Mateus 5
Godoni Vu'a Maiu'ina (MCQ) vs NTLH
1 Hu kimajaho ea mapoka mapoka Hua ꞌararihae ojuma kimarena vaꞌe huriꞌi ajime hiꞌeme Huni tisaiporua Huni roara.
1 Quando Jesus viu aquelas multidões, subiu um monte e sentou-se. Os seus discípulos chegaram perto dele,
2 ꞌEjume Hu ijí aneja vene pu najaha ijá ꞌiama
2 e ele começou a ensiná-los. Jesus disse:
3 Ea kaꞌene puni ꞌavena pivusahujija iviꞌa teamanamama. Ijihuni maijaho Godoni arijaho iviꞌa puna renu.
3 — Felizes as pessoas que sabem que são
4 ꞌEne ea kaꞌene temukaꞌikaꞌi pasonahiiꞌinijija iviꞌa teamanamama. Ijihuni maijaho pu nihoꞌo oja sonahihuna.
4 — Felizes as pessoas que choram,
5 ꞌEne ea kaꞌene masuani hijiꞌinijija teamanava. Ijihuni maijaho mweꞌa kakaho pumai rehuna.
5 — Felizes as pessoas humildes,
6 ꞌEne ea kaꞌene ꞌunama mai matuname ꞌee toa punaꞌi huanavujija iviꞌa teamanava. Ijihuni maijaho pu nihoꞌo sonahihuna.
6 — Felizes as pessoas que têm fome e sede
7 ꞌEne ea kaꞌene ea ꞌahoꞌa numiravujija teamanava. Ijihuni maijaho Godira pu ꞌuꞌo numirahuna.
7 — Felizes as pessoas que têm misericórdia
8 ꞌEne ea kaꞌene puni oja ariramaa rejajija teamanava. Ijihunaꞌe pu Godi kahuna.
8 — Felizes as pessoas que têm o coração puro,
9 ꞌEne ea kaꞌene ea ꞌahoꞌa venauꞌe pu puꞌúmo matauviꞌinijija teamanava. Ijihuni maijaho Godira pu Huni harihija ꞌiꞌena.
9 — Felizes as pessoas que trabalham pela paz,
10 ꞌEne ea kaꞌene ꞌunama ariramaa ꞌuraha oꞌejuꞌe ea ꞌahopo siseꞌi ꞌahiujija pu teamanava. Ijihuni maijaho Godoni arijaho puna renukúne.
10 — Felizes as pessoas que sofrem perseguições
11 Nunijihunaꞌe erapo ja ira sisea ꞌwarame ꞌararihie vuꞌa sisea ani aniꞌina ꞌwarame ijá veja kiꞌavajaho ja teamanaꞌavara.
11 — Felizes são vocês quando os insultam, perseguem e dizem todo tipo de calúnia contra vocês por serem meus seguidores.
12 Ja nihoꞌo teamaname ꞌee mariꞌuꞌavara. Ijihuni maijaho joni eha natohwa kahino akúpa ꞌahi namu. Ea ꞌahoꞌa nimarako poropetia kaꞌene hijajija siseꞌi ꞌahiajaꞌinaꞌe ja ꞌuꞌo siseꞌi ꞌahihuna.
12 Fiquem alegres e felizes, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Porque foi assim mesmo que perseguiram os
13 Ja areri mweꞌa kehuni misa. ꞌEnakaivo misa kajihuni vweijara paꞌareꞌipisa icháꞌinaꞌe veje kúꞌo vwea rejaꞌe? Misa ijaꞌinijija vwea paꞌanaꞌomo usekujukame emaapo momori tautiura.
13 — Vocês são o sal para a humanidade; mas, se o sal perde o gosto, deixa de ser sal e não serve para mais nada. É jogado fora e pisado pelas pessoas que passam.
14 Ja mweꞌa kehuni hanajiꞌina ara huriꞌa ꞌahi vejujija nihoꞌo vaja panavura.
14 — Vocês são a luz para o mundo. Não se pode esconder uma cidade construída sobre um monte.
15 ꞌEne emaapo naheha ꞌejujaho pu paꞌeka vaꞌe siꞌuara vaja irechavura kaivo samai irechavura. ꞌEjuꞌe ea kaꞌene sea vaji hijujija hananiura.
15 Ninguém acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto. Pelo contrário, ela é colocada no lugar próprio para que ilumine todos os que estão na casa.
