João 7

mgv (MGV) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Pagajomukiya ganiaga, Yesu jabia jakajendajenda mu Galilaya, ndaba ngasejapai kujenda ku Yudea ndaba aka kilongosi ba Ayaudi bapala kunkoma.
1 Passadas essas coisas, Jesus andava pela Galileia, porque não desejava andar pela Judeia, visto que os judeus queriam matá-lo.
2 Lisoba la tipati ga Ayaudi lukutama mwi indamba labia liegali,
2 E a festa dos judeus, chamada de Festa dos Tabernáculos, estava próxima.
3 alongu baka Yesu bumpwajila, “Guboka pamba gujenda ku Yudea, ili banafunzi baku akagabona mahengu gaguhenga.
3 Então os irmãos de Jesus se dirigiram a ele e disseram: — Deixe este lugar e vá para a Judeia, para que também os seus discípulos vejam as obras que você faz.
4 Nga mundu jojuhiya majambu gajuhenga anajupala jumanyikana kwa bandu. Ndaba guhenga majambu ge haga nala ulilangia kwa bandu bupundema poti!”
4 Porque, se alguém quer ser conhecido, não pode realizar os seus feitos em segredo. Já que você faz essas coisas, manifeste-se ao mundo.
5 Hata akalongu baki ngasebunhobalile.
5 Acontece que nem mesmo os irmãos de Jesus criam nele.
6 Yesu jaapwajila, “Kipindi sangu sekibii sapi ngasekihikike, lakini kwinu mwanganya ipindi yoti ya sapi.
6 Então Jesus lhes disse:
7 Bandu bupundema ngaawesi kunsuki mwanganya, ila anzuki nepani, ndaba nepani naapwagi mahengu gabu giliya.
7 O mundo não pode odiar vocês, mas a mim ele odeia, porque eu dou testemunho a respeito dele, dizendo que as suas obras são más.
8 Mwanganya nnzendaniya ku tipati. Nepani nganyendi ku tipati, ndaba kipindi sangu saasapi sakona ngasekihikike.”
8 Vão vocês para a festa. Eu não vou, porque o meu tempo ainda não se cumpriu.
9 Yesu pajajomula kwaapwagi ganiaga, jahigaliya ku Galilaya.
9 Tendo dito isso, Jesus continuou na Galileia.
10 Alongu baki pababiya apiti ku tipati, Yesu najombi jajenda ahelahe, lakini jajenda sukulihiya bila kulilangi kwa bandu.
10 Depois que seus irmãos tinham ido à festa, Jesus também foi, não publicamente, mas em segredo.
11 Aka kilongosi ba Ayaudi babiya bukuntaputa mtipati, balalukiya, “Jubi kwako?”
11 Ora, os judeus o procuravam na festa e perguntavam: — Onde estará ele?
12 Babiya atenda kubolane. Bangi bapwaaga, “Yesu mundu jwa amboni” Bangi bapwaaga, “Ngahela, ila jaakonga bandu.”
12 E havia grande murmuração a respeito de Jesus entre as multidões. Uns diziam: — Ele é bom. E outros afirmavam: — Não, não é! Ele engana o povo.
13 Lakini ngamundu jojalenga kundongale pagwendu, ndaba jakaajogopa aka kilongosi ba Ayaudi.
13 Entretanto, ninguém falava dele abertamente, por ter medo dos judeus.
14 Hata hela tipati egahika pikilanda, Yesu jajingala mu Nyumba jaka Sapanga nuku tumbuli kubola bandu.
14 Quando a festa já estava na metade, Jesus foi ao templo e começou a ensinar.
15 Aka kilongosi ba Ayaudi basangi bapwaaga, “Boo mundu ajo mabole haga jupatiki kwako najombi ngase bumbolike?”
15 Então os judeus se maravilhavam e diziam: — Como é que ele pode ser letrado, se não chegou a estudar?
16 Yesu jaapwagila, “Mabolee ga mola nga gango, ila gaka jola jojundumiki.
16 Jesus lhes respondeu:
17 Mundu najupai kuhenga gajupala Sapanga, jiimanya ana mabole gangu gahuma kwaka Sapanga, au gahuma kwangu namwete.
17 Se alguém quiser fazer a vontade de Deus, conhecerá a respeito da doutrina, se ela é de Deus ou se eu falo por mim mesmo.
18 Mundu jojupwa malobi gaki mweni pe jutaputa ulumbi waki mweni, ila jojutaputa ulumbi waka joantumiki, hoju julonge sakaka wala nkati jaki ngasejubii nu ubaja wokapi.
