João 4
Godoni Vu'a Maiu'ina (MCQ) vs NAA
1 Vea kaꞌene Natohwijara heꞌeme Parasiapo Jesura tisaiporua mapoka vene ꞌee toi samaujara Jonira samajaho ꞌasimaji hejajaho henana.
1 Quando Jesus soube que os fariseus tinham ouvido dizer que ele fazia e batizava mais discípulos do que João
2 ꞌEnakaivo Jesuho Hu ea toa pasamaana kaivo Huni tisaiporuepo samaara.
2 — se bem que Jesus mesmo não batizava, e sim os seus discípulos —,
3 Ijiꞌa Hu ijí Jutia areꞌikaivo kúꞌo ꞌurine Karari vaꞌana.
3 deixou a Judeia, retirando-se outra vez para a Galileia.
4 ꞌEne Hu vaꞌe Sameria ꞌeꞌune vaꞌana.
4 E era-lhe necessário passar pela região da Samaria.
5 ꞌEnarena Hu roe Sameria puni ara niꞌina kaꞌene Saika ꞌwavujino mweꞌa kaꞌene Jekapira hariaha Josapi mahajihuni rori vaꞌana.
5 Assim, Jesus chegou a uma cidade samaritana, chamada Sicar, perto das terras que Jacó tinha dado a seu filho José.
6 Ijí ꞌunama kajaho jopatuꞌuraꞌomo Hu roꞌeme haha sevume roe Jekapi oni toúja roraꞌomo ijí ꞌojuta hweꞌeme vea rira renana.
6 Ali ficava o poço de Jacó. Cansado da viagem, Jesus sentou-se junto ao poço. Era por volta do meio-dia.
7 Napara pina Sameria ora toa kaji ꞌeꞌi roana. ꞌEjume Jesu ijá ꞌwama Toa ꞌe mihe Na ijuma ꞌwamana.
7 Nisso veio uma mulher samaritana tirar água. Jesus lhe disse:
8 Ijihuni maijaho Jesuni tisaiporu Hu raname ari natohwi ꞌiruma ꞌimeꞌi vaꞌara.
8 Pois os seus discípulos tinham ido à cidade comprar alimentos.
9 Sameria napara kajara Jesu ijá ꞌwama Na Sameria ore A Jua kaivo A irakijihunaꞌe toa na maꞌurono jaririmo? ꞌwamana. Napara kajara Hu ꞌwarama jihuni maijaho Jua Sameriaꞌo puꞌúmo uneunecha paahuma vejura.
9 Então a mulher samaritana perguntou a Jesus: — Como, sendo o senhor um judeu, pede água a mim, que sou mulher samaritana? Ela disse isso porque os judeus não se dão com os samaritanos.
10 Jesura eha vene hu ijá ꞌwama A Godira eaꞌe swara kaꞌene mihaji hene ꞌee ea irara a toa jarirame toa miha ꞌwamuji hena kaꞌipisa a Hu toa jarivakame Hu toa kaꞌene majama hihunijaho mahaꞌa ꞌwamana.
10 Jesus respondeu:
11 ꞌEjume ijí napara kajara Hu ijá ꞌwama Ijihuni maijaho toa újakaho vamaijihunaꞌe Ara toa ꞌehuna areri pana. ꞌÚ A ichihi toa kaꞌene majama hihunijaho ꞌehune?
11 Ao que a mulher respondeu: — O senhor não tem balde e o poço é fundo. De onde vai conseguir essa água viva?
12 ꞌÚ A nuni oma Jekapi asimane? Ijaho hura toa úja núa múhana. ꞌEnareꞌe hu oriꞌina ꞌee harihwaha ꞌee huni purumakaua ijipo ijara ꞌwamana.
12 Por acaso o senhor é maior do que Jacó, o nosso pai, que nos deu o poço, do qual ele mesmo bebeu, assim como os seus filhos e o seu gado?
13 ꞌEjume Jesura eha vene hu ijá ꞌwama Ea irara toake iꞌamajaho hu kúꞌo huahuna.
13 Jesus respondeu:
14 ꞌEnakaivo ea irara toa kaꞌene Nara mahuji iꞌamajaho hu kúꞌo toa pahuahuna. Ijí toa kaꞌene Nara hu maꞌujara huni oja vaji namareje toa úja ajime arihareje ijara vejakame majama hihuna ꞌwamana.
14 mas aquele que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Pelo contrário, a água que eu lhe der será nele uma fonte a jorrar para a vida eterna.
