛ klɛle 'tɛ, 'ke 'waa‑ ‑batoŋ' 'ɛ 'bhɔ mu 'ɛ ‑wa pele‑ dɔɔ ‑o blasanle 'bhɛɛ‑ ‑o go ‑batoŋ' 'ɛ 'yi; 'bhɛɛ‑ 'ke 'woo‑ 'o 'bhee ‑batoŋnɛ 'ɛ 'bhɛ bɔle‑ ‑yi 'ɛ ba, 'bhɛɛ‑ ‑wa ‑kla 'bhii‑ ‑o gele‑ 'waa‑ ‑batoŋ' dula‑ piibhɛ kpu mu 'ɛ bɔlɛ ‑yi 'ɛ ba ‑a ‑lɛɛ.
30 Procurando, porém, os marinheiros fugir do navio e tendo já deitado o batel ao mar, como que querendo lançar as âncoras pela proa,
31 'Duŋ‑ Pɔlu pe Romɛ mu a ‑srwase' ‑kuŋlii 'ɛ 'pegee ‑srwase' ‑vin mu 'ɛ ni dɔɔ: «'Ke ‑batoŋ' 'bhɔ mu 'lɛɛ‑ waa bolɛ ‑batoŋ' 'ɛ 'yi ‑gɛ, 'ka 'laa nu golɛ ‑a ‑yi ‑titi.»
31 disse Paulo ao centurião e aos soldados: Se estes não ficarem no navio, não podereis salvar-vos.
32 'Bhɛ klɛle 'tɛ, 'ke ‑srwase' mu 'ɛ ‑o bhlɛ mu 'ɛ takanle 'yee‑ mɛɛ ‑bhee ‑batoŋnɛ 'ɛ ma, 'bhɛɛ‑ 'ke ‑yi 'ɛ gele‑ 'kɛle‑.
32 Então, os soldados cortaram os cabos do batel e o deixaram cair.
33 Tooklinle ‑lɛɛ sa, 'ke Pɔlu 'a 'pele ‑o 'kpɛn ni dɔɔ ‑o pɛbhle, 'bhɛɛ‑ ‑e pe ‑o ni dɔɔ: «‑Kɔɔ' 'yrekpaa vu ta yiziɛ ‑le ‑zɔn ‑gɛ 'ke 'ka do 'kpɔ 'nii‑ zinale laa ‑o 'ka ta, 'bhɛɛ‑ 'ka 'laa pɛ 'kedo‑ 'kpɔ 'bhlelɛ‑ ‑li.
33 E, enquanto o dia vinha, Paulo exortava a todos a que comessem alguma coisa, dizendo: É já hoje o décimo quarto dia que esperais e permaneceis sem comer, não havendo provado nada.
34 ‑Ayile 'mi ‑sromabɔ 'ka ni dɔɔ ‑ka 'ka zru dɔ 'eglɔɔle, 'bhɛɛ‑ 'ka pɛbhle; 'ke 'ka pɛ sa ꞊bhla, 'bhɛɛ‑ 'ka nu 'sɔlɛ‑ ‑bheele'. 'Duŋ‑ 'ka do 'kpɔ 'laa nu galɛ 'bhɛɛ‑ ‑e nu 'tɛnlɛ‑ 'ka winbhɛ ‑nɛ do baale ma.»
34 Portanto, exorto-vos a que comais alguma coisa, pois é para a vossa saúde; porque nem um cabelo cairá da cabeça de qualquer de vós.
35 Pɔlu 'yanle‑ 'bhɛ ‑jan 'ɛ 'wolele, 'kee‑ 'bluu do 'sile, 'bhɛɛ‑ 'kee‑ ‑Waanbhaa' 'pubɔle 'bhɛ ma ‑o 'kpɛn 'yrɛ ma; 'bhɛ blaan, 'ke ‑ya kpu do 'kanle 'bhɛɛ‑ 'kee‑ 'bhɛ 'bhlele‑ 'sanle.
35 E, havendo dito isto, tomando o pão, deu graças a Deus na presença de todos e, partindo- o, começou a comer.
36 'Bhɛ klɛle 'tɛ, ‑o 'bhɛ 'yelawoa, 'ke ‑woo zru dɔle‑ 'eglɔɔle, 'bhɛɛ‑ 'ke ‑o 'kpɛn pɛbhlele 'ezin‑.
36 E, tendo já todos bom ânimo, puseram-se também a comer.
37 'O mɔɔ 'la 'kpɛn 'yaa‑ ‑batoŋ' 'ɛ 'yi 'o 'yaa‑ mɛɛ ‑kɛmɛ plɛ 'ke mɛɛ mia yaga bhɛ vu ta 'srwado‑ (276).
37 E éramos ao todo no navio duzentas e setenta e seis almas.
38 ‑O yanle pɛ 'ɛ 'bhlelele, 'ke ‑o ble bhɛ mu 'la 'yaa‑ ‑batoŋ' 'ɛ 'yi 'mu blinle‑ wɛyi‑ 'ɛ ba, 'kooko‑ ‑batoŋ' 'ɛ gbiŋ go.