18 Quem fala por si mesmo está buscando a sua própria glória; mas o que busca a glória de quem o enviou, esse é verdadeiro, e nele não há falsidade.
19 Musa ngasejumpeki mwanganya Malagalaki? Lakini ngajumuwi jojukamulaki malagalaki jene. Boo, henu ndaba jakii mpala kungoma nenga?”
19 Não é fato que Moisés deu a Lei para vocês? Contudo, nenhum de vocês a cumpre. Por que estão querendo me matar?
20 Bandu bala bapwaaga, “Wehapa gubii ni kilombu. Nya jojupala kugukoma weapa?”
20 A multidão respondeu: — Você tem demônio. Quem é que está querendo matá-lo?
21 Yesu japwaaga, “Nahengiki ndonduke jimu mwanganya ntenda kusangaa.
21 Jesus respondeu:
22 Musa jumpekia Malagalaki gu kuseku jandu. Lakini Malagalaki gee haga ngasegahuma kwaka Musa ila kwaka aka ahoku bitu na mwanganya nseku jandu hata Lisoba lu Kupomulela.
22 Moisés lhes deu a circuncisão — se bem que ela não vem de Moisés, mas dos patriarcas —, e vocês fazem a circuncisão de um menino até mesmo no sábado.
23 Ana mundu juwesa kunseku jandu mundu Lisoba lu Kupomulela ili Malagalaki gaka Musa giihalabika, boo ndaba ja kii nhyome nepani kundamisa mundu Lisoba lu Kupomulela?
23 E, se um menino pode ser circuncidado em dia de sábado, para que a Lei de Moisés não seja desrespeitada, por que vocês ficam indignados contra mim, pelo fato de eu ter curado por completo um homem num sábado?
24 Nkotuka kutemu kukulingali kunza pee, ila ntemula ngati ejupala Sapanga.”
24 Não julguem segundo a aparência, mas julguem pela reta justiça.
25 Henu, bandu bangi buku Yelusalemu bapwaaga, “Jonoju lee ngajobuntaputa ili bunkomaje?
25 Alguns de Jerusalém diziam: — Não é este o homem que estão querendo matar?
26 Linga! Ajo hapa julonge pagwendu, wala nga mundu joampwagi lilobi! Henu aka kilongosi amanyiki jonzo ndi Kilisitu nkombosi?
26 Eis que ele fala abertamente, e ninguém lhe diz nada. Será que as autoridades reconhecem de fato que este é o Cristo?
27 Kilisitu pajihika nga mundu jojwimanya kojuhumila, lakini twepani tukumanyi kojuhumi mundu ajo.”
27 Mas nós sabemos de onde este homem vem. Quando, porém, o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é.
28 Henu Yesu pajwabiya jubola mu Nyumba jaka Sapanga, japwaga kwa sauti, “Ati mpwaga nepani mmanyi nakonhuma mukumanyi? Lakini nepani ngasenhikiki kupete uwesu wangu na mwete, ila jojundumiki ndi jwa sakaka. Mbanganya ngasemumanye,
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em voz alta:
29 nepani nummanyiki ndaba nahuma kwaki najombi ndi jojundumiki.”
29 Eu o conheço, porque venho da parte dele e ele me enviou.
30 Ndienu bataputa kunkamu, lakini nga mundu jojalenga kunkamu ndaba saa jaki jabiya jakona ngasejihikike.
30 Então quiseram prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos, porque a sua hora ainda não havia chegado.
31 Bandu bingi munsambi we gola batenda kunhobale bapwaaga, “Boo Kilisitu pajiihika jihenga nginyuli ngolongu ngani kupeta yejahenga ajojo?”
31 Porém muitos dentre a multidão creram nele e diziam: — Quando o Cristo vier, será que vai fazer maiores sinais do que este homem tem feito?
32 Afalisayu bajowana bandu bakabolannya malobi gaka Yesu gala, ndi bombi pamu na agolu akolongu baatuma alonda babu ajenda bukunkamula.
32 Os fariseus, ouvindo a multidão murmurar essas coisas a respeito de Jesus, juntamente com os principais sacerdotes enviaram guardas para o prender.
33 Yesu japwaaga, “Nepani nakona pamu numbanganya kukipindi kijipi ndienu nikelubuka kwaka jojundumiki.
33 Jesus disse:
34 Mwindaputa wala ngamwimone, ndaba ngamwiwesi kuhika pandu panibiya.”
34 Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou.
35 Alongosi ba Ayaudi balongalaniya beni na beni, “Mundu jonzo jijenda kwako twepani sangakuwesa kumbona? Boo jijenda ku misi ja Agiliki koahami Ayaudi na kwaabola Agiliki?
