Mateus 21
Godoni Vu'a Maiu'ina (MCQ) vs NAA
1 ꞌEnareja pu vaꞌe Jerusaremi rori Petapeje Arivi huriꞌi ꞌuseviꞌi Jesuho Huni tisaiporua noꞌoheꞌi irechamiume vaꞌara.
1 Quando se aproximaram de Jerusalém e chegaram a Betfagé, ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois discípulos,
2 Hu pu ijá ꞌiama Ja noꞌo vaꞌe ara ropunaꞌi va ꞌuseviꞌi kave tonikia kaꞌene iꞌivananave ꞌuꞌuijiꞌi namija kaꞌavaji aherame Nuni roꞌavara.
2 dizendo-lhes:
3 ꞌEꞌeje ea ꞌahopo unenuꞌu pina ja ꞌwarava heꞌavajaho ijá ꞌwaraꞌavara Natohwijara ura rejukame nú roe ikaho apeju ꞌiꞌi kaivo apejakame pu ja mihuna ꞌiamana.
3 E, se alguém disser alguma coisa, respondam: “O Senhor precisa deles.” E logo ele deixará que vocês tragam os animais.
4 Ijí Hura ijá venajihuni maijaho nitama poropeti vuꞌa kaꞌene ꞌwaramajara nimaa nimaa reꞌamarono avanana.
4 Ora, isto aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta:
5 Ja Saiani oni ꞌapajiji ijá ꞌwaraꞌavara. Joni Kinia joni rou. Hu masuani tonikia ꞌahi hiꞌejuꞌe rou. Hu ijí tonikia ꞌuꞌua kaꞌene kúchini ꞌahi hiꞌejuꞌe rou ꞌiamana.
5 “Digam à filha de Sião: Eis que o seu Rei vem até você, humilde, montado em jumenta, e num jumentinho, cria de animal de carga.”
6 ꞌEjumakame tisaiporua kajija vaꞌe raka kaꞌene Jesura ꞌwaramajaho ijá vejara.
6 Indo os discípulos e tendo feito como Jesus lhes havia ordenado,
7 ꞌEnareja pu vaꞌe tonikijaho ahema roumakame ꞌuꞌua hunijaho ijí hu huꞌúmo roana. ꞌEjume pu ijí huni ꞌahi ateha risaremahume Jesuho ajima ijihuni ꞌahi hinana.
7 trouxeram a jumenta e o jumentinho. Então puseram em cima deles as suas capas, e sobre elas Jesus montou.
8 ꞌEꞌeme ea mapoka puni atehi jahena Huni unaꞌi ꞌunama toi risarema apena vaꞌume ꞌee ea ꞌahoꞌa icha anumi ꞌuhue ꞌeke ꞌunama toi Hura ijihuni ꞌahi vaꞌamaroreja risarevara.
8 E a maior parte da multidão estendeu as suas capas no caminho, e outros cortavam ramos de árvores, espalhando-os pelo caminho.
9 ꞌEjiꞌi ea mapoka kaꞌene Huni unaꞌi vaꞌe ꞌee túnaꞌi vaꞌajipo ira ajira mwasiriviꞌi ijá ꞌumeja
9 E as multidões, tanto as que iam adiante dele como as que o seguiam, clamavam: “Hosana ao Filho de Davi! Bendito o que vem em nome do Senhor! Hosana nas maiores alturas!”
10 ꞌEꞌeme Jesuho vaꞌe ijí Jerusaremi vaꞌuma kamareja ea mapoka kajipo oja hwaꞌusunahaꞌeme ijá ꞌwava Ikaho ea irarane ꞌwavara.
10 E, quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade se alvoroçou. E perguntavam: — Quem é este?
11 ꞌEjumakame eaka mapoka kajipo ijá ꞌwava Eakaho Jesu kaꞌene poropetia Nasareti Karari vaji rena roana ꞌwavara.
11 E as multidões respondiam: — Este é o profeta Jesus, de Nazaré da Galileia!
12 ꞌEꞌeme Jesura vaꞌe ijí Temiporu kajino arumarena ea kaꞌene ijí arume ꞌimearavajaho arukunie ꞌee ꞌararihie ꞌee pura ꞌaijua kaꞌene hine monia senisu vene ꞌee hine uka ꞌimearava kajaho ꞌunirame ꞌeka arohume ꞌuseusahara.