15 ꞌEjume napara kajara Hu ijá ꞌwama Nimaakúne toa kaji miꞌirakúne na toa pahuanive paꞌunama roe toakaho ꞌeꞌejukúne ꞌwamana.
15 A mulher lhe disse: — Senhor, quero que me dê essa água para que eu não mais tenha sede, nem precise vir aqui buscá-la.
16 Hu napara kají ijá ꞌwama A vaꞌe paruuna ꞌumenareje iki kúꞌo ꞌunama roꞌamana ꞌwamana.
16 Jesus disse:
17 ꞌEjume napara kajara eha vene ijá ꞌwama Na parua paꞌana ꞌwamana. ꞌEjume Jesura hu ijá ꞌwama A nimaa ꞌwarimareꞌe na parua paꞌana ꞌwimu.
17 Ao que a mulher respondeu: — Não tenho marido. Então Jesus disse:
18 ꞌEnakaivo a parua iropu venana. ꞌEnavo ea kaꞌene iviamaa a huꞌúmo nenujaho oni parua panaꞌomo a nimaa ꞌwarimana ꞌwamana.
18 Porque já teve cinco, e esse que agora tem não é seu marido. O que você disse é verdade.
19 ꞌEjume napara kajara Hu ijá ꞌwama Na kavujaho A nimaa poropetia.
19 A mulher então lhe disse: — Agora eu sei que o senhor é um profeta!
20 Emahu núna Godiho ike huriꞌa ꞌahakino oja mahe taꞌarohura. ꞌEnakaivo jara ꞌwaruvujaho Godiho Jerusaremi oja mahe ꞌee taꞌarohuna ꞌúvura ꞌwamana.
20 Nossos pais adoravam neste monte, mas vocês dizem que em Jerusalém é o lugar onde se deve adorar.
21 ꞌEjume Jesu hu ijá ꞌwama Naparakere Na nimaa vetiꞌamana. Vea maiꞌo rounaꞌomo rosaꞌeje ja Amoho ike huriꞌa ꞌahakaho ꞌee Jerusaremiru paoja mahe ꞌee taꞌarohuna.
21 Jesus respondeu:
22 Ja raka kaꞌene oja mahe ꞌee taꞌarohujaho ja pahejura kaivo nú raka kaꞌene oja mahe ꞌee taꞌarohujaho nú hejura. Ijihuni maijaho ea niꞌajihiꞌinijaho Jua punaꞌi rena rou.
22 Vocês adoram o que não conhecem; nós adoramos o que conhecemos, porque a salvação vem dos judeus.
23 Vea rounaꞌomo rosaꞌena iviamaa vea ikaho ea Amo nimaa oja mahe taꞌarohunijipo Amoho oja ꞌAvena ꞌee nimaijino oja mahe taꞌarohuna. Ijihuni maijaho Amoho ea ijakajipo oja mahe taꞌaroꞌavarono saramu.
23 Mas vem a hora — e já chegou — em que os verdadeiros adoradores adorarão o Pai em espírito e em verdade. Porque são esses que o Pai procura para seus adoradores.
24 Godiho ꞌAveni jihunaꞌe ea irahipo Huaꞌe oja mahe taꞌaroꞌavajaho oja ꞌAvena ꞌee nimaijino oja mahe taꞌarohuna ꞌwamana.
24 Deus é Espírito, e é necessário que os seus adoradores o adorem em espírito e em verdade.
25 ꞌEjume napara kajara Hu ijá ꞌwama Na hejujaho Masaiaho rohuna. Huni iha Kerisona. Vea kaꞌene ijara roꞌamajaho Hu uneunecha mapoka mahoꞌo nú najuhuna ꞌwamana.
25 A mulher respondeu: — Eu sei que virá o Messias, chamado Cristo. Quando ele vier, nos anunciará todas as coisas.
26 Jesura ijá ꞌwama Ea kaꞌene ara rone ꞌwarimujaho Nana ꞌwamana.
26 Então Jesus disse:
27 Hu ijí napara kaji ꞌwaraꞌeme Huni tisaiporu ro useme kamareja pu nihoꞌo oja hwaꞌusunahara. ꞌEnakaivo ea pina Hu paijá ꞌwama A raka samo? A rakijihunaꞌe hu huꞌúmo hine vuꞌa ꞌwaviꞌi hino paꞌwaravara.
27 Naquele momento, chegaram os discípulos de Jesus e se admiraram ao vê-lo falando com uma mulher. Mas nenhum deles perguntou: “O que você está querendo?” Ou: “Por que o senhor está falando com ela?”