16 Ijaꞌinaꞌe joni hanajiꞌinijara ea mapoka puni unaꞌi hananiꞌamana. ꞌEjakame pu kive maaru vejakame pu joni Oma kaꞌene kahi akúpa ꞌahi hinuji taꞌarohuna.
16 Assim também a luz de vocês deve brilhar para que os outros vejam as coisas boas que vocês fazem e louvem o Pai de vocês, que está no céu.
17 Ja nihoꞌo ikaꞌina pavwihaꞌavara. Nara roukaho varapa tamana ꞌee poropetia hoꞌo veje paꞌareꞌamarono routa roꞌava. Na pu atoꞌarumaꞌi rohuna pana kaivo ijihipuni maiji veꞌi ꞌahiume routa.
17 — Não pensem que eu vim para acabar com a
18 Na nimai nimai ja ꞌwaravu ike akúpa mweꞌakaho niꞌaha kwino ijá paꞌarehuna. ꞌEnakaivo unenuꞌu pina maꞌuparitumaa ho maꞌuꞌua Godoni Iri jihuni vaji navujaho nihoꞌo papaꞌarehuna kaivo ijá naꞌeje uneunechaka mapokijija roe areri rehuna.
18 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: enquanto o céu e a terra durarem, nada será tirado da Lei — nem a menor letra, nem qualquer acento. E assim será até o fim de todas as coisas.
19 Ea irara ike varapa tamana maꞌuꞌua ꞌene ꞌee ea ꞌahoꞌa najahe pu ꞌuꞌo ijaꞌinaꞌe veꞌavajaho hu Godoni ara nihoꞌo maꞌuꞌua ꞌiahuna. ꞌEnakaivo ea irara hene vene ea tamana kaji najaꞌavajaho hu Godoni ara ea natohwa ꞌwahuna.
19 Portanto, qualquer um que desobedecer ao menor mandamento e ensinar os outros a fazerem o mesmo será considerado o menor no
20 Na nimai nimai ja ꞌwaravu jara ꞌunama arira kaꞌene ojujara nihoꞌo arimai parenareje Sikuraipi ꞌee Parasi paasitaꞌamajaho ja nihoꞌo Godoni ara pavahuna.
20 Pois eu afirmo a vocês que só entrarão no Reino do Céu se forem mais fiéis em fazer a vontade de Deus do que os
21 Nitama sahu jona ꞌwaramajaho ja nihejara. Ea paꞌanaꞌe kwaꞌamana. Ea irara ea ꞌanaa kwaꞌamajaho ꞌotua vehuna.
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não mate. Quem matar será julgado.”
22 Na nihoꞌo nimaa nimai ja ꞌwaravu. Ei pini napuraha ꞌajime ꞌee seꞌamajaho ea kajaho ꞌotua vetihuna. ꞌEe ea irara vweaha húmata paꞌana ꞌwaꞌamajaho hu ꞌuꞌo ꞌotua niꞌinijino vehuna. ꞌEe ea irara a ꞌvwiha paꞌana ꞌwaꞌamajaho hu veni vahuna arerina.
22 Mas eu lhes digo que qualquer um que ficar com raiva do seu irmão será julgado. Quem disser ao seu irmão: “Você não vale nada” será julgado pelo tribunal. E quem chamar o seu irmão de idiota estará em perigo de ir para o fogo do inferno.
23 ꞌEꞌeje a swara Godi maꞌiro vejiꞌi a vweuna siseꞌi ꞌahaaji vwihaꞌamajaho
23 Portanto, se você estiver oferecendo no altar a sua oferta a Deus e lembrar que o seu irmão tem alguma queixa contra você,
24 swara kajaho ijá ranaꞌikaꞌi vukúꞌo ꞌunama vaꞌe vweuneꞌi ꞌwame amairiarejaꞌe ijiꞌa roe Godi swara maꞌamana.
24 deixe a sua oferta ali, na frente do altar, e vá logo fazer as pazes com o seu irmão. Depois volte e ofereça a sua oferta a Deus.
25 ꞌEne ei pini a ꞌotua apenaare ꞌotua vetaꞌiro veja kaꞌamajaho ja noꞌo ꞌunamu toi vaiꞌi a hu huꞌúmo vuꞌa ꞌwame amairiꞌavara. Ijihuni maijaho hu a apena vaꞌe ꞌotua vejiꞌina natohwi jihuni ija tahi ranamaa veꞌenakúne. ꞌEjakame ijí ꞌotua vejiꞌina natohwa kajara hirisima mihakame pu apena vaꞌe tipura ranama veꞌejakúne ꞌwamana.
