Marcos 8
Got Nga Nambuha Ik Kai (MED) vs NTLH
1 — ausente —
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 — ausente —
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Wote na ndi, rʉng ngui nganggʉp, wamp kʉⱡ wak rop mundunt ndam, wamp mat kona ruⱡ mbila ong mbʉ, nombuⱡa rʉk ting ila pangina, kump kun ndi, kump ambuⱡpa ropa mundʉmba,” nitim.
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Elim nga kitip kʉni wu ni kʉⱡ ndi, elim waldʉk nʉk mel, “Kona waka wei ila, wamp nam ti ndi, rʉng kandpa tʉpa, wamp mbʉ ngumba kapⱡa endʉmba nda?” nʉtʉng.
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 Jisas ndi, waldpa nimba mel, “Enim bret namba iti tek mormun?” nitim. Wu ni kʉⱡ ndi, punt rok nʉk mel, “Bret 7 tep mormun,” nʉtʉng.
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Jisas ndi, wamp minal morung nimbʉ, nimba mel, “Mana muⱡʉi!” nitim. Wote, bret 7 ni kʉⱡ tʉpa, Got kʉn angge nimba, ambuⱡpa pok ropa, elim nga kitip kʉni wu nimbʉ ngumba. “Wamp mbʉ tʉk ngʉi!” nitim. Wote, kitip kʉni wu ni kʉⱡ ndi, wamp nimbʉ mok rok ngurung.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Wote, wu ni kʉⱡ, oma onunga kʉralt kunda ku tek morung. Ni kʉn, Jisas ndi tʉpa, Got kʉn oma kʉⱡ nga angge nimba, elim nga kitip kʉni wu ni kʉⱡ kundpa nimba mel, “Oma kʉn, kunda ngʉi!” nitim.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 — ausente —
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 — ausente —
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 — ausente —
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 Perisi wu mat ndi, Jisas kʉn ok, puⱡ mondʉk, ik ou nduk nʉtʉng. Wu kʉⱡ ndi, Jisas oⱡa tʉp kʉnmin nʉk pilik, Jisas waldʉk uⱡ rʉpndi mat itangga kandpʉn kʉn, Got elim ndi, tʉpa mundrum wu ti, nimp pilmin nʉtʉng.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 Wote Jisas ndi, elim nga numan orunga, mbun tʉpa nimba mel, “Nambuⱡ emel, wamp kʉⱡ ndi, akup ant ila, uⱡ rʉpndi mat nga waldʉnmʉn? Mon! Na enim ik kupa ei kundʉp nʉnt, ‘Na ndi uⱡ rʉpndi ti akup ant ila tʉp ora ndui nʉndimp mon!’” nitim.
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Wote Jisas ndi, wamp nimbʉ, wak ropa kelpa mba, nu kanu nila oⱡa mba, num ni puⱡa ropa mba, nu ʉldʉ noi orunga purum.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 Kitip kʉni wu ni kʉⱡ ndi, tʉk apra nduk, bret mat wote, nuing ei nga pendʉk, mek ui nawʉrʉng. Bret tenda ti mint, nu kanu nila titim.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 Wote Jisas ndi, elim nga wu ni kʉⱡ, ronduⱡ mundpa, kundpa nimba mel, “Kandʉk kun etʉk muⱡʉi! Enim ya Perisi wu kʉⱡ nga yis mel, uⱡ etmin kʉⱡ kʉn, wote Erot nga yis mel, enim kʉⱡ kʉn, enim kʉn rukʉr omba ei nga tʉk mendʉk muⱡʉi!” nitim.
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Wu ni kʉⱡ en enim ndi, ik palk, int yant etʉk nʉk mel, “Jisas ndi, ik i etpa ninim ei, nambuⱡ emel, tʉn bret mat mon. Ei nga ninim nda?” nʉtʉng.
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Jisas ndi wu kʉⱡ nga ik nʉtʉng ni pilpa kʉn, wu kʉⱡ waldpa nimba mel, “Nambuⱡ emel, enim na palk nimin. Enim bret mon ei nga nimin nda? Enim pilik kun iti natʉk, kandʉk kai iti natʉnmʉn ei? Enim numan ti kep, mon ei ka!” nitim.
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 — ausente —
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 — ausente —
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 Wote Jisas ndi, nimba mel, “Na ndi bret 7 pok rop tʉp, wamp 4000 ngur ei kʉn, rʉng mana titim mbʉ nga kowʉ wal, namba iti tʉk rakʉtʉng?” nitim. Wu ni kʉⱡ ndi, punt rok nʉk mel, “Wal 7,” nʉtʉng.
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 Wote Jisas ndi, waldpa nimba mel, “Akup ei kʉn, enim pilik kai iti natʉnmʉn ei?” nitim.
21 Então Jesus perguntou:
22 Wu ni kʉⱡ, Betseita kona nila oⱡungina, wamp mat ndi, wu mong titim ti mek, Jisas kʉn orung. Jisas ndi, wu ei ki ei ndi, minda ndangga nʉk, kont it ik ranggʉk waldʉtʉng.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Jisas ndi, mong ti wu ni, manga rʉⱡaip ei, wak ropa, ki ambuⱡpa mepa ekit purum. Wote, ol ropa tʉpa, wu ni nga mong nila mondpa, elim nga ki ni raⱡ tʉpa, wu ni nga mong raⱡ ila ambuⱡpa, wu ni waldpa nimba mel, “Nim mel mat kan ei?” nitim.