28 ꞌEjume napara kajaho toata huna ijí ranaꞌikaꞌi vaꞌe parua kaꞌene ari hijajija ijá ꞌiama
28 Quanto à mulher, deixou o seu cântaro, foi à cidade e disse ao povo:
29 Roe ea pina nara raka kaꞌene mahoꞌo vejujihijaꞌe nahama ꞌwarimaji kaha! Vi ea kajaho Kerisona rakakúne ꞌiamana.
29 — Venham comigo e vejam um homem que me disse tudo o que eu já fiz. Não seria ele, por acaso, o Cristo?
30 ꞌEjume pu niꞌaha kwino ara natohwa areꞌikaivo Huni roara.
30 Então saíram da cidade e foram até onde Jesus estava.
31 ꞌEꞌeme ijihiꞌa kajano Huni tisaiporuepo ꞌiruma iꞌiro ꞌejahae ijá ꞌwava Najuhiꞌine ꞌiruma ina ꞌwavara.
31 Enquanto isso, os discípulos pediam a Jesus, dizendo: — Mestre, coma!
32 ꞌEnakaivo Hu ijá ꞌiama ꞌIruma kaꞌene Nara ihunijaho ja pahene pakivura ꞌiamana.
32 Mas ele lhes disse:
33 ꞌEjume pu piraꞌarame apenojiꞌi ijá ꞌwava ꞌÚ ea ꞌahoꞌa vi ꞌiruma ꞌeka roahare? ꞌwavara.
33 Então os discípulos começaram a dizer entre si: — Será que alguém lhe trouxe algo para comer?
34 Jesu ijá ꞌiama Nuni ꞌirumijaho Godi kaꞌene Na ranamiume roujihuni uriji vene ꞌee Huni kaukara ijí veje parahuna.
34 Jesus lhes declarou:
35 Ja ꞌwarivujaho masapa noꞌone noꞌo ijá paꞌareꞌeje juara sama ihuna ꞌwarivu kaivo ike heha! Iviamajaa ja rora rora ikine nia ahasirime kiha! Iviamai juara nituma sahe areri rena navu.
35 Vocês não dizem que ainda faltam quatro meses até a colheita? Eu, porém, lhes digo: Levantem os olhos e vejam os campos, pois estão maduros para a colheita.
36 Ea kaꞌene vaꞌe juara samujaho eha niapenana ꞌee hu ꞌina majama hihunaꞌe nianae irechamu ꞌee ea kaꞌene ijí soa samujine ꞌee ea kaꞌene ijí juara samajiꞌo ahuma teamarasahuna.
36 Quem colhe recebe desde já a recompensa e ajunta o seu fruto para a vida eterna, para que se alegrem ao mesmo tempo o que semeia e o que colhe.
37 Ijihuni hahi ikaꞌina ꞌúvujaho nimaa ei pini soa savuꞌe ꞌee ea pini juara samuna.
37 Pois, no caso, é verdadeiro o ditado: “Um é o que semeia, outro é o que colhe.”
38 Na ja juara saꞌavarono irechamiukúne vaꞌajime juara kaꞌene ja soa pasavaji saꞌavara. Ea ꞌahopo ni soa savarakúne ja mavaꞌe ijí uramaraꞌavara ꞌiamana.
38 Eu os enviei a colher o que vocês não semearam; outros trabalharam, e vocês aproveitaram o trabalho deles.
39 ꞌEjume ea mapoka kaꞌene Sameria ora kajijahija Hu nimaa rojara. Ijihuni maijaho napara kajara raka kaꞌene venaji Hu nahama ꞌwarama jihunaꞌe pu nimaa rojara. Hu uneunecha mapoka kaꞌene nara vejujaho nahama ꞌwarimana.
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram em Jesus, por causa do testemunho da mulher, que tinha dito: “Ele me disse tudo o que eu já fiz.”
40 Hu ijí hiꞌeme Sameria opo roajime jarima pu puꞌúmo hiꞌamarono ꞌwavara. ꞌEjume Hu pu puꞌúmo naꞌia noꞌo hinana.
40 Quando, pois, os samaritanos foram até Jesus, pediram-lhe que permanecesse com eles; e Jesus ficou ali dois dias.
41 ꞌEjiꞌi ea ꞌahoꞌa mapoka ꞌuꞌo Hura ira kaꞌene ꞌwaramaji henareja nimaa rojara.
