Mateus 19
Got Nga Nambuha Ik Kai (MED) vs NTLH
1 Jisas ndi, ik mbʉ pora nimba mel, Galili kona ila wak ropa, nu Joran noi orunga, Juriya kona tetʉm mbila purum.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 Wamp minal ndi, Jisas kandʉk purum ila, akil tek orung nimba, mat kui peng itim wamp mbʉ, etpa weing titim.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Ei kʉn, Perisi wu mat ndi, Jisas oⱡa tʉk kʉning pilik ik ei mel, waldʉtʉng nʉk mel, “Wu ti nga amp ei, uⱡ ei muna ei, enim nimba ndenggʉⱡa ndupa, mundpa kilmba ei, kapⱡa etmba muna mon?” nʉtʉng.
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Wote Jisas ndi, ik int ndupa nimba mel, “Enim Buk Wingti ila wamp weng ndupa itim ei ndi, wu amp nimba mim itim mon ei, kʉmp rok kandʉrmin muna mon?
4 Jesus respondeu:
5 Wote Got ndi, nimba mel, ‘Wu amp raⱡ nʉmp mim ent uⱡ ei ndi, wu ei, elim nga mam tipam raⱡ wak ropa mba, amp ei kʉn kup itangga, wamp tenda ralk muⱡʉnggil.’
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 Ei kʉn, wamp raⱡ, wote raⱡ mel mon. Wote, wamp tenda ralk muⱡʉnggil. Got ndi, tʉpa tenda itim uⱡ ei, mana mʉi kona ila wamp ti ndi, nimba ndenggʉⱡa ndumba mel kapⱡa mon,” nitim.
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Wote, Perisi wu ni kʉⱡ ndi, waldʉk nʉk mel, “Wote nambuⱡ emel, Moses ndi, mi ik ti ngumba kʉn, wu ei ndi, elim nga amp ei, amp ndenggʉⱡa ndui mon ti ngumba wak rangga?” nitim.
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Jisas ndi, nimba mel, “Moses ndi, enim nga ambʉnʉmʉl mbʉ, ndenggʉⱡa ndʉi nitim ei, nambuⱡ emel, wu amp raⱡ mim itim ei nga puⱡ ei, enim ndi, pilik kʉn, tʉk roi ndurum. Uⱡ ei mel, wu amp raⱡ mim itim ei kʉn, uⱡ ei pi nʉpʉtʉm.
8 Jesus respondeu:
9 Enim pilʉiya! Wu ti ndi, elim nga ambʉm ei wapra rui uⱡ ti iti nʉtangga, mʉn kan amp ei, mundpa kelpa, amp kont nga tʉm ndam, wu ei wapra rui uⱡ ⱡawa ei etmba,” nitim.
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Wote, kitip kʉni wu ni kʉⱡ ndi, Jisas kundʉk nʉk mel, “Nim ndi nʉkʉn kʉn, wu amp wapra rui uⱡ ei ndi mendpʉⱡ, wu amp ndenggʉⱡa nitmin nin ndam, wu amp ti natʉk, wangʉn pelingina ndam, kapⱡa elinga,” nʉtʉng.
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Ni kʉn, Jisas ndi, ik punt ropa nimba mel, “Wu amp wangʉn petmin uⱡ ei, wamp pora nga uⱡ ti mon. Got elim ndi, pʉtʉm wamp kʉⱡ mendpʉⱡ, wangʉn petmin.
11 Jesus respondeu:
12 Wu amp ti natʉtmʉn uⱡ ei nga puⱡ minal ei, mat mamʉl nga oⱡ rukʉr ila pek ormʉn ei kʉn, wu puk amp tʉk iting mel mon. Wote, wamp mat ndi elingina, pot petmin mat muⱡ ila tʉpa, mumuk rui uⱡ ei nga nʉndʉk, wangʉn pek etmin. Ei kʉn, ik ei pilpa tʉmba wamp ti, elim pilpa tangga,” nitim.
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Wote, wamp mat ndi, kangambuⱡa mbʉ, Jisas ndi, peng mbila ki oⱡa ndupa ambuⱡpa, memp pindangga nʉk mek orung. Ni kʉn, kitip kʉni wu nimbʉ ndi, uⱡ ei kandʉk, wamp mbʉ ik ngorung.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Ni kʉn, Jisas ndi, nimba mel, “Kangambuⱡa mbʉ, na kʉn weing, enim ndi, mon ni nʉnʉi! Muⱡ ila tʉpa mumuk rui uⱡ ei, wamp mat kangambuⱡa kel mbʉ mel, ralk moⱡʉng mbʉ nga” nitim.
