Atos 16

Got Nga Nambuha Ik Kai (MED) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Wote Pol ni, Derpi kʉn Listra kona raⱡ ila, purum kona ila, mondpa pili wu Timoti ni, ti murum. Wu ei nga mam ei, Jura amp mondpa pili amp ei. Wote tipam ei, Grik wu ei.
1 Chegou também a Derbe e a Listra. Havia ali um discípulo chamado Timóteo, filho de uma judia crente, mas de pai grego;
2 Listra, Aikoniyum kona raⱡ nga ʉngʉnʉl wamp mbʉ ndi, Timoti nga kaip nʉndʉtʉng.
2 dele davam bom testemunho os irmãos em Listra e Icônio.
3 Pol ndi, Timoti mep mbi nimba pitim ei nga, Jura wamp kʉng kupti uⱡ ei nga inditim. Ei nambuⱡ emel, Jura wamp kʉng kupti uⱡ ei nga, ei mel morunggil kona ila, Jura wamp petmin mbʉ ndi, Timoti nga tipam Grik wu ei, pilik pora ndurung.
3 Quis Paulo que ele fosse em sua companhia e, por isso, circuncidou-o por causa dos judeus daqueles lugares; pois todos sabiam que seu pai era grego.
4 Wu kʉⱡ, kona peng mbila puk kʉn, mi ik mat, unt Jerusalem kona ila nombuⱡa rʉng wu na, rʉp wu na mbʉ mou rok molk, nʉk pendʉtmʉn ik mbʉ, mondpa pili wamp mbʉ, pep rʉi nʉtʉng.
4 Ao passar pelas cidades, entregavam aos irmãos, para que as observassem, as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros de Jerusalém.
5 I elingina, rapa tenda wamp mbʉ nga mondpa pili mbʉ ronduⱡ puⱡnga, wote wamp kont nga rʉk rʉk oⱡungina, wamp rʉⱡaip ei, mam itim.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e, dia a dia, aumentavam em número.
6 Pergiya kʉn Galesiya kona raⱡ nga ruk ting ila puⱡina, Muⱡnga Wingti ei ndi, Eisiya kona ila nga ik mbo indi nʉndʉi, mon nitim.
6 E, percorrendo a região frígio-gálata, tendo sido impedidos pelo Espírito Santo de pregar a palavra na Ásia,
7 Wu kʉⱡ, Misiya nga mʉi oi ila ruk oⱡina, wote Jisas nga Muⱡnga ei ndi, Bitiniya kona ila pi nʉpʉi, mon nitim.
7 defrontando Mísia, tentavam ir para Bitínia, mas o Espírito de Jesus não o permitiu.
8 Wote, Misiya kona ila ok, nombuⱡa mam ila kun puk, Trowas ekit purung.
8 E, tendo contornado Mísia, desceram a Trôade.
9 Ei kʉn rumbuldi, Pol ur kump mel etpa kʉndrʉm. Masaroniya wu ti, Pol kʉn kont kaimp ik ranggʉpa, nimba mel, “Nim num kuta puⱡa rokʉn, Masaroniya kona ila okʉn, tʉn tʉkʉn rʉpʉndʉn ka!” nitim.
9 À noite, sobreveio a Paulo uma visão na qual um varão macedônio estava em pé e lhe rogava, dizendo: Passa à Macedônia e ajuda-nos.
10 Pol ur kump mel, etpa kanduⱡnga kʉn, tʉn Masaroniya kona ila mbin ei nga, tʉkrʉp tʉp kun itmʉn. Ei nambuⱡ emel, Got ndi, tʉn met kona ila, Rʉnang Ik Kai ei, nʉmp ngʉmin nimba, tʉn wi rurum.
10 Assim que teve a visão, imediatamente, procuramos partir para aquele destino, concluindo que Deus nos havia chamado para lhes anunciar o evangelho.
11 Tʉn Trowas kona ila moⱡpʉn, nu sip tʉpʉn kun puⱡa ropʉn, Samotres kona ila purmun. Wote utʉma orunga, Niyapolis kona ila purmʉn.
11 Tendo, pois, navegado de Trôade, seguimos em direitura a Samotrácia, no dia seguinte, a Neápolis
12 Wote, tʉn kona ei, wak ropʉn, Pilipai kona peng ila purmun. Kona peng ei, Rom kona ila gapman ei ndi, rup itim. Wote, Masaroniya mʉi kona ou ei nga kona peng ou ei, kona ila moⱡpʉn, ui mat tʉp mundurmʉn.
12 e dali, a Filipos, cidade da Macedônia, primeira do distrito e colônia. Nesta cidade, permanecemos alguns dias.