25 — Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, entre em acordo com essa pessoa enquanto ainda é tempo, antes de chegarem lá. Porque, depois de chegarem ao tribunal, você será entregue ao juiz, o juiz o entregará ao carcereiro, e você será jogado na cadeia.
26 Na nimaa nimai a ꞌwaravu a ijí tipurai hinuvaꞌo monia túchamaa ijaho maharene ro ꞌeꞌuhuna.
26 Eu afirmo a você que isto é verdade: você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
27 Ikaꞌina ꞌwaramajaho a nihenana. A nihoꞌo ea pipuni napara paturaꞌamana ꞌúmana.
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 ꞌEnakaivo Na ikaꞌina ꞌwaravu. Ei pini napara kame huni oja vaji ituꞌamajaho hu areri ijí napara kajaho nituramana rehuna.
28 Mas eu lhes digo: quem olhar para uma mulher e desejar possuí-la já cometeu adultério no seu coração.
29 ꞌEne oni nia manaꞌinijara venaꞌe a sisea veꞌamajaho nia kuha kajaho tajahena piꞌonave vaꞌamana. Ijihuni maijaho oni haha kwisu kajara veje oni haha kajaho mahoꞌo veni vahuna sisea.
29 Portanto, se o seu olho direito faz com que você peque, arranque-o e jogue-o fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ser atirado no inferno.
30 ꞌEne oni ija manaꞌinijara veje a sisea veꞌamajaho ijí ija kajaho ꞌuhua piꞌonave vaꞌamana. Ijihuni maijaho oni ija ꞌuhua apene piꞌonaꞌamajiana vo oni haha mahoꞌo veni vaji vahuna.
30 Se a sua mão direita faz com que você peque, corte-a e jogue-a fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 ꞌEne vu pina ijá ꞌwarumana. Ei pini huni napara ranaꞌamajaho hu niranamani heha vena mahuna ꞌwarumana.
31 — Foi dito também: “Quem mandar a sua esposa embora deverá dar a ela um documento de divórcio.”
32 ꞌEnakaivo Na nimai a ꞌwaravu. Ea pipuni naparaꞌe parui pini ahemoꞌamajaho paruaha kajara areri naparaha kajaho ranahuna. ꞌEnajihunaꞌe parua kaꞌene huni napara kaji ranamajara veje hu parua pina veꞌamajaho hu sisea vehuna. ꞌEe ea irara napara kaꞌene ranaviꞌiniji ꞌwaꞌamajaho hu ꞌuꞌo sisea vehuna.
32 Mas eu lhes digo: todo homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, será culpado de fazer com que ela se torne adúltera, se ela casar de novo. E o homem que casar com ela também cometerá adultério.
33 ꞌEne pinijaho nitama emaapo ꞌwaruvajaho ja nihejiꞌina.
33 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não quebre a sua promessa, mas cumpra o que você jurou ao Senhor que ia fazer.”
34 Na nimai a ꞌwaravu. A ikaꞌina paꞌwaraꞌamana Ichutoa pikiva hejuma paꞌwaꞌamana. Ijihuni maijaho ijaho Godoni ruhaꞌomo Godi ijí hinukúne paꞌwaraꞌamana.
34 Mas eu lhes digo: não jurem de jeito nenhum. Não jurem pelo céu, pois é o trono de Deus;
35 ꞌEne vukúꞌo ikaꞌina paꞌwaꞌamana. Mweꞌa ikenaꞌomo nimai ꞌwaravu paꞌwaꞌamana. Ijihuni maijaho ike mweꞌakaho Godira Huni mumora ijihuni toi irechamuna. ꞌEne vukúꞌo ikaꞌina paꞌwaꞌamana Jerusareminaꞌomo nimai ꞌwaravu paꞌwaꞌamana. Ijihuni maijaho Jerusaremi Kini Natohwi jihuni arakúne ijaꞌina paꞌwaraꞌamana.
35 nem pela terra, pois é o estrado onde ele descansa os seus pés; nem por Jerusalém, pois é a cidade do grande Rei.
36 ꞌEnakúne a ikaꞌina paꞌwaraꞌamana Nuni húmata ikenaꞌomo nimaa nimai ꞌwaravu paꞌiaꞌamana. Ijihuni maijaho a nihoꞌo oni húmata kaji veje sajasaꞌina rene ꞌee aja rehuna nihoꞌo areria pana.
36 Não jurem nem mesmo pela sua cabeça, pois vocês não podem fazer com que um só fio dos seus cabelos fique branco ou preto.
