Lucas 15

Got Nga Nambuha Ik Kai (MED) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Wote, ku moni takis tʉk, uⱡ kit mbʉ etʉk etʉng wu nimbʉ, Jisas ni moⱡpa, ik nitim ila kum tek, pilmin nʉk, nondpa orung.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Wote, Perisi wu na, mi ik mbo wu na nimbʉ ndi, ik mura etʉk, Jisas kundʉk, nʉk mel, “Wu ei, wamp kit mbʉ kʉn, ki ngumba moⱡpa, rʉng rak ndupa moⱡpa, nomba enim ei ka!” nʉtʉng.
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 — ausente —
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 — ausente —
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 — ausente —
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 — ausente —
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Jisas ndi, nimba mel, “Na ndi, enim ik kupa kat kundʉp nʉnt. Ya mana nʉtmin uⱡ ei mel ku, ambulk palk wamp kit ti, numan ropʉl rorum ei kʉn, wi muⱡ kona ila ambulk palk, ei mel ku nʉtmʉn. Wamp 100 kʉⱡ, numan ropʉl rok, pora nduk mormin nʉk pilik mormʉn. Ei mon! Wamp tenda ei mint, uⱡ kit mbʉ etpa morum ni, numan ropʉl rorum ei kʉn, wamp ama ambulk palk tʉtʉm,” nitim.
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 Wote Jisas ndi, ik ek ti ropa, wamp mbʉ, kundpa nimba mel, “Amp ti, elim ku silpa mong ruri kat, tepa muⱡangga kʉn, ku mong ruri tenda ti, manga mukʉr etpa, tʉpa mana ndupa etʉm ndam, wote namba uⱡ etmba? Ku meiya kandpa, manga brum mepa, kandʉp timp nimba kʉrʉrʉm.
8 Jesus continuou:
9 Amp ni, elim nga ku mong mana purum kandpa tʉpa kʉn, elim nga wamp mbo na, kona tenda wamp na mbʉ, wi ropa rʉk tʉpa, kundpa nimba mel, ‘Na nga ku mong ruri ti, mana purum ni, akup kurʉp kandʉp tint, nitim ila wamp mbʉ kʉn, ku moni puⱡ amp ei kʉn, ambulk palk minal,’ nʉtʉng.
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 Wote Jisas ndi, wamp mbʉ, kundpa nimba mel, “Na ndi, enim ik kupa kat kundʉp nʉnt. Ya mʉi kona ambulk palk nʉtmin uⱡ, to ei mel ku, wamp kit ti, numan ropʉl rorum ei kʉn, Got nga wi muⱡ kona anggelo mbʉ, uⱡ i etʉk, ambulk palk,” nʉtmin.
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 Wote Jisas ndi, ik kat wamp mbʉ, kundpa nimba mel, “Wu ti nga kangʉm wu raⱡ mitim.
11 E Jesus disse ainda:
12 Kang wu akil ni ndi, tipam kundpa, nimba mel, ‘Na ndi, numan ti pʉnt ei mel, nim ndi mel mbʉ, kʉmp tʉkʉn mat, kang wu komun ei ngukʉn, na nga nguin mat, akup ngui!’ nitim. Wote tipam ndi, mel nimbʉ, kʉmp tʉpa, kangʉm wu raⱡ ngurum.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Kang wu akil ei nga ngurum mel nimbʉ, tʉkrʉpa mint tʉpa, mʉk ropa wamp mbʉ kʉn, ku moni tʉpa mepa, nung nimba, kona ruⱡ ronggʉt muⱡimp nimba purum. Kona nila moⱡpa, ik pili napilpa, ku moni mepa purum mbʉ, etpa pora ndurum.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Ku moni na mel nimbʉ, etpa pora nduⱡnga kona nila, kump kun mam ti titim ila, kun kurum.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Wote, kang wu ni mba, kona ila wu ti nga kongun indimp nimba purum. Wu ni ndi, kang wu ei tʉpa, elim nga kng makrʉp indangga nimba, tʉpa mundrum.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Kang wu ni mba kʉndrʉm mel, kng nimbʉ mbin kʉng mbʉ, norung ni kandpa, ol tʉmʉng nurum. Wote, wamp na ti ndi, elim rʉng na mat, nangga ngʉk iting mel, kapⱡa mon.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Kang wu ni, akup numan kun kat kandpa, tʉpa moⱡpa nimba mel, “Na nga tipam ei nga kongun wamp mbʉ, rʉng puⱡi tek mormin pʉnt ei ka! Na ya ila mʉn ndam, kump kun ndi kuⱡimp.