13 Wote, mowi kor ei kʉn, kona peng ei, wak ropʉn ekit mbun. Nu wʉr orunga, ekit mbun. Wote, Jura wamp atinga rormin kona ila tetʉm, nʉmp pilpʉn kurʉp purmʉn. Ei kʉn, amp mat, nu ʉldʉ ila, mou rok morung kandʉp tʉpʉn, ik mat nʉtmʉn.
13 No sábado, saímos da cidade para junto do rio, onde nos pareceu haver um lugar de oração; e, assentando-nos, falamos às mulheres que para ali tinham concorrido.
14 Ei kʉn, amp ik kum tetʉng kʉⱡ nga amp ti, Taiyataira kona peng ila amp, Litiya nʉtmʉn. Amp ei, muⱡ mbʉnʉng mbʉ, rarʉp ropa etʉm. Wote, Got nga mbi paka ropa itim ku. Ei kʉn, Nuim ei ndi, amp ei nga numan orunga kumba tilinga, Pol nga ik nitim nimbʉ, kum titim.
14 Certa mulher, chamada Lídia, da cidade de Tiatira, vendedora de púrpura, temente a Deus, nos escutava; o Senhor lhe abriu o coração para atender às coisas que Paulo dizia.
15 Wote, amp ei kʉn, elim nga manga tenda wamp mbʉ, nu tʉtʉng. Wote tʉn kundpa, nimba mel, “Enim na Nuim ei kʉn, kupa mondʉp pʉt nʉk piling ndam, na nga mang kona muⱡamin wʉi!” nitim. Nimba kʉn, ama ronduⱡ mundpa nilinga, tʉn teng ndup purmun.
15 Depois de ser batizada, ela e toda a sua casa, nos rogou, dizendo: Se julgais que eu sou fiel ao Senhor, entrai em minha casa e aí ficai. E nos constrangeu a isso.
16 Ui ti kʉn, atinga rormin kona nila puⱡmina, nombuⱡa mana ila, kindmant amp wendʉp ti, rukʉr orunga, kur kit ti ndi moⱡpa, uⱡ wote, pemba mbʉ nga kandpa nimba etʉm amp ni, tʉn kandpa nitim. Amp wendʉp ei ndi, uⱡ mbʉ mel elinga, elim rʉp etmin wu mbʉ, ku moni minal tʉtmʉn.
16 Aconteceu que, indo nós para o lugar de oração, nos saiu ao encontro uma jovem possessa de espírito adivinhador, a qual, adivinhando, dava grande lucro aos seus senhores.
17 Ambuⱡa ei, tʉn Pol min purmun ila, akil tepa omba, ke nimba mel, “Wu kʉⱡ, Got Oⱡa Kupa morum ei nga, kongun wu mbʉ! Wu mbʉ ndi, enim wamp mbʉ, Got ndi, etpa tʉmba ei nga, nʉk nguing onmʉn!” nitim.
17 Seguindo a Paulo e a nós, clamava, dizendo: Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vos anunciam o caminho da salvação.
18 Ambuⱡa ei ndi, ik ei mel nilinga, ui ou ndupa, omba purum ila, Pol run kuⱡpa tʉpa, ropʉl ropa, kur kit ni kundpa, nimba mel, “Jisas Kraist nga mbi ila, na nim kundʉp nʉnt. Ambuⱡa ei, wak rokʉn, kelik ekit pa!” nitim. I nilinga, kur kit ni ndi, ambuⱡa ni, wak ropa omba, ekit purum.
18 Isto se repetia por muitos dias. Então, Paulo, já indignado, voltando-se, disse ao espírito: Em nome de Jesus Cristo, eu te mando: retira-te dela. E ele, na mesma hora, saiu.
19 Ambuⱡa ei, rʉt etmin puⱡ wu nimbʉ, kandrung ei, en enim nga ku moni tʉtmʉn nombuⱡa mam ei, etpa kumba pendʉtʉng ila, popʉⱡ kulk, Pol kʉn Sailas raⱡ, imp molk, kunt kundi mek, wamp minal morung kona ila, kot pʉtmʉn wu ou mbʉ kʉn purung.
19 Vendo os seus senhores que se lhes desfizera a esperança do lucro, agarrando em Paulo e Silas, os arrastaram para a praça, à presença das autoridades;
20 Mek puk, kot pʉtmʉn wu mbʉ kʉn mondʉk, nʉk mel, “Jura wu raⱡ ndi, tʉn nga kona peng ila etkʉⱡ, mong pindinggil enmbil.