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 Wote wu ni, tʉpa oⱡa ndupa kandpa kʉn nimba mel, “Wote, na wamp mbʉ kant ei, nde mel nombuⱡa andʉk, pok pok enmin ei ka!” nitim.
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 Jisas aldpa elim nga ki ni raⱡ tʉpa, wu ei nga mong pol ila oⱡa titim. Wote ei kʉn, wu ni ronduⱡ mondpa, kʉndrʉm ei kʉn, mong ni raⱡ omba kapⱡa elinga, mel nimbʉ, kandpa mbi ndurum.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Wote Jisas ndi, wu ni ronduⱡ mundpa, kundpa nimba mel, “Nim mang kona int pi! Wote, manga rʉⱡaip moⱡʉp, onmbʉⱡ kona nila, pi nʉpi mon!” nitim.
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Wote, Jisas kʉn elim nga kitip kʉni wu kʉⱡ kʉn puk, Sesariya Pilipai manga rʉⱡaip ila nondpa purung. Nombuⱡa mam rʉk ting ila puⱡʉngina, Jisas ndi, wu ni kʉⱡ waldpa nimba mel, “Wamp mbʉ ndi, na kundʉk, wu nam ei nʉtmʉn?” nitim.
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Elim nga kitip kʉni wu ni kʉⱡ ndi, punt rok nʉk mel, “Wamp mat ndi, nimba nʉk mel, ‘Nim wamp nu tindi wu Jon ei,’ nʉtmʉn. Wamp mat ndi, ‘Nim wu Elaija,’ nʉtmʉn. Wamp mat ndi, ‘Nim painui wu mbʉ nga ti,’ nʉtmʉn,” nʉtʉng.
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 “Wote, enim wu kʉⱡ ndi, na nam nʉk pʉnmʉn?” Jisas ndi, wu nimbʉ waldpa. Ni kʉn, Pita ndi, punt ropa nimba mel, “Nim Got nga ngurum wu Kraist ei ka!” nitim.
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 Wote Jisas ndi, wu ni kʉⱡ kundpa nimba mel, “Wamp ti, na Kraist nʉk kundʉk ni nʉnʉi mon!” nitim.
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Wote Jisas ndi, puⱡ mondpa, elim nga kitip kʉni wu kʉⱡ ik mbo endpa, nimba mel, “Muⱡʉⱡ Wu Kupa oⱡa mana urum ei, mindil ou ndupa nomba. Wote, manga wingti rʉp wu kʉn, Pris kʉⱡ nga wu kuimbal mbʉ kʉn, mi ik mbo wu mbʉ kʉn, wu ei tʉk mbuⱡ ngangina, rok kundangina koⱡmba. Wote, rumbʉⱡ raldika omba pangga, wu ei, ⱡoporpa kont moⱡmba,” nitim.
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Jisas ndi, ik kʉⱡ nimba piral ndupa, wu kʉⱡ ngurum. Wote Pita ndi, Jisas tʉpa mepa kona ʉldʉ tila mba, ik ronduⱡ mundpa nitim.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Wote Jisas ndi, tʉpa ropʉl ropa, elim nga kitip kʉni wu ni kʉⱡ kandpa kʉn, Pita ik ronduⱡ mundpa nimba mel, “Na pa, kur Seitan ye!” nitim. Jisas ndi, nimba mel, “Nim nga numan ei, Got kʉn ui nawʉnʉm mon! Ya mʉi ila wamp mbʉ nga numan ila pilkʉn nʉn!” nitim.
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Wote Jisas ndi, wi ropa wamp nimbʉ kʉn, elim nga kitip kʉni wu ni kʉⱡ kʉn, kundpa nimba mel, “Wamp nam ti, na kʉn uimp nimba pilim ndam, elim nga nimba pili napilpa, elim nga nde peta ei, koma ropa mepa, na kʉn pep ropa wangga!
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Wote, wamp nam ti, elim nga kʉng ei nga mint nimba pilim ndam, wamp ei kont mba muⱡ uⱡ ei, wak romba. Wote, wamp nam ti, elim nga kʉng ei kʉn, na nga rʉnang ik kai kʉⱡ kʉn, na nga nimba wak rom ndam, elim nga kont mba mul uⱡ ei, wak rui narʉmba mon.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 Wamp nam ti ndi, mʉi kona ila mel mbʉ numan ngumba. Elim nga kont mba mul uⱡ ei, wak rom ndam, mʉi kona mel mbʉ ndi, elim tʉpa rapʉndʉmba mel nant?
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Wote, namba mel ti ndi, ya wu ei nga kont mba mul uⱡ ei, rop ropa yant tʉmba nda?
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 Wote, wamp nam ti ndi, uⱡ kit mbʉ eng kona mbila kep, Got numan ngui nganggʉrmʉn kona mbila kep, na nga ik mong ei, nimba ngumba ei nga pipil kuⱡum ndam, Muⱡʉⱡ Wu Kupa oⱡa mana urum wu ei, Got nga uⱡ eng nui mbila moⱡpa, anggelo wingti mbʉ kʉn, yant om ei kʉn, wamp ei pipil kuⱡmba,” nitim.
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.