38 Refeitos com a comida, aliviaram o navio, lançando o trigo ao mar.
39 Tooklinle 'tɛ, ‑batoŋ' 'bhɔ mu 'ɛ waa 'trɛ 'ɛ madɔlɛ. 'Duŋ‑ wɛyi‑ 'ɛ 'trɛ 'ɛ ꞊bhla yrɛ 'la ꞊nɔɔ, ‑o 'bhɛɛ‑ ꞊ya, 'bhɛɛ‑ ‑o ‑yaa zi 'bhii‑ ‑o ‑batoŋ' 'ɛ dula‑ 'bhɛ yrɛ 'ɛ ꞊nɔɔ.
39 E, sendo já dia, não reconheceram a terra; enxergaram, porém, uma enseada que tinha praia e consultaram-se sobre se deveriam encalhar nela o navio.
40 'Bhɛla‑ ‑yile, 'ke ‑o ‑batoŋ' dula‑ piibhɛ kpu mu 'ɛ ma bhlɛ mu 'ɛ 'ploole, 'bhɛɛ 'ke ‑o 'mu bɔle‑ ‑yi 'ɛ ba. 'Ke ‑o ‑batoŋ' 'ɛ 'bhɔpɛ‑ 'ɛ ma bhlɛ mu 'ɛ 'ploole 'ezin‑. 'Bhɛ blaan, 'ke ‑o sɔgbɛ do ‑yrele' ‑batoŋ' 'ɛ 'lɛɛ; 'kooko‑ ‑ploo 'ɛ kla 'bhɛ 'yi 'bhɛɛ‑ ‑e ge ‑batoŋ' 'ɛ 'le wɛyi‑ 'ɛ gɔɔna.
40 Levantando as âncoras, deixaram-no ir ao mar, largando também as amarras do leme; e, alçando a vela maior ao vento, dirigiram-se para a praia.
41 'Duŋ‑ ‑batoŋ' 'ɛ ‑ja dulalɛ ‑yrɛntrɛ' kpo do ta tɔbhlɛ plɛ pleŋ‑. ‑Batoŋ' 'ɛ yin 'ɛ ‑zwanna ‑yrɛntrɛ' 'ɛ 'yi, 'bhɛɛ‑ yaa 'sɔlɛ‑ gole. 'Bhɛɛ‑ wɛyi‑ 'pɔɔ mu 'ɛ 'pa gbɛ ‑yɔɔ' 'kɔɔ ‑batoŋ' 'ɛ ma, 'ke ‑a ‑zanta' yrɛ 'ɛ 'bhɛ 'siɛle.
41 Dando, porém, num lugar de dois mares, encalharam ali o navio; e, fixa a proa, ficou imóvel, mas a popa abria-se com a força das ondas.
42 'Bhɛ klɛle 'tɛ bhe, ‑srwase' mu 'ɛ 'yaa‑ zi 'bhii‑ ‑o ‑kaso 'yi mu 'ɛ dɛ, 'kooko‑ ‑o do 'kpɔ 'laa blasan ‑yi 'kanlele.
42 Então, a ideia dos soldados foi que matassem os presos para que nenhum fugisse, escapando a nado.
43 'Duŋ‑ Romɛ mu a ‑srwase' mu ‑kuŋlii 'ɛ 'bhɛ ‑yaa' zi 'bhii‑ 'bhɛ Pɔlu ‑si 'ɛ go ‑za 'yi. 'Bhɛla‑ ‑yile, ‑srwase' mu 'ɛ 'yaa‑ zan ‑za 'la klɛlɛ, ‑e 'bhɛ 'yigaa‑ 'mu 'kɔɔ, 'bhɛɛ‑ 'ke ‑ya pele‑ dɔɔ 'ke mɛɛ 'la zan mu sɔ ‑yikanle, 'mu bɔ ‑yi 'ɛ ba 'elwale 'pe, 'bhɛɛ‑ 'mu ge 'trɛ ma.
43 Mas o centurião, querendo salvar a Paulo, lhes estorvou este intento; e mandou que os que pudessem nadar se lançassem primeiro ao mar e se salvassem em terra;
44 'Bhɛɛ‑ ‑e pe mɛɛ ‑vin mu 'ɛ ni dɔɔ 'mu ge ‑o zi ‑batoŋ' kplɛ 'ɛ ‑yripee' mu 'ɛ ta ‑yi 'ɛ ta. ‑O 'kpɛn ꞊swa bhɔle‑ ‑o ma 'pule 'trɛ ma 'bhɛɛ‑ gbɛɛn‑ bhe, 'bhɛɛ ‑za 'yɔɔ‑ 'kedo‑ 'kpɔ 'laa 'tɛnlɛ‑ mɛɛ 'kedo‑ ma.
44 e os demais, uns em tábuas e outros em coisas do navio. E assim aconteceu que todos chegaram à terra, a salvo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.