20 e, levando-os aos pretores, disseram: Estes homens, sendo judeus, perturbam a nossa cidade,
21 Wu raⱡ ndi, tʉn Rom kona ila wamp mbʉ, mi pendʉtmʉn uⱡ mbʉ, mbo endʉnmbil uⱡ mbʉ, kapⱡa tʉn pilip tʉpʉn, pep ruimin mel mon!” nʉtʉng.
21 propagando costumes que não podemos receber, nem praticar, porque somos romanos.
22 Wamp minal morung nimbʉ ndi, Pol kʉn Sailas raⱡ, ik mura nguk, wote kot pʉtʉng wu nimbʉ ndi, wu raⱡ nga muⱡ mbal mbʉ, potʉk mundʉk, tʉmbʉⱡ ndi rʉi nʉtʉng.
22 Levantou-se a multidão, unida contra eles, e os pretores, rasgando-lhes as vestes, mandaram açoitá-los com varas.
23 Wu raⱡ tʉmbʉⱡ ndi, ambulk pilik rok, wote tʉk kan manga ila pendʉk, kan manga rʉp etʉm wu ni kundʉk, rʉp ronduⱡ mundkʉn iti nʉtʉng.
23 E, depois de lhes darem muitos açoites, os lançaram no cárcere, ordenando ao carcereiro que os guardasse com toda a segurança.
24 Kan manga rʉp wu ni ndi, ik ronduⱡ mundʉk nʉtʉng ni pilpa, wu raⱡ manga kʉkaⱡ rukʉr orunga ila, tʉpa ruk ndupa, wu raⱡ nga kʉmp kʉⱡ tʉpa, nde plang ronduⱡ ila kan ngumba pinditim.
24 Este, recebendo tal ordem, levou-os para o cárcere interior e lhes prendeu os pés no tronco.
25 Wote, ou rumbuldi ei kʉn, Pol Sailas raⱡ, Got kʉn kinan atinga raⱡ elinggila, kan manga ila rʉp rok petʉng wu nimbʉ, kum tek pʉtʉng.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam louvores a Deus, e os demais companheiros de prisão escutavam.
26 Ei kʉn, tʉngʉnda mint, kona kilimbʉmp ambuⱡpa pilpa etpa, kan manga ni, akpa ʉⱡmbʉⱡ nimba itim. Ni kʉn, tʉngʉnda mint, kan manga keta puⱡ puⱡ nimbʉ, elim kumba tilinga, wote kan ngurung wamp nimbʉ nga kan sen mbʉ, elim ndi potpa omba mana purum.
26 De repente, sobreveio tamanho terremoto, que sacudiu os alicerces da prisão; abriram-se todas as portas, e soltaram-se as cadeias de todos.
27 Ni kʉn, kan manga rʉp etʉm wu ni, rʉt nimba kʉndrʉm ei, manga kumba nimbʉ, wei titim ila, kan manga petʉng wu nimbʉ, nʉng nʉk pung nimba pitim. Pilpa kʉn, elim nga koiya ou pinditim ni, ekit tʉpa, elim ropa kondʉmba itim.
27 O carcereiro despertou do sono e, vendo abertas as portas do cárcere, puxando da espada, ia suicidar-se, supondo que os presos tivessem fugido.
28 I etmba elinga, Pol ndi, ronduⱡ wi ropa, nimba mel, “Tʉn pora mormʉn kʉn, nim ninim rokʉn kundi nʉkʉndi mon!” nitim.
28 Mas Paulo bradou em alta voz: Não te faças nenhum mal, que todos aqui estamos!
29 Ni kʉn, kan manga rʉp wu ni ndi, kiya kandʉk, mek wʉiya nimba, elim ni mundmong etpa, tʉkrʉpa mba, Pol Sailas raⱡ nga kʉmp puⱡ ila rumʉⱡi pitim.
29 Então, o carcereiro, tendo pedido uma luz, entrou precipitadamente e, trêmulo, prostrou-se diante de Paulo e Silas.
30 Wote, wu raⱡ tʉpa mepa, pena mba waldpa, nimba mel, “Wu nuim raⱡ ye! Na namba uⱡ ti itamba kʉn, Got ndi, na etpa tʉmba nda?” nitim.
30 Depois, trazendo-os para fora, disse: Senhores, que devo fazer para que seja salvo?
31 Wote, wu raⱡ ndi, punt rokʉⱡ, nʉkʉⱡ mel, “Nim ndi, Nuim Jisas mondkʉn pilana kʉn, Got ndi, nim etpa tʉpa, wote nim nga wamp mbo kʉⱡ pora etpa tʉmba ku!” nʉtʉnggil.
