Atos 22

Gandja na Mbɨa (MDM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 «Odyɨ ma, di ne ondaise ma, yi dje engʉ́ ɨnde ma adji apa e pɨ yi mbɨa ɨnde-e ndjɨndjɨ, amba yi mbɨla me ma mene ’ngʉ́ bhomʉ-o de.»
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Lɨ u adje lɨe me anɨ ngagama ’ngʉ́ pɨ o bhʉ́ eli gba omaYuda-a, u atsia andjili la matá má bulu! Polo atsia apa me:
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 «Ngama-a, ma ne maYuda. U azu ma bhʉ́ gʉdhʉ na Talasɨ, bhʉ́ ndu doto na Silisia. Ma abhele bhʉ́ gʉdhʉ na Yelusalema ɨnde. Mʉsuno gba ma Gamaliele asuno nambɨla lɨ́lɨ gba onguo ogbi nɨ́-e mʉma ndjɨndjɨ. Ma aha nanɨ lɨma pɨ Ebhe ne bua ma bini maka ndʉ yi hana yi ngamemene lɨe nakɨ ko.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 Ma adʉ ato mbolo lɨ okpála ɨnde adʉ akpata kpadjɨ gba Ngámá-o, ma atsia adʉ agɨlɨ nabhili uo. Ma azʉmʉ obhosɨ di ne olɨsɨ, ma atsia amba uo bhʉ́ tɨkpʉ.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Bhele kpála gba odimandɵ gba Ebhe di ne obhelesɨ okpála mbɨla ndjɨndjɨ me ma ngapa e kʉkʉlʉ ’ngʉ́. U aha belegʉ obalʉa mʉma ngʉbula me ma nʉ ne di pɨ ondaise nɨ́ ɨnde bhʉ́ gʉdhʉ na Damasɨ. Ma anʉ oo me ma holo omabhuka ɨnde oo, ma gbigbite uo ne gbɨndjɨlɨ, amba ma mba uo bhʉ́ gʉdhʉ na Yelusalema ngʉbula me u mene uo sisiti.»
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 «Abhomʉ-o, ma adʉ lɨe lɨ kpadjɨ-e, masɨkpe de nakolo bhʉ́ gʉdhʉ na Damasɨ de tulukpe-e, kolo me-e, zɨ ’kpɨ́ na kpekpeke ayie abhʉ́lá, a ago asa ma ngbalina.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Ma agʉ i ma kuto má gbwʉe! Ma atsia adje eli bini ɨnde apa mʉma me: ‹Saulo, Saulo, mʉ ngato mbolo lɨ ma ngʉ́ nɨ?›
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 Abhomʉ-o, ma atsia agie me: ‹A ko mʉ da, Ngámá?› Anɨ atsia agie mʉma me: ‹A ko ma Yesu, kpála na kʉtɨ na Nadjaleta, ɨnde mʉ ngato mbolo lɨe ko.›
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Okpála ɨnde adʉ bhʉ́ dabɨlɨ bini ne ma-a, au zɨ ’kpɨ́ ango-o. Engʉ́ bini, u dje ’li kpála ɨnde adʉ agama ’ngʉ́ mʉma-a de.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 Abhomʉ-o, ma atsia ayi matá me: ‹Ngámá, a ayo la me ma mene pɨ?› Ngámá agie mʉma me: ‹Yie bhʉ́lá, nʉ bhʉ́ gʉdhʉ na Damasɨ. Oo, u apá pɨ mʉ ndʉ ’ngʉ́ hana ɨnde lɨ Ebhe akʉnda me mʉ mene e ko.›
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 La-a, ma dʉ au ’kpɨ́ ka kpéke zɨ ’kpɨ́ bhomʉ-o lɨe de-e, okpála ɨnde adʉ bhʉ́ dabɨlɨ bini ne ma-a, aholo ’kpa ma, u atsia anʉ ne ma bhʉ́ gʉdhʉ na Damasɨ.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 Kpála bini adʉ nanɨ oo, a adʉ ’lɨ anɨ me Ananɨa. Anɨ adʉ akpe Ebhe, anɨ atsia adʉ di akpata lɨ́lɨ gba nɨ́-e ndjɨndjɨ. Ndʉ omaYuda hana na gʉdhʉ na Damasɨ adʉ apa ’ngʉ́ gba anɨ-e ndjɨndjɨ.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Anɨ ago natsia ma. Anɨ akolo lɨe de ma-a, anɨ atsia apa mʉma me: ‹Ndai ma Saulo, u matá ’kpɨ́ uu!› Bha lɨ nedhɨnga bhomʉ-o, djila ma abhulu, ma atsia au anɨ.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 Abhomʉ-o, anɨ atsia apa mʉma me: ‹Ebhe gba onguo ogbi nɨ́ abhʉ nanɨ mʉ didili ngʉbula me mʉ mbɨla engʉ́ ɨnde anɨ akʉnda e-o. Anɨ abhʉ mʉ ngʉbula me mʉ mbɨla Kpála ɨnde ngbingbili-o, amba mʉ dje di ’li anɨ makpe.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Padhá de, anga pɨ anɨ-e, mo odʉ́ akpokpo ongʉ́ gba anɨ bhende mo ou e, di ne bhende mo odje e pɨ ndʉ okpála hana.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Mbɨa ɨnde-e, mʉ matá ngadjeke nɨ? Yie bhʉ́lá, sia batisimo, mʉ yo Ebhe, amba anɨ e siti ’ngʉ́ gba mʉ ko.›
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 Abhomʉ-o, ma agie lɨma bhʉ́ gʉdhʉ na Yelusalema. Ekpɨ́ bini, ma adʉ ayo Ebhe bhʉ́ ’ngbé ’tɨ Ebhe gba omaYuda, ma atsia au engʉ́ maka loto.
