Lucas 16
Got Nga Nambuha Ik Kai (MED) vs NTLH
1 Jisas ndi, elim nga kitip kʉni wu ni kʉⱡ, kundpa nimba mel, “Ku moni ʉmbrʉm wu ti, elim nga wu ti ndi, kongun rʉp inditim. Ei kʉn, wu mat ndi ok, ku moni ʉmbrʉm wu kunt rok, nʉk mel, ‘Nim nga kongun rʉp wu ei ndi, ku moni mbʉ etpa nʉwʉ pora ndunʉm ei ka!’ nʉtʉng.
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Wote, ku moni ʉmbrʉm wu ni, elim nga kongun rʉp inditim wu wi ropa, kundpa nimba mel, ‘Nambuⱡ emel, nʉkʉn nim uⱡ etʉn mbʉ, na kundʉk nilingina pʉnt. Na nga mel mbʉ pora, nim nga ki ila tetʉm mbʉ nga punt rokʉn, tʉkʉn kun indi. Nim akup kongun wu muⱡi nʉmbʉⱡʉn!’ nitim.
2 Por isso ele o chamou e disse: “Eu andei ouvindo umas coisas a respeito de você. Agora preste contas da sua administração porque você não pode mais continuar como meu administrador.”
3 Wote, kongun rʉp wu ni, elim nimba mel, ‘Na nga kongun rʉp endʉt wu nuim ei ndi, na makrʉnʉm pʉnt ei nga kindmant kongun mʉi apʉp rop, itimp mel kapⱡa mon. Na ndi, wu mat, ku moni nguing nimp uⱡ ei, pipil enim.
3 — Aí o administrador pensou: “O patrão está me despedindo. E, agora, o que é que eu vou fazer? Não tenho forças para cavar a terra e tenho vergonha de pedir esmola.
4 Akup na uⱡ ti, itimp ei mel pʉnt. Na nga wu nuim ei ndi, na makrʉm ei kʉn, wu mbʉ ndi, na mek, enim nga manga mbila ping,’ nitim.
4 Ah! Já sei o que vou fazer… Assim, quando for mandado embora, terei amigos que me receberão nas suas casas.”
5 Nimba pilpa kʉn, wu tenda tenda nimba, elim nga wu nuim ei nga punt mondrung wu mbʉ, wi rurum ila orung. Wote wu ti, kuimp tepa urum ni, waldpa nimba mel, ‘Nim ndi, na nga wu nuim ei nga punt namba iti mundrʉn?’ nitim.
5 — Então ele chamou todos os devedores do patrão e perguntou para o primeiro: “Quanto é que você está devendo para o meu patrão?”
6 Wote, wu ni ndi, nimba mel, ‘Wel ming 100 tit ei ka!’ nitim. Wote, kongun rʉp wu ni ndi, nimba mel, ‘Nim pepa ongum ngʉnt ei ndi, nim nga punt morum ei nga, tʉkʉrkʉn mana molkʉn, 50 nʉkʉn, mon rokʉn mundi!’ nitim.
6 — “Cem barris de azeite!” — respondeu ele.
7 Wote, wu ti urum ila, kongun rʉp wu ni ndi, waldpa nimba mel, ‘Nim nga punt namba iti norum?’ nitim. Wu ni ndi, nimba mel, ‘1000 ming wit morum,’ nitim. Kongun rʉp wu ni ndi, wu ni, kundpa nimba mel, ‘Nim pepa ongum ngʉnt ei ndi, punt 800 nʉkʉn, mon rokʉn mundi,’ nitim.
7 — Para o outro ele perguntou: “E você, quanto está devendo?”
8 Wote, wu nuim ni ndi, kongun wu ni itim uⱡ ni kʉⱡ, kandpa mbi ndupa kʉn, kongun rʉp itim wu ni, kai nitim. Uⱡ ei, nambuⱡ emel, kongun rʉp wu ei ndi, wamp mbʉ mel punt mondrung mbʉ, mepa mana omba mon ngurum. Uⱡ itim ei ndi, elim numan ngeing nimba itim. Wu mat ndi, ya mʉi kona ila uⱡ mbʉ nga minal, peng goiya tʉk, enim nga kongun elpa elpa mbʉ, pip rok etʉk, mek puk kʉn, rʉⱡang ila mormin wamp mbʉ, rok mana ndurmin,” nitim.
8 — E o patrão desse administrador desonesto o elogiou pela sua esperteza. E Jesus continuou:
9 Na ndi, enim ik kupa kat kundʉp nʉnt. Ya mʉi kona ila ku moni mel kit ei, enim ndi, tʉk ambulk kʉn, wamp mbʉ tʉk rapʉndʉⱡngina, enim numan ngormʉn. Wakʉt ui tila, ku moni ambʉrmin uⱡ ei, pora nim kʉn, uⱡ nga kʉnt nga kona ei, ik tʉk rapʉndrʉng wamp mbʉ ndi, enim rawe etʉk ting.