12 Jesus entrou no templo e expulsou todos os que ali vendiam e compravam. Derrubou as mesas dos cambistas e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 ꞌEjumakiviꞌi Hu pu ijá ꞌiama Godoni ira heha ꞌahi ikaꞌina ꞌwarumana. Nuni seijaho nikwinu siporuaru ꞌohuni sea ꞌwavura kaivo jara iviamajai apena vejuꞌe nesa apejuri sea renu ꞌiamana.
13 E disse-lhes:
14 ꞌEꞌejume ea kaꞌene nia supaviꞌina ꞌee ea kaꞌene irimaꞌinijipo ijí Temiporu vaja kajino Huni roumakame Hura vejume maraniana.
14 Cegos e coxos se aproximaram de Jesus, no templo, e ele os curou.
15 ꞌEjumakame pirisitia mamaꞌinijija Sikuraipia ijí Hura uneka mamai kaꞌene venaji kiꞌeme sesamai kaꞌene ijí Temiporua vaja kajino hijajipo mwasiriviꞌi ijá ꞌumeja Teviti oni Hariha taꞌaroha ꞌumejara. ꞌEjume pu nihoꞌo ajinavara.
15 Mas, quando os principais sacerdotes e os escribas viram as maravilhas que Jesus fazia e as crianças que gritavam no templo: “Hosana ao Filho de Davi!”, ficaram indignados e perguntaram a Jesus:
16 ꞌEjumakame pu Jesu ijá ꞌwava ꞌÚ ijí pura ira kaꞌene ꞌwaravu kajaho A niheno? ꞌwavara. ꞌEjume Jesura ijá ꞌiama ꞌIꞌa ijaꞌinaꞌomo ja vina nitama Godoni ira vaji ikaꞌina ꞌwarumajaho kasima ꞌee musia ijihipu irijaho ja raka kame pura Natohwiji taꞌarohunijaho ja pataha kavara raka? ꞌiamana.
16 — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 ꞌEꞌikaivo Hu pu irechamiꞌi kaivo ara kajaho areme Petani vaꞌe hinana.
17 E, deixando-os, saiu da cidade e foi para Betânia, onde passou a noite.
18 ꞌEnaꞌomo ijihuni súꞌuhijino Hu vukúꞌo ꞌunama ari natohwi vaꞌeme ꞌunamutoi matumana.
18 Cedo de manhã, ao voltar para a cidade, Jesus teve fome.
19 ꞌEꞌeme roi kavume matakijaho ꞌunamu rori namijuma kamarena maa rena namu roꞌi kaivo vaiꞌi kamajaho ꞌina paꞌana kamarena ijá ꞌwama A nihoꞌo vukúꞌuha maa pareꞌena ꞌwavume niꞌaha kwino saranana.
19 E, vendo uma figueira à beira do caminho, aproximou-se dela, mas não encontrou nada, a não ser folhas. Então Jesus disse à figueira: E a figueira secou imediatamente.
20 ꞌEjumakame Huni tisaiporuepo ijí mataka kaji kaꞌeme sarajumakame oja hwaꞌusunahaꞌeme aposarama ijá ꞌwava Ichá vene ike matakakaho iviamaa Huni iri ꞌahi sarano? ꞌwavara.
20 Quando os discípulos viram isso, ficaram admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 ꞌEjume Jesura ijá ꞌiama Na nimaa nimaaꞌe ja ꞌwaravu Ja ꞌunama nikwinu nimaa roꞌavajaho ja areri ike iviamaa matakake renajaꞌineru pavehuna kaivo jara huriꞌake ikaꞌina ꞌwarave hu tajaheuna ꞌurina vaꞌe sohi ꞌona ꞌwave ijá rehuna.
21 Ao que Jesus lhes disse:
22 ꞌEne ja nihoꞌo nimaa nimai roꞌi kaivo unenuꞌu ꞌahoꞌa Godi jariꞌavajaho ja ꞌekahuna ꞌiamana.
22 E tudo o que pedirem em oração, crendo, vocês receberão.
23 Hu vaꞌe Temiporu vaji hine ea najaꞌeme pirisiti mamaꞌina ꞌee Jua puni emakinepo roe Jesu apoma ijá ꞌwava A harura irakijara rejuꞌe uneunechakija veno? ꞌÚ ea irara harurakaho mahuꞌe avano? ꞌwavara.
23 Jesus entrou no templo e, quando já estava ensinando, os principais sacerdotes e os anciãos do povo se aproximaram dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz estas coisas? E quem lhe deu esta autoridade?
24 ꞌEjume Jesura ijá ꞌiama Na ꞌuꞌo ja aporave ja ijihuni maa ꞌwariꞌavajiꞌa Na ꞌuꞌo harura kaꞌene raki rejuꞌe Na vejujaho ꞌwarahuna.