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Ma au Ngámá, anɨ atsia apa mʉma me: ‹Yaka! Koto bhʉ́ gʉdhʉ na Yelusalema má gala, anga okpála na gʉdhʉ ɨnde-e, u zɨ́ba engʉ́ gba ma ɨnde mo opá e pɨ uo-o de.›
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 Abhomʉ-o, ma atsia apa me: ‹Ngámá, u mbɨla hana me ma adʉ nako nanʉ bhʉ́ otɨ nadje lɨ́lɨ gba Moidje , ma adʉ aholo okpála ɨnde abhuka mʉ-o. Ma adʉ amba uo bhʉ́ tɨkpʉ, ma atsia adʉ di abhɨ uo ne fimbo.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Nedhɨnga u adʉ abhɵlɵ Etieni, kpála nakpokpo Bádha Ngali gba mʉ-o lɨe, ma adʉ di oo. Ma azɨba okpála ɨnde adʉ abhɵlɵ anɨ-o. Ma atsia adʉ alila obongo gba uo-o.›
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 Abhomʉ-o, Ngámá atsia apa mʉma me: ‹Nʉnʉ, anga ma atíma mʉ tsutsu agba ogandji okpála .›»
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Bhiti okpála bhomʉ-o adʉ nga bha nadje anɨ akolo lɨ engʉ́ ɨnde anɨ apa e bhomʉ-o. Abhomʉ-o, u atsia aholo asʉsʉla me: «Yi bhɵlɵ kpála bhomʉ-o mabhɵlɵ! Anɨ tɨ da nadʉ pɨ́la doto de!»
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 U adʉ asʉsʉla kpekpeke. U adʉ ape obongo gba o, u atsia adʉ abala ndju doto ne abhʉ́lá.
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Abhomʉ-o, ’ngbé ngámá gba osʉdha aha lɨ́lɨ me u to Polo abhʉ́ ’tɨ gba osʉdha. Anɨ atsia apa me u bhɨ anɨ ne fimbo, amba anɨ pa ta ’ngʉ́ ɨnde lɨ okpála ngasʉsʉla lɨe me u mene anɨ sisiti-o.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Lɨ u agbigbite anɨ lɨe ne ekpʉ́ ngʉbula nabhɨ anɨ ne fimbo-o, abhomʉ-o, anɨ atsia apa pɨ ngámá gba osʉdha ɨnde adʉ oo me: «A ayo bha ndjʉ uu me, yi bhɨ ndɨlɨ na kʉtɨ na Loma ne fimbo me, u nde kodho nga ’ngʉ́ gba anɨ-e dɨ?»
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Lɨ ngámá bhomʉ-o adje engʉ́ lɨ Polo ayi e lɨe, anɨ atsia anʉ abhaka ’ngbé ngámá gba osʉdha-o. Anɨ atsia ayi anɨ me: «Mo oméne pɨ, anga kpála bhomʉ-o, a ko ndɨlɨ na kʉtɨ na Loma!»
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 ’Ngbé ngámá-a ago abhaka Polo, anɨ atsia ayi anɨ me: «Pa nga mʉma, mʉ ne ndɨlɨ na kʉtɨ na Loma na paká?» Polo atsia agie pɨ anɨ me: «Heni, a na paká.»
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 Abhomʉ-o, ’ngbé ngámá-a atsia apa me: «Ma aha nanɨ tɨa bhelé ngʉbula me ma kolo kpála na kʉtɨ na Loma.» Polo atsia apa naae me: «Ngama-a, u azu ma kpála na kʉtɨ na Loma.»
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Kolo má gala me-e, okpála ɨnde ɨ di me bhɨ anɨ ngʉbula me anɨ gama ’ngʉ́-o, u atsia atsambala de anɨ. Abhomʉ-o, ’ngbé ngámá gba osʉdha-a aholo adje tsʉlʉ, lɨ anɨ ambɨla lɨe me nɨ aha lɨ́lɨ nganɨ me u gbigbite ndɨlɨ na kʉtɨ na Loma-o.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Abhomʉ-o, ’ngbé ngámá gba osʉdha-a adʉ akʉnda me, nɨ mbɨla kʉkʉlʉ ta ’ngʉ́ ɨnde lɨ omaYuda asʉngʉla Polo lɨe pɨ ongámásɨ-o. Kaka-a, lɨ ekpɨ́ aseke lɨe, anɨ aha lɨ́lɨ me u bhubhulu Polo, di me ongbengbe odimandɵ gba Ebhe , di ne Libi okpála natsia ’kpɨ́ lɨ ’ngʉ́ gba omaYuda pɵkɵbhɵ bhʉ́la o. Pɨpɨta-a, anɨ ago ne Polo, anɨ atsia ao anɨ kala uo.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.