41 Muitos outros creram nele, por causa da palavra de Jesus.
42 ꞌEjume pu napara kají ijá ꞌwava Ara raka kaꞌene ꞌwarumajaho pana kaivo nú nimaa rojujihuni maijaho nú onúno Hura raka kaꞌene ꞌwarumaji hejajihunaꞌe nimaa roju. Nú nihejujaho Hu nimaa eaka mapokakihi Niꞌajihunijina ꞌwavara.
42 E diziam à mulher: — Agora não é mais por causa do que você falou que nós cremos, mas porque nós mesmos ouvimos, e sabemos que este é verdadeiramente o Salvador do mundo.
43 Naꞌia noꞌo paꞌareꞌeme ijiꞌa Hu ijí rene Karari vaꞌana.
43 Passados dois dias, Jesus saiu dali e foi para a Galileia.
44 Jesura ori hena kamajaho poropetia huni ara kwaa ijaho huni hura pavejura ꞌiamana.
44 Porque o próprio Jesus testemunhou que um profeta não tem honra na sua própria terra.
45 ꞌEjume Hu Karari roume Karari opo Jerusaremi Pasova veijino uneunecha mapoka kaꞌene Hura vejume pu kavajihunaꞌe hami apejara.
45 Assim, quando chegou à Galileia, os galileus o receberam, porque viram todas as coisas que Jesus tinha feito em Jerusalém, por ocasião da festa, à qual eles também tinham comparecido.
46 ꞌEjume Hu kúꞌo vaꞌe Kena Karari vaji Hura toa vejume ꞌwainia renaji vaꞌana. ꞌEꞌeme Kapeniami ea natohwa pipuni hariha atami ꞌunamana.
46 Jesus foi outra vez a Caná da Galileia, onde tinha transformado água em vinho. E havia ali um oficial do rei, cujo filho estava doente em Cafarnaum.
47 ꞌEjume hu henajaho Jesu Jutia rene Karari roume ijí Huni vaꞌe jarima ꞌwarave ro arihe huni hariha veje sonaꞌamarono vaꞌana. Ijihuni maijaho hura kwahuna nihoꞌo nituꞌu renana.
47 Quando ouviu dizer que Jesus tinha vindo da Judeia para a Galileia, foi até ele e pediu-lhe que fosse curar o seu filho, que estava morrendo.
48 ꞌEjume Jesu ijihuna ijá ꞌwama Na aacha pina aniꞌina ja panajaꞌipisa ja unenu pina nimaa parojaꞌa ꞌwamana.
48 Então Jesus lhe disse:
49 ꞌEjume ea natohwa kajara Hu ijá ꞌwama Nuni harihi kwama veꞌenakúne maraku roa ꞌwamana.
49 O oficial pediu mais uma vez: — Senhor, venha, antes que o meu filho morra!
50 Jesura hu ijá ꞌwama Oni hariha pakwamu kaivo maiꞌo hinukúne vaꞌa ꞌwamana. ꞌEjume ea kajaho Jesuni ira nimaa venarena aneja vene vaꞌana.
50 Jesus respondeu: O homem creu na palavra de Jesus e partiu.
51 Hu maiꞌo vaꞌeme huni pwehipo roe piuname ijá ꞌwava Oni hariha niꞌurina hinu ꞌwavara.
51 Quando já estava a caminho, os seus servos vieram ao encontro dele, anunciando-lhe que o seu filho estava vivo.
52 ꞌEjume hu pu aporama ijá ꞌiama Hu vea oma raki ꞌurinane? ꞌiamana. ꞌEjume pu ijá ꞌwava Niari vea karaa tahunanaꞌeme huni haha uhoa paꞌarenana ꞌwavara.
52 Então perguntou a que horas o seu filho havia se sentido melhor. Informaram: — Ontem, à uma hora da tarde a febre o deixou.
53 ꞌEjumakamarena omahi henajaho vea oma kaꞌene Jesura hu ꞌwaramarene Oni hariha maiꞌo hinukúne ꞌwamani vea omiji henana. ꞌEnarena Hua ꞌee huni kachiꞌina mahoꞌo nimaa rojara.
53 Com isso, o pai reconheceu que aquela era precisamente a hora em que Jesus tinha dito a ele: “O seu filho vai viver.” E ele e toda a sua casa creram.
54 Jesu kwaa Jutia rene Karari roajino Huni aacha pinakaho kúꞌo ea najahana.
54 Este foi o segundo sinal que Jesus fez, depois de ir da Judeia para a Galileia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.