Mateus 22

Godoni Vu'a Maiu'ina (MCQ) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 ꞌEꞌejume vukúꞌo Jesura eha vene haa ꞌwaramarena ijá ꞌiama
1 De novo Jesus lhes falou por parábolas, dizendo:
2 Godoni arijaho areri kinia natohwijara hariahi napasineꞌi vejuꞌe ꞌiruma vei venujaꞌina.
2 — O Reino dos Céus é semelhante a um rei que preparou uma festa de casamento para seu filho.
3 ꞌEnarena hu huni pwehija irechamiume pura ꞌona apene ara ꞌahosupuni vaꞌe ꞌwarave pura roe ꞌiruma kajaho iꞌavarono ꞌwaravume vaꞌe ꞌwaravara kaivo pu uchaꞌasahe paroara.
3 Enviou os seus servos a chamar os convidados para a festa, mas estes não quiseram vir.
4 ꞌEjume hu vukúꞌo huni pwehija ꞌahoꞌa irechamie ijá ꞌiama Vaꞌe ea kaꞌene nara ꞌumenaujija ika ꞌwaraꞌavara. Núni ꞌiruma amairie ꞌee maha amene ꞌee hanuha ꞌeka roe amairie uneunechaka mapokijija niareri rena hijukúne roajiha iꞌavara ꞌiamana.
4 Enviou ainda outros servos, dizendo: “Digam aos convidados: Eis que já preparei o meu banquete; os meus bois e animais da engorda já foram abatidos, e tudo está pronto; venham para a festa.”
5 ꞌEjume ijí huni pwehija kajipo vaꞌe ꞌwaravara kaivo pu uchaꞌasahe ea pwinaꞌa puni juasiꞌi vaꞌume ea pwinaꞌa puni moni kaukara vejara.
5 Mas os convidados não se importaram e se foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio.
6 ꞌEjumakiviꞌi ea ꞌahoꞌijipo ijí pwehija kajija ꞌeke hijihaꞌe ꞌee ꞌaniuma kwamasahara.
6 Outros, agarrando os servos, os maltrataram e mataram.
7 ꞌEjumakame kinia natohwa kajaho henajaho ijara ajivume hu huni amia irechamiume pura roe ea kajija ꞌanii raname ꞌee puni ara kwaa kajaho veni jaume reranamana.
7 — O rei ficou furioso e, enviando as suas tropas, exterminou aqueles assassinos e incendiou a cidade deles.
8 ꞌEjume hu pwehwaha ijá ꞌiama Ike napasi nejari ꞌirumakaho niamairia irechavara kaivo ea kaꞌene ꞌwaravajija paroara ꞌiamana.
8 Então disse aos seus servos: “A festa está pronta, mas os convidados não eram dignos.
9 ꞌEnakúne iviamajai ma ꞌunamaka mapokakino vaꞌajimareje eaka mapokijihi piuniꞌavajaho ꞌwarave pura roe ike napasi nejuri ꞌirumakaho iꞌavara ꞌiamana.
9 Vão, pois, para as encruzilhadas dos caminhos e convidem para o banquete todos os que vocês encontrarem.”
10 ꞌEjumakame pwehwaha kajijahija ꞌunamutoi vaꞌe ea kaꞌene piuniva kajaho aherama roe ahumu vaꞌume ea sisea ea mai ijiꞌi aherama roume napasi nejuri sea kajaho hijume ituꞌoꞌunana.
10 E, saindo aqueles servos pelas estradas, reuniram todos os que encontraram, maus e bons; e a sala do banquete ficou cheia de convidados.
11 ꞌEꞌejume kinia natohwa kajara vaꞌe ijí vaji arume kiꞌiro vaiꞌi kamajaho ea kwino ijí ateha maa paapúsamana kamana.
11 — Mas, quando o rei entrou para ver os que estavam à mesa, notou ali um homem que não trazia veste nupcial
12 ꞌEjumakame kinia kajara ea kajaho ijá ꞌwama Ea nune a ichá vene napasi nejuri ateha paapúsaꞌikaꞌi roane? ꞌwavume ea kajaho huni vwiha paꞌarenana.
12 e perguntou-lhe: “Amigo, como você entrou aqui sem veste nupcial?” E ele emudeceu.
13 ꞌEjumakame kinijara pwehwaha ꞌwaravume pura eakaho apene ija mumora kamome apene piꞌonavume maꞌahi nutuma namajino vaꞌarena nirame ꞌee upaja chanichaniviꞌi namana.
13 Então o rei ordenou aos serventes: “Amarrem os pés e as mãos dele e atirem-no para fora, nas trevas; ali haverá choro e ranger de dentes.”