35 Então os judeus disseram uns aos outros: — Para onde ele irá que não o possamos achar? Será que pretende ir para a diáspora entre os gregos, a fim de ensinar os gregos?
36 Jubii na maana boo ejupwaaga, ‘Mwindaputa lakini ngamwimoni na panibiya mwanganya ngamwiwesi kuhika?’ ”
36 Que significa isso que ele diz: “Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou?”
37 Lisoba la mwisu la tipati gi indamba labiya lisoba likolongu. Yesu jajema nukupwaga kwa sauti ngolongu, “Mundu najubi na nywita, juhika kwangu jukunywa.
37 No último dia, o grande dia da festa, Jesus se levantou e disse em voz alta:
38 Ngati Maandiku ga Sapi egapwaga, ‘Jojunhobale nepani, losi ya masi ga womi ginyika kuhuma nkati jaki.’ ”
38 Quem crer em mim, como diz a Escritura, do seu interior fluirão rios de água viva.
39 Yesu japwaaga haga kundongule Loho jaka Sapanga, bandu bala ba bunhobali jombi bitenda kunzopa. Kipindi se hesi Loho jaka Sapanga jabii ngasejihikike, ndaba Yesu jabiya jakoni ngasejujingi muukolongu waki.
39 Isso ele disse a respeito do Espírito que os que nele cressem haviam de receber; pois o Espírito até aquele momento não tinha sido dado, porque Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Ndipala nsambi wa bandu be bala pabajowana malobi gala bapwaaga, “Sakaka mundu jonzo ndi Mlota jwaka Sapanga jola.”
40 Quando ouviram essas palavras, alguns do meio do povo diziam: — Este é verdadeiramente o profeta.
41 Bangi bapwaga, “Jonzo ndi Kilisitu nkombosi.”
41 Outros diziam: — Ele é o Cristo. Outros, porém, perguntavam: — Por acaso o Cristo virá da Galileia?
42 Maandiku ga Sapi lee ngasegapwajiki Kilisitu jisaliwa mukibeleku saka Nkolongu Daudi na musi uku Betelehemu, musi gola gojatama Daudi?”
42 Não diz a Escritura que o Cristo vem da descendência de Davi e da aldeia de Belém, de onde era Davi?
43 Ndipala bandu batenda kubaganika ndaba jaka Yesu.
43 Assim, houve divisão entre o povo por causa dele.
44 Bangi kati jabu bapala kunkamu, lakini nga mundu jojalenga kungusa.
44 Alguns queriam prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos.
45 Ndienu alonda bala bakelubuka kwa akolongu ba agolu na Afalisayu. Nabombi balalukiya alonda, “Boo, ndaba ja kii ngasemundetiki Yesu?”
45 Os guardas voltaram à presença dos principais sacerdotes e fariseus, e estes lhes perguntaram: — Por que vocês não o trouxeram?
46 Alonda bala bapwaga, “Ngasejubii mundu jojuwesa kulonge ngati ejulonge mundu jola!”
46 Eles responderam: — Jamais alguém falou como este homem.
47 Afalisayu bapwaga, “Boo na mwanganya ahelahe jutei kunkonga?
47 Os fariseus disseram aos guardas: — Será que também vocês foram enganados?
48 Boo nhwahiki lee kumbona kilongosi jokapi ja bandu au jumu jwa Afalisayu babunhobalela?
48 Por acaso alguma das autoridades ou algum dos fariseus creu nele?
49 Ngahela lakini nsambi wa bandu aba bangakumanya Malagalaki gaka Musa, apatiki yaambamba kuhuma kwaka Sapanga!”
49 Mas esse povo que nada sabe da lei é maldito.
50 Mfalisayu jumu jobunkema Nikodemu jojawahiki kunzende Yesu jaapwagila,
50 Nicodemos, um deles, que antes tinha ido conversar com Jesus, perguntou-lhes:
51 “Kulengana na malagalaki gitu ngasetuwesa kuntemu mundu kabula jukunzone nukumanya gajuhenga.”
51 — Será que a nossa lei condena um homem sem primeiro ouvi-lo e saber o que ele fez?
52 Nabombi bajibua, “Nawehapa lee ahelahela guhumi ku Galilaya? Henu ukasoma wamweti Maandiku ga Sapi na we wibona ngasejubii mlota waka Sapanga jojuhumi ku Galilaya.”
52 Eles responderam: — Por acaso também você é da Galileia? Examine e verá que da Galileia não se levanta profeta.
53 Kila mundu jabuja ku nyumba jaki.
53 E cada um foi para a sua casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.