14 Aí ele disse:
15 I nimba kʉn, kangambuⱡa nimbʉ nga peng ila ambuⱡpa, memp pendpa kʉn, wote kona tila purum.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Ui ti kʉn, wu ti rʉk omba Jisas waldpa nimba mel, “Ik mbo wu ye! Na uⱡ kai namba uⱡ mbʉ etʉp, uⱡ nga kʉnt nga kont mul uⱡ ei timp?” nitim.
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Jisas ndi, punt ropa nimba mel, “Uⱡ kai ei, nant nʉkʉn na kʉn waldʉn ei, ⱡawa etkʉn nin ei ka! Got mint wu kai tenda ei morum. Uⱡ nga kʉnt nga kont mul uⱡ ei, timp nʉkʉn pin ndam, Got nga mi ik kʉⱡ pep rui,” nitim.
17 Jesus respondeu:
18 — ausente —
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 — ausente —
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Wote, kang wu ni ndi, punt ropa nimba mel, “Ya nʉn mi ik mbʉ, na pep rop pilip ket ent. Na nambuⱡ ei nga kapⱡa iti natʉnʉm?” nitim.
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Jisas ndi, wu ni kundpa nimba mel, “Nim wu kun pi kai ti muⱡimp nʉkʉn, pin ndam, int pukʉn nim nga kng mel tekʉn morʉn mbʉ, rarʉp rokʉn, ku moni tʉkʉn ku mbʉ ndi, mek pukʉn, wamp kurpa mbʉ ngui! Wote yant okʉn, na nga kitip kʉni wamp ralkʉn mʉn ndam, nim muⱡ kona ila mel pemba,” nitim.
21 Jesus respondeu:
22 Kang wu ni ndi, Jisas ik nitim ni pilinga, numan ei mbun elinga, kelpa purum. Ei nambuⱡ emel, elim kng mel ou ndupa tepa murum.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Wote Jisas ndi, elim nga kitip kʉni wu ni kʉⱡ, kundpa nimba mel, “Enim ik kupa ei, kundʉp nʉnt, kng mel mbʉ pei wamp ti ndi, muⱡ ila tʉpa mumuk rui uⱡ ila rukrʉng mba, ei nga mbun ndi koⱡmba.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Ik ei nga, wote aldpa nʉnt, kng kamel ou ei ndi, gal ruri nombuⱡa ila rukrʉng mba ei nga mbun etpa tetʉm. Wote, wamp kng mel pi ti, Got nga tʉpa mumuk rui uⱡ ila rukrʉng mba ei nga, ama minal mbun etpa tetʉm,” nitim.
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Kitip kʉni wu ni kʉⱡ ik ei pilik, min ngʉn mundʉk, nʉk mel, “I ndam, nam uⱡ nga kʉnt nga moⱡpa mint mba?” waldʉtʉng.
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Wu ni kʉⱡ kʉn, kundpa nimba mel, “Wamp ti ndi, elim peng kont ti natʉmba. Ei wote, Got ndi, nambuⱡ mbʉ, kapⱡa etmba mint,” nitim.
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Wote Pita ndi, ik akpa nimba mel, “Kana! Tʉn nga mel mbʉ, tʉp mbuldung ndupʉn, nim pep rumʉn ei nga, tʉn Got ndi, namba mel ei ngumba?” nitim.
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Wote Jisas ndi, wu ni kʉⱡ, kundpa nimba mel, “Enim pilik nduimp rok muⱡʉi! Na Muⱡʉl Wu Kupa ei, mon pangga, rʉpndi pol ila munt kʉn, enim na nga kitip kʉni wu 12 kʉⱡ, i ku etʉk, rʉpndi pol ila molk, Isrel nga wu rʉⱡaip 12 kʉⱡ kʉmp ting.
28 Jesus respondeu:
29 Wote, wamp nam ti, na pep ruimp nimba kʉn, elim nga mam tipamʉl, kimʉnʉl, ʉngʉnʉl, kangambuⱡa, na pana kongun kona mbʉ, wak rom ndam, mel minal pendpa pʉⱡ ila tʉpa pangga 100 etmba. Wote, uⱡ nga kʉnt nga kont mul ei, Got ndi ngumba.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Wote wamp mat akup kuimbal mormin mbʉ ok, akil ting. Wote, akup ila wamp mat, akil tenmin mbʉ ok, kuimbal ping.
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.