14 ꞌEnajihunaꞌe Godira ea mapoka ꞌumenau kaivo ea makwinu kwinu iji pijihana ꞌiamana.
14 Porque muitos são chamados, mas poucos são escolhidos.
15 ꞌEjumakame Parasi ijí henareja vaꞌe kanisorua puꞌúmo ahuma hine ꞌunama icháꞌina venareje Jesura ꞌwarama kajihuni ꞌahi pataꞌaroꞌi kaivo tanuꞌuraꞌirono ꞌunama savara.
15 Então os fariseus se retiraram e consultaram entre si como surpreenderiam Jesus em alguma palavra.
16 ꞌEnareje pu puni pwehija ꞌee Heroti oni pwehijijihi puꞌúmo irechamiume Jesuni vaꞌareja pu ijá ꞌwava Najuhiꞌine nú nihena kavu A vuꞌa nimaaru ꞌwaramuna. ꞌEne Godoni ꞌunama kaꞌene aririjiru ea mapoka najahuna. ꞌEne A ea kwinuru pavwihanuna. ꞌEne eaka mapokijija ira nikwinu ꞌwaramuna.
16 E enviaram-lhe discípulos, juntamente com os herodianos, para lhe dizer: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e que ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade, sem se importar com a opinião dos outros, porque não olha para a aparência das pessoas.
17 ꞌEnakúne Ara vwihana ꞌwaruva heja A vwihanujaho nú ea iha Sisa oni takisia veꞌeja ho pane ꞌwavara.
17 Assim sendo, diga-nos o que o senhor acha: é lícito pagar imposto a César ou não?
18 ꞌEjumakame pura Jesu pisiviꞌiro vejajaho Hu nikima henarena ijá ꞌiama Ea kaꞌene iraꞌasinakije ja raka vena Na vena kivo?
18 Mas Jesus, percebendo a maldade deles, respondeu:
19 Iviamajai monia kaꞌene takisia apejujaho najiha kavume ꞌiavume pu oma kwinu nahara.
19 Mostrem-me a moeda do imposto. Trouxeram-lhe um denário.
20 ꞌEjumakame Hura pu aporama ijá ꞌiama Ikaho irahuni ihe ꞌee ikaho irahuni pikisaꞌe ꞌiamana.
20 E Jesus lhes perguntou:
21 ꞌEjume pu Hu ijá ꞌwava Ikaho Sisa ona ꞌwavara. ꞌEjume Hu ijá ꞌiama Ijinakúne Sisa oni uneunechijaho Sisa vajaha kaivo Godoni uneunechijaho Godi vajaha ꞌiamana.
21 Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
22 ꞌEjumakame pu ijí henareja oja hwaꞌusuna-haume pu Hu raname ani vaꞌara.
22 Ouvindo isto, se admiraram e, deixando-o, foram embora.
23 ꞌEꞌeme veaka nikwinuꞌina kajino Sajusia kaꞌene kwamasahiꞌinijija kúꞌo paꞌurihuna rojuraꞌomo hu Huni roe Hu apovara.
23 Naquele dia, alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
24 ꞌEne Najuhiꞌina Mosisi oni tamana vaji ꞌwarumajaho ei pini napasi nenareje naparaha hariha panaheꞌeje hu kwaꞌamajaho huni ꞌuꞌuijara napara kajaho ahemareje huni hariha nahesamahuna ꞌwaramana.
24 — Mestre, Moisés disse: “Se alguém morrer, não tendo filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.”
25 ꞌEnaꞌomo nuni vajakino nú ea iropu noꞌoheꞌinaꞌomo pokijara marako napara ꞌwahumakame naparaha hariha panaheꞌeme hu kwamana. ꞌEjume vu ijihuni niꞌajahijara napara kajaho ahemana.
25 Ora, havia entre nós sete irmãos. O primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher para seu irmão.
26 ꞌEnarena vu ijí pokijihuni nijahijara ꞌuꞌo ahevume kame ijá vene apena vaꞌe túchamai ꞌuꞌuijihuni usevara.
26 O mesmo aconteceu com o segundo, com o terceiro, até o sétimo.
27 ꞌEꞌeme ijiꞌa napara kaji ꞌuꞌo kwamana.
27 Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 ꞌEnaꞌomo vea kaꞌene vukúꞌo ea kwamasahiꞌinijipo ꞌuriꞌavari veijaho hu irahuni napara reꞌena? Eaka mapoka kajihi puni napara renana ꞌwavara.
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete ela será esposa? Porque todos casaram com ela.
29 ꞌEjumakame Jesura eha vene ijá ꞌiama Ja hami paꞌwaravu. ꞌEe Godoni irijaho pahena pakavu. ꞌEe ja Godoni harura pakavuraꞌomo ja hine ira sisea ꞌwaravu.