24 Jesus respondeu:
25 ꞌÚ Joni Papitisita kahi akúpi ꞌahi rena roana ho ema puni rena roane? ꞌiamana. ꞌEjumakame pu hine ꞌwama apene puni vaja kaji ꞌojiꞌi ijá ꞌwava Nú akúpi ꞌahi rena roana ꞌwaꞌavajaho Hu ijá ꞌúhune ja rakijihunaꞌe ijí Jonira raka kaꞌene ꞌwaramajaho panimai rojo? ꞌúꞌena.
25 De onde era o batismo de João: do céu ou dos homens? E eles discutiam entre si: — Se dissermos: “Do céu”, ele nos dirá: “Então por que não acreditaram nele?”
26 ꞌEne nú emaapuni rena roana ꞌwaꞌavajaho nú eaka mapokijihi juhavu. Ijihuni maijaho eaka mapokijipo hena kavajaho hu poropetia vwihajara ꞌwavara.
26 Mas, se dissermos: “Dos homens”, é de temer o povo. Porque todos consideram João um profeta.
27 ꞌEnareja pu Jesu ijá ꞌwava Nú puruva renu ꞌwavara. ꞌEjume Jesura ijá ꞌiama ꞌEnaꞌomo Na harura iraki apene uneunechakaho vejujaho paꞌwarahuna.
27 Então responderam a Jesus: — Não sabemos. E ele, por sua vez, lhes disse:
28 ꞌÚ ja ichá vwihajo? Ea pina huni harihija noꞌoheꞌinaꞌomo hu pokijihuni vaꞌe ijá ꞌwama Harihavuro! A iviasa vaꞌe ajina juari kaukara veꞌamana ꞌwamana.
28 — O que vocês acham? Um homem tinha dois filhos. Chegando-se ao primeiro, disse: “Filho, vá hoje trabalhar na vinha.”
29 ꞌEjume Hu ijá ꞌwama Na vahuna ꞌwamana kaivo hu pavaꞌana.
29 Ele respondeu: “Não quero ir.” Mas depois, arrependido, foi.
30 ꞌEjume hu vukúꞌo vaꞌe ꞌuꞌuijihuni vaꞌe vuꞌaka nikwinuꞌina kajaho ꞌwaramana. ꞌEjume Hu ijá ꞌwama Na pavahuna ꞌwaꞌi kaivo hu ijiꞌa areme túnaꞌi vaꞌana.
30 Dirigindo-se ao outro filho, o pai disse a mesma coisa. Ele respondeu: “Sim, senhor.” Mas não foi.
31 ꞌEnakaivo ea iraka saꞌinijara omahoni ira hene venane? ꞌiamana. ꞌEjume pu ijá ꞌwava ꞌUꞌuijarana ꞌwavara. ꞌEjume Jesura ijá ꞌiama Na nimaa nimaa ja ꞌwaravu. Ea kaꞌene takisia apejiꞌina ꞌee ea kaꞌene ꞌuasa vejiꞌinijipo asitahe urasahe Godoni ara vahuna.
31 Qual dos dois fez a vontade do pai? Eles responderam: — O primeiro. Então Jesus disse:
32 Joni roe ꞌunama kaꞌene arimaiji ja najahana kaivo ja panimai roꞌeme ea kaꞌene takisia apejiꞌina ꞌee ea kaꞌene ꞌuasa vejiꞌinijipo nimaa rojara. ꞌEnakaivo ja túnaꞌi ijaho kavara vo ja joni oja pataarohe panimai rojara ꞌiamana.
32 Porque João veio até vocês no caminho da justiça, e vocês não acreditaram nele; no entanto, os publicanos e as prostitutas acreditaram. Vocês, porém, mesmo vendo isso, não se arrependeram depois para acreditar nele.
33 ꞌEꞌikaivo vukúꞌo Jesura ijá ꞌiama haa pinake heha. Ea pina mweꞌa anesura ajina juara mene ajina ꞌone ijikano uja pimena raname ꞌee vera iramapi tauhuhe ꞌee ꞌwainia tautahuni ruha ꞌume amairie ꞌee ijí juasiꞌa kajino namine aiha vehuni tinia vene ijí juara kajaho ea kaꞌene moni juara vejiꞌini jihipuni ija tahi ranaꞌi kaivo hu kwaa jopatuꞌuri vaꞌana.
33 — Escutem outra parábola. Havia um homem, dono de terras, que plantou uma vinha. Pôs uma cerca em volta dela, construiu nela um lagar, edificou uma torre e arrendou a vinha a uns lavradores. Depois, ausentou-se do país.