9 Por isso eu digo a vocês: usem as riquezas deste mundo para conseguir amigos a fim de que, quando as riquezas faltarem, eles recebam vocês no lar eterno.
10 Wote, wamp nam ti ndi, mel kel mbʉ rʉp etpa kai mondum ndam, wote mel ou mbʉ, kapⱡa rʉp kai etmba. Wamp ti ndi, mel kel mbʉ kʉn, uⱡ kun mat iti natʉm ndam, wote mel ou mbʉ kʉn, uⱡ kun mat iti natʉmba ku.
10 Quem é fiel nas coisas pequenas também será nas grandes; e quem é desonesto nas coisas pequenas também será nas grandes.
11 Ya mʉi kona ila, ku moni mel kit ei, wamp ti ndi, rʉp etpa kit mondum ndam, wote wamp nam ndi, Got nga kongun uⱡ kupa mbʉ nangga, rʉp etpa kai mondʉmba?
11 Pois, se vocês não forem honestos com as riquezas deste mundo, quem vai pôr vocês para tomar conta das riquezas verdadeiras?
12 Wote enim ndi, wamp mat nga mel mbʉ, rʉp indi nandʉng ndam, wote enim mel mbʉ nam ndi ngumba?
12 E, se não forem honestos com o que é dos outros, quem lhes dará o que é de vocês?
13 Wamp ti ndi, kongun wu raⱡ nga kongun kindmant rak ndi nandʉmba. Kongun wu ti, numan ngum ndam, kongun wu ti numan ngui ngangʉmba. Kongun tila ik kum tem ndam, tila tʉpa mbuⱡ ngumba. Enim Got nga kongun etʉk, wote ku moni ei kʉn, rak nduk kongun iti nʉtʉi mon!” nitim.
13 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
14 Perisi wu mbʉ, ku moni mint numan ngurmin uⱡ ei ndi, Jisas nga nitim ik ei, tʉk ik kuldʉtʉm.
14 Os fariseus ouviram isso e zombaram de Jesus porque amavam o dinheiro.
15 Wote Jisas ndi, Perisi wu mbʉ, kundpa nimba mel, “Enim numan ei ndi, pitmin uⱡ ei, wamp mbʉ ndi, enim uⱡ kun mbʉ, etmin nʉk, pileing nʉk pʉtmʉn ei ka! Wote Got ndi, enim nga mundmong ila, uⱡ mo ropa petʉm uⱡ kʉⱡ pʉtʉm. Wamp ndi, uⱡ kai mat nʉk pʉtmʉn kʉⱡ, Got nga kuimp keta ila, uⱡ kit kʉⱡ etmin.
15 Então Jesus disse a eles:
16 Mi ik na, painui wu mbʉ nga ik na mbʉ, Jon wamp nu tindi wu ei murum ei kʉn titim. Got nga wamp tʉpa mumuk rui rʉnang kai ik ei, Jon puⱡ mondʉp, kongun itim ei kʉn, mʉi kona mbila pora purum. Got nga wamp tʉpa mumuk rui kona ila wamp mbʉ pora, ronduⱡ mundʉk, rukʉr mbin nʉtʉng.
16 — A
17 Muⱡ mʉi raⱡ pora nimba, wote Got nga mi ik kel kot, ama pora ni nanʉmba,” nitim.
17 — É mais fácil o céu e a terra desaparecerem do que ser tirado um simples acento de qualquer palavra da Lei.
18 Jisas ndi, ik ti nimba mel, “Wu nam ti ndi, elim nga amp ei, wak ropa ndupa mundpa kelpa kʉn, amp elpa ti tʉm ndam, wu ei, wapra nga uⱡ etmba. Wu ti nga amp ti, unt wak ropa ndupa mundpa kitim ti, wote wu ti tʉm ndam, wu ei, wapra nga uⱡ ku etmba,” nitim.
18 — Se um homem se divorciar e casar com outra mulher, comete adultério. E quem casar com a mulher divorciada também comete adultério.
19 Wote Jisas ndi, ik ti, nimba mel, “Unt wu mel pi ti murum. Rʉk rʉk mel eng nui kai mbʉ mint raⱡpa, wal pʉki kunt mbʉ mint, pakʉpa murum. Ant mbila rʉk rʉk rʉng kai mbʉ mint, nomba murum.