29 Jesus respondeu:
30 Ea kaꞌene kwamasahiꞌinijipo ꞌurimaraꞌavajaho vukúꞌo panapasi nehuna kaivo niareri ona ojiꞌina kaꞌene kahi akúpa ꞌahi hijujipo hijujaꞌinaꞌe hihuna.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem se dão em casamento, mas são como os anjos no céu.
31 ꞌÚ ja Godoni ira vaji ea kaꞌene kwamasahiꞌinijipo ꞌurimarahuna kaꞌene Godira ikaꞌina ꞌwarumajaho ja pataha kavare? ꞌiamana.
31 Quanto à ressurreição dos mortos, vocês nunca leram o que Deus disse a vocês:
32 Hu ijá ꞌiama Na Eparahami oni Godi ꞌee Aisiki oni Godi ꞌee Jekapi oni Godia. Na kwamasahiꞌini jihipuni Godi pana kaivo Na majama hijiꞌinijihipuni Godi ꞌúmana ꞌiamana.
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”? Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos.
33 ꞌEjumakame ea mapoka ijí Hura najaha kaji henareja pu oja hwaꞌusunahara.
33 Ouvindo isto, as multidões se maravilhavam da sua doutrina.
34 ꞌEjume Parasiepo hejajaho Jesura Sajusia puni vuꞌa tanuvuma henareja pu niꞌaha kwino nianaa roe huni rori ahuvara.
34 Entretanto, os fariseus, sabendo que Jesus havia silenciado os saduceus, reuniram-se em conselho.
35 ꞌEꞌeme puni vaja kajino Jua puni ꞌotua ꞌajohiꞌinijara Jesu vena kaꞌi ꞌahaume apoma ijá ꞌwama
35 E um deles, intérprete da Lei, querendo pôr Jesus à prova, perguntou-lhe:
36 Najuhiꞌine Mosisi oni tamana irakijara tamanaka mapokijaho asitaha paranane ꞌwamana.
36 — Mestre, qual é o grande mandamento na Lei?
37 ꞌEjume Hu ijá ꞌwama Nihoꞌo niꞌimaꞌurijaho Godi kaꞌene joni Natohwiji joni oja mahoꞌo niꞌaha kwino mahe ꞌee joni vwiha mahoꞌo niꞌaha kwino mahe joni harurijiꞌi mahoꞌo niꞌaha kwino Hu mahuna.
37 Jesus respondeu:
38 Tamana ijara kwino niꞌinane ꞌee ijara kwino urana namu.
38 Este é o grande e primeiro mandamento.
39 ꞌEnakaivo vu tamana pina kaꞌene ijihuni rorijaho niareri ijaꞌina jara joni hahaꞌe vwihajujaꞌina ea kaꞌene joni rori hijujija oja miꞌavara.
39 E o segundo, semelhante a este, é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
40 Ike tamana noꞌoheꞌikipo tamanaka mapokijija ꞌee poropetia puni vuꞌijaho ꞌuninamie navu ꞌwamana.
40 Destes dois mandamentos dependem toda a Lei e os Profetas.
41 ꞌEꞌikaivo Parasia kajija ahuvumakiviꞌi Jesura ikaꞌinaꞌe aporamana
41 Estando reunidos os fariseus, Jesus lhes perguntou:
42 ꞌÚ ja Kerisoho icháꞌina vwihajo ꞌee Hu irahuni Hariha rojo? ꞌiavume pu Hu ijá ꞌwava Teviti oni Hariha ꞌwavara.
42 — O que vocês pensam do Cristo? De quem é filho? Eles responderam: — De Davi.
43 ꞌEjume Hu pu ijá ꞌiama ꞌEne ꞌunama irakijino Godoni ꞌAveni vejume Tevitiho Hu Natohwijiꞌo ꞌwamane? ꞌiamana.
43 E Jesus perguntou:
44 ꞌEjume Natohwijara ijá ꞌwamana
44 “Disse o Senhor ao meu Senhor:
45 ꞌÚ ꞌunama icháꞌinijino Tevitiho Hu rone nuni Natohwe ꞌwamana reꞌamajaho Hu ꞌunama icháꞌiniji Huni Hariha renane? ꞌiamana.
45 — Portanto, se Davi o chama de Senhor, como ele pode ser filho de Davi?
46 ꞌEjume ea pina nihoꞌo Jesuni vuꞌa kajaho areri eha paꞌwaravara. Ijihuni vea kaji rene ijí kahi ijaho Hu juhamareja vukúꞌo túnaꞌa unenuꞌu pina paapovara.
46 E ninguém podia lhe responder uma palavra; e a partir daquele dia ninguém mais ousou fazer perguntas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.