34 ꞌEnaꞌomo vea kaꞌene ajina marasahuni vea niturajumakaviꞌi hu huni pwehija irechamiume ijí ea kaꞌene juasiꞌa ꞌajohu kajihipuni ajina ꞌekaꞌi vaꞌara.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono da vinha mandou os seus servos aos lavradores, para receber os frutos que cabiam a ele.
35 ꞌEjumakame ea kaꞌene juara kaji ꞌajohujipo pwea pina hijahe pina ꞌanaume kwavume pina muni one hijahume kwamana.
35 Mas os lavradores, agarrando os servos, espancaram um, mataram outro e apedrejaram ainda outro.
36 ꞌEjume hu kúꞌo pwehwaha ꞌahoꞌa ꞌuꞌo irechamiume vaꞌume vukúꞌo marako ahia kajaꞌinaꞌe ꞌaniume kwamasahara.
36 O dono enviou ainda outros servos em maior número; e os lavradores fizeram a mesma coisa com eles.
37 ꞌEjumakamaꞌe ijiꞌa túnaꞌi hu huni hariha pina ranavume vaꞌeme hu ijá rona Pu nuni hariha kehuni hura veꞌeja ronana.
37 Por último, o dono da vinha enviou-lhes o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles respeitarão.”
38 ꞌEjumakame ea kaꞌene ijí juara kaji ꞌajohajipo hariha kaji kamareja pu kosarama ika ꞌwava Eakara roareje omahoni uneunecha mapoka ꞌekaꞌenakúne roe ꞌanaa kwamama. ꞌEjakame huni aachikaho núna renama ꞌwavara.
38 Mas os lavradores, vendo o filho, disseram uns aos outros: “Este é o herdeiro; venham, vamos matá-lo e ficar com a herança dele para nós.”
39 ꞌEnareja pu hu apene piꞌonavume samai vaꞌumakaviꞌi ꞌanauma kwamana.
39 E, agarrando-o, lançaram-no fora da vinha e o mataram.
40 ꞌEnaꞌomo ijí juara anesura kajara roꞌamajaho ea kaꞌene juara kaji ꞌajohujija ichá ꞌahihune? ꞌiamana.
40 Quando, pois, vier o dono da vinha, que fará àqueles lavradores?
41 Pu Hu ijá ꞌwava Hu pu nihoꞌo eha sisea niꞌimaꞌura mihe ꞌanie tirahakiviꞌi vu juara kajaho ea ꞌahoꞌaꞌe mihe ꞌajohe hiꞌiraꞌomo vea kaꞌene ahaja ihuni veijara roakaviꞌi pura ꞌiruma eiria vajahuna ꞌwavara.
41 Eles responderam: — Fará perecer horrivelmente aqueles malvados e arrendará a vinha a outros lavradores que lhe entregarão os frutos no tempo certo.
42 Vukúꞌo Jesura pu ijá ꞌiama ꞌÚ ja nitama Godoni ira vaji ꞌwaramajaho pataha kavure? Hu ikaꞌina ꞌwaramana.
42 Então Jesus perguntou:
43 Ijihunaꞌe Na nimai ja ꞌwaravu. Godira Huni ara kaꞌene ikino joni vaji namujaho apene ea ꞌahoꞌa mihe pu hami ꞌajohakame ꞌina rehuna.
43 — Portanto, eu lhes digo que o Reino de Deus será tirado de vocês e entregue a um povo que lhe produza os respectivos frutos.
44 ꞌEꞌeje ei pini ꞌone muna ꞌaha kajino ninaꞌamajaho hu nihoꞌo puꞌusahe maꞌuꞌumai rehuna kaivo muna kajara ꞌone emai ꞌahi ninaꞌamajaho ea kajaho nihoꞌo puꞌusahe túa rehuna ꞌiamana.
44 Todo o que cair sobre esta pedra ficará em pedaços; e aquele sobre quem ela cair ficará reduzido a pó.
45 ꞌEjumakame pirisitia mamaꞌinijija ꞌee Parasia Jesuni haa kaji hejajaho pua rona ꞌwaravuma hejara.
45 Os principais sacerdotes e os fariseus, ouvindo estas parábolas, entenderam que Jesus falava a respeito deles;
46 ꞌEnareja pu ꞌunama same Jesu ꞌanaꞌi ꞌahiara kaivo ea mapoka kajipo vwihajujaho Hu poropetia rojujihunaꞌe jumareja makavara.
46 e, embora quisessem prendê-lo, tinham medo das multidões, porque estas o consideravam como profeta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.