31 Responderam-lhe: Crê no Senhor Jesus e serás salvo, tu e tua casa.
32 Wote, wu raⱡ ndi, Nuim ei nga Rʉnang Ik Kai ei, wu ei kʉn, elim nga wamp mbo kʉⱡ kʉn, kʉndʉk nʉtʉnggil.
32 E lhe pregaram a palavra de Deus e a todos os de sua casa.
33 Ei kʉn, ant tenda ila rumbuldi, rʉp wu ni ndi, wu raⱡ nga kip mondrʉnggil kona nimbʉ mepa mba, ⱡumʉi rundrum. Wote elim kʉn, elim nga wamp mbo nimbʉ kʉn, pʉi nu tʉtʉng.
33 Naquela mesma hora da noite, cuidando deles, lavou-lhes os vergões dos açoites. A seguir, foi ele batizado, e todos os seus.
34 Wote, wu raⱡ mepa mba, elim nga manga kʉkaⱡ oⱡa orunga ila, mondpa rʉng inditim. Wu ni elim kʉn, elim nga wamp mbo kʉⱡ kʉn, pʉi numan kai pilik morung. Nambuⱡ emel, en enim Got kʉn mondʉk pʉtʉng ei nga etʉng.
34 Então, levando-os para a sua própria casa, lhes pôs a mesa; e, com todos os seus, manifestava grande alegria, por terem crido em Deus.
35 Wote mʉkʉlmʉ unt, kot pʉtʉng wu nimbʉ ndi, Rom kona ila el wu mat tʉk mundʉk, kan manga rʉp wu ni kundʉk, nʉk mel, “Wu raⱡ tʉkʉn ekit mundi!” nʉtʉng.
35 Quando amanheceu, os pretores enviaram oficiais de justiça, com a seguinte ordem: Põe aqueles homens em liberdade.
36 Wote, kan manga nokundrum wu ni ndi, Pol kundpa, nimba mel, “Kot pʉtmʉn wu nimbʉ ndi, nim kʉn Sailas raⱡ, tʉk ekit ndui nʉnmin. Ei kʉn, enmbil numan wang ndukʉⱡ pʉl!” nitim.
36 Então, o carcereiro comunicou a Paulo estas palavras: Os pretores ordenaram que fôsseis postos em liberdade. Agora, pois, saí e ide em paz.
37 Ni wote, Pol ndi, el wu kʉⱡ kundpa, nimba mel, “Tʉl Rom mʉi puⱡ wu raⱡ! Tʉl mong tʉtʉmbʉⱡ ei nga puⱡ ti, kandʉk ti natʉk, kai kandʉk wamp morung pena ila kanda rok, wote tʉk kan manga ila pendʉtʉng. Wote, akup uⱡ ei, kamblik pendʉk, tʉl mo rok, tʉk ekit nduing enmin ei? Ei kapⱡa mon! Rom gapman nga kot pʉtmʉn wu kʉⱡ ndi, en enim ok, tʉl tʉk ekit ndeing weing!” nitim.
37 Paulo, porém, lhes replicou: Sem ter havido processo formal contra nós, nos açoitaram publicamente e nos recolheram ao cárcere, sendo nós cidadãos romanos; querem agora, às ocultas, lançar-nos fora? Não será assim; pelo contrário, venham eles e, pessoalmente, nos ponham em liberdade.
38 Wote, el wu ni kʉⱡ, ik nitim kʉⱡ mek int puk, kot pʉtmʉn wu ni kʉⱡ, kundʉk nʉtʉng. Wote, Pol Sailas raⱡ, Rom mʉi puⱡ wu raⱡ nilingina, kot pʉtmʉn wu ni kʉⱡ, ik ei pilik mundmong etʉng.
38 Os oficiais de justiça comunicaram isso aos pretores; e estes ficaram possuídos de temor, quando souberam que se tratava de cidadãos romanos.
39 Wote, kot pʉtʉng wu nimbʉ puk, wu raⱡ kʉn, ⱡawa itmin nʉk, kont kulk, ⱡawa itmin wu raⱡ kan manga ila, tʉk mek ekit puk, kona peng ni, wak rokʉⱡ, kelik pʉl nʉtʉng.
39 Então, foram ter com eles e lhes pediram desculpas; e, relaxando-lhes a prisão, rogaram que se retirassem da cidade.
40 Ni kʉn, Pol Sailas raⱡ, kan manga ni, wak rokʉⱡ, amp Litiya nga mang kona purʉnggil. Kona ila nga mondpa pili wamp morung nimbʉ, ik kai mbʉ nʉkʉⱡ, ndoimp rondkʉⱡ kʉn, wote kona ei, wak rokʉⱡ purʉnggil.
40 Tendo-se retirado do cárcere, dirigiram-se para a casa de Lídia e, vendo os irmãos, os confortaram. Então, partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.