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Nanim kelip, wuta kʉn mbo rimp mel, ‘Na ndi, Got kʉn wuta, nim raⱡ etʉp, kit mundʉr ei ka nimp.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Akup, na wu kai ti mon. Ei nga, na nim nga kangʉm ei nin, mel kapⱡa mon. Na tʉkʉn nim nga kindmant kongun wu mel mundʉn,’” nitim.
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Nimba kʉn, tipam murum kona nila elim purum. Mba nombuⱡa mam ila ruⱡ etpa pelinga, tipam moⱡpa kʉndrʉm mel, kangʉm urum ni kandpa kʉn, tʉkrʉpa omba, kangʉm kanggʉⱡpa, numan minal ngurum.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Kangʉm ndi, tipam kundpa, nimba mel, ‘Na ndi, Got kʉn nim kʉn, kit mundʉr. Ei nga, akup na wu kai ti mon. Nim ndi, na nim nga kangʉm nin mel mon ei ka!’ nitim.
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 Wote tipam ndi, elim nga kongun wu nimbʉ, wi ropa nimba mel, ‘Enim ndi, wal pʉki kai ni kʉⱡ, mek ok puk ndʉi!
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Puk kʉn, kng kau waⱡ pela kai iti ti, tʉk mek ok, rok kui yangina, tʉn nombun moⱡpʉn, ambuⱡpʉn paⱡpʉn muⱡamʉn!’ nitim.
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 Tipam ndi, nimba mel, ‘Na nga kangʉm wu ei, mba kurum nʉmp pitmin ni mon! Kont moⱡpa, yant om ei nga rʉng mam ti nok molk, ambulk palk muⱡamʉn,’ nitim.
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 Kang wu kumna ni, ant ei kʉn, kongun kona ila murum. Wote, mang kona uimp nimba, manga keta ila nondpa omba, pitim mel, wamp mat gita rok, denis etʉk nʉk, morung ni pitim.
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 Wote, kongun wu ti, wi ropa tʉpa, waldpa nimba mel, ‘Wamp mbʉ, namba elinga nʉk mormin ei?’ nitim.
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Kongun wu ni ndi, punt ropa nimba mel, ‘Nim nga ʉngʉn wu akil ni, yant om ila tipanʉm ndi, kangʉm om ei nga numan elinga kʉn, kng kau waⱡ pela ti, ropa koim. Ei nambuⱡ emel, kangʉm moⱡpa, kai mondpa, yant om ei nga em ei.’
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Kang wu kumina ei ik ni pilpa kʉn, popʉⱡ kuⱡpa, manga ila mukʉr pi napʉpa, pena murum. Wote tipam ni, pena omba, kangʉm ik mat kundʉp namba, numan wang ndangga, nimba nitim.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Kang wu ni ndi, tipam kundpa, nimba mel, ‘Nambuⱡ emel, na ndi, nim nga kindmant kongun endʉp puⱡ mba, pana mbʉ ou ndupa omba purum. Na ndi, nim nga ik tʉp, roi ndui nandʉp et, ni ka! Nim ndi, na kng meme waⱡ na ti, ngana kʉn, na nga wamp puⱡ mbʉ kʉn kep, koip nomp, numan kai pilip iti natʉt mon, ni ka!
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Wote, nim nga kangʉm wu ei ndi, mel mbʉ mepa mba, amp wapra mbʉ kʉn, etpa pora ndupa pendpa, wote aldpa, yant om. Ei nga, kng kau waⱡ pela ti, rok koindkʉn itʉn ye!’ nitim.
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Wote, tipam wu ni ndi, kangʉm wu kumina ni kundpa, nimba mel, ‘Nim ya na kʉn, rʉk rʉk rʉp rokʉn morʉn, ni ka! Na nga mel tetʉm mbʉ pora mel, nim nga mbʉ mint tetʉm.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Wote, kang wu ei mba, kurum nda nimbun pitmin ni, akup kont moⱡpa, yant om. Ei nga, numan kai pilpʉn, ambuⱡpʉn paⱡpʉn nʉmp tamin,’” tipam ndi nitim.
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.