19 Jesus continuou:
20 — ausente —
20 Havia também um homem pobre, chamado Lázaro, que tinha o corpo coberto de feridas, e que costumavam largar perto da casa do rico.
21 — ausente —
21 Lázaro ficava ali, procurando matar a fome com as migalhas que caíam da mesa do homem rico. E até os cachorros vinham lamber as suas feridas.
22 Wote Lasarus ni, kurum ila, anggelo mat ndi ok, tʉk mek, muⱡ kona Eiparam kʉn, rʉp rok mondrung. Wote, wu mel pi ni kurum ila, tʉk anggʉtʉng ku.
22 O pobre morreu e foi levado pelos anjos para junto de Abraão, na festa do céu. O rico também morreu e foi sepultado.
23 Wu mel pi ni, koⱡpa mba kʉn, wamp kolk puk, mindil mam mbʉ nok mormin kona ila mba, mindil nomba moⱡpa, tʉpa oⱡa ndupa kʉndrʉm mel, Eiparam ni Lasarus raⱡ, rʉp rokʉⱡ, ruⱡ etkʉⱡ morunggil.
23 Ele sofria muito no
24 Wu mel pi ndi, wi ropa nimba mel, ‘Wuta Eiparam ye! Nim ndi, na kont kulkʉn, Lasarus kundkʉn nana kʉn, ki ila nu kot mondpa, mepa omba, na nga keta anmbil ila, oi ndangga kʉn, keta anmbil ei koma tiyangga! Na ya ndip ila moⱡʉp, mindil mam ti nont ei ka!’ nitim.
24 Então gritou: “Pai Abraão, tenha pena de mim! Mande que Lázaro molhe o dedo na água e venha refrescar a minha língua porque estou sofrendo muito neste fogo!”
25 Wote Eiparam ndi, wu ni, kundpa nimba mel, ‘Kang wu ye! Nim kont murʉn ni kʉn, mel kai mbʉ mint, ʉmbrʉn ni pili. Lasarus mel kit mbʉ mint ʉmbrʉm. Akup ya kona ila, Lasarus numan kai pilpa morum. Wote, nim mindil kit nokʉn morʉn.
25 — Mas Abraão respondeu: “Meu filho, lembre que você recebeu na sua vida todas as coisas boas, porém Lázaro só recebeu o que era mau. E agora ele está feliz aqui, enquanto você está sofrendo.
26 Wote uⱡ ti, Got ndi itim ei, enim mormʉn kona ei kʉn, ya tʉn mormʉn kona raⱡ nga rʉk ila, ruⱡ mam ti petʉm. Ya orunga mormʉn wamp mbʉ ndi kapⱡa, ru ei puⱡa rok, int orunga uing mel kapⱡa mon. Wote, int orunga mormʉn wamp mbʉ ndi, ru ei puⱡa rok, ya orunga uing mel kapⱡa mon ku.’
26 Além disso, há um grande abismo entre nós, de modo que os que querem atravessar daqui até vocês não podem, como também os daí não podem passar para cá.”
27 — ausente —
27 — O rico disse: “Nesse caso, Pai Abraão, peço que mande Lázaro até a casa do meu pai
28 — ausente —
28 porque eu tenho cinco irmãos. Deixe que ele vá e os avise para que assim não venham para este lugar de sofrimento.”
29 Wote Eiparam ndi, punt ropa nimba mel, ‘Moses nga mi ik na, painui wu mbʉ nga mi ik na mbʉ pora, tetʉm ei kapⱡa, wu mbʉ kum tek piling,’ nitim.
29 — Mas Abraão respondeu: “Os seus irmãos têm a
30 Wu mel pi ni ndi, punt ropa, Eiparam kundpa, nimba mel, ‘Nim nʉn ik ei kapⱡa mon. Wamp korung ti, on etʉk pendʉtʉng ei, ⱡoporpa mba wu kʉⱡ mormin ila pum ndam, wu kʉⱡ ndi kandʉk, numan ropʉl ruing,’ nitim.
30 — “Só isso não basta, Pai Abraão!”, respondeu o rico. “Porém, se alguém ressuscitar e for falar com eles, aí eles se arrependerão dos seus pecados.”
31 Wote Eiparam ndi, wu ni, kundpa nimba mel, ‘Wamp mbʉ ndi, Moses na, painui wu mbʉ nga mi ik mbʉ, pilik pep rui narʉng ndam, wote wamp on etʉk pendʉtʉng ti, on kona ila ⱡoporpa pum ei kandʉk kʉn, mondʉk pili nʉpʉling mon, ei ka!’” nitim.
31 — Mas Abraão respondeu: “Se eles não escutarem Moisés nem os profetas, não crerão, mesmo que alguém ressuscite.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.