37 Ijaho ꞌavena siseijarahara a venauꞌe ira kajaho ꞌwaramukúne ijaꞌina paꞌwaraꞌamana kaivo manimaa ꞌiame ꞌee pana ꞌiꞌamana.
37 Que o “sim” de vocês seja sim, e o “não”, não, pois qualquer coisa a mais que disserem vem do Maligno .
38 Nitama vuꞌa kaꞌene rena roajaho ikaꞌina ꞌwaruvara. Ei pini ea pinaꞌe ꞌanae nia kuha suꞌamajaho eha ꞌuꞌo ꞌanae nia kuha suꞌamana. ꞌEe ei pini ea pinaꞌe ꞌanae ea pipuni upaja hijaꞌusaꞌamajaho hu ꞌuꞌo ꞌanae upaja hijaꞌusaꞌamana.
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 ꞌEnakaivo na ja ꞌwaravu. Ei pini siseꞌi ꞌahiꞌiro veja kaꞌamajaho a eha pavetiꞌamana kaivo hu a noanu tahijiha kaꞌamajaho a vu taꞌarohe ropunaꞌi mahe ꞌaniꞌamana.
39 Mas eu lhes digo: não se vinguem dos que fazem mal a vocês. Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também.
40 ꞌEne ei pini oni setia apeꞌiroreje ꞌotui vetaꞌamajaho oni tapuka ꞌuꞌo tajahene maꞌamana.
40 Se alguém processar você para tomar a sua
41 ꞌEne ei pini ja noꞌo maꞌuako ꞌaha josu vaꞌavarono ꞌejahaꞌamajaho ja noꞌo vaꞌareje nihoꞌo hura ꞌwaramajaho asima vaꞌe jopatuꞌura vaꞌavara.
41 Se um dos soldados estrangeiros forçá-lo a carregar uma carga um quilômetro, carregue-a dois quilômetros.
42 ꞌEne ei pini a unenuꞌu pina hu maꞌamarono ꞌwarava heꞌamajaho maꞌamana. ꞌEne ei pini oni unenuꞌu pina apena venareje vukúꞌo maꞌiro ꞌwarava heꞌamajaho maꞌamana.
42 Se alguém lhe pedir alguma coisa, dê; e, se alguém lhe pedir emprestado, empreste.
43 ꞌEne ja nihejara nitama vuꞌa kaꞌene ꞌwaravara. A ehuanaru oja miꞌi kaivo oni nakijihija senaꞌamana ꞌúvara.
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame os seus amigos e odeie os seus inimigos.”
44 ꞌEnakaivo Na ijá ꞌiavo Ja joni naka oja miꞌavara. ꞌEne ea ꞌahopo ja siseꞌi ꞌahia kiꞌavajaho puni siporua ꞌonaꞌavara.
44 Mas eu lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 ꞌEnareje ja joni Oma kaꞌene akúpa ꞌahi hinujihuni harihija reꞌavara. Hu Huni vea vejuꞌe ea kaꞌene siseijihipuna rine ꞌee maijihipuna ꞌuꞌo rinuna. ꞌEne Hu vejuꞌe neha pine ea maijihipuna marane ea sisea vejiꞌini jihipuna ꞌuꞌo maranuna.
45 para que vocês se tornem filhos do Pai de vocês, que está no céu. Porque ele faz com que o sol brilhe sobre os bons e sobre os maus e dá chuvas tanto para os que fazem o bem como para os que fazem o mal.
46 ꞌEne ja ea kaꞌene oja ja mihujiru oja miꞌavajaho ja eha iraka apehune? Ea kaꞌene takisia apejiꞌinijija ꞌuꞌo ijaꞌina vejura.
46 Se vocês amam somente aqueles que os amam, por que esperam que Deus lhes dê alguma recompensa? Até os cobradores de impostos amam as pessoas que os amam!
47 ꞌEne ja vwehu jonaru ꞌajoravujaꞌinaꞌe ꞌú ja ea ꞌahoꞌa ijaꞌinaꞌe asitahe ꞌajoravure? ꞌÚ Jenitarua ꞌuꞌo ijaꞌina pavejure?
47 Se vocês falam somente com os seus amigos, o que é que estão fazendo de mais? Até os pagãos fazem isso!
48 Ijihunaꞌe joni Omi kahi akúpa ꞌahi ariramaa hinujihunaꞌe ja ꞌuꞌo ariramaa hiꞌavara.
48 Portanto, sejam perfeitos, assim como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.