Atos 22

Dibabawon Manobo texts (MBD) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Na kagi ni Pablo to “Na mgo talahudon no punu-an aw mgo kasing-Hudiyu ku, paminog kow to og-ikagihon ku iyu no pagho-un ku to kanak lawa.”
1 “Irmãos e pais”, disse Paulo. “Ouçam-me enquanto apresento minha defesa.”
2 Pagkadinog to kahan-ingan to ogka-amu si Pablo to Hinibriyu no kandan inikagihan, lagboy namanpahonok kandan. Kagi ni Pablo,
2 Quando o ouviram falar em aramaico, o silêncio foi ainda maior.
3 “Kanak, Hudiyu a man. Dì ing-anak a diyà to Tarsu no nasakup to Silisiya. Nigtulin a kani to Hirusalim no pig-anad to bantugan no si Gamaliel. Pigpa-unug a lagboy to kasugu-an likat to ka-aw-apu-an ta. Kanak gayod, angod a man iyu kunto-on, nigtagon a lagboy to tinu-uhan ta bahin to Diyus.
3 Então Paulo disse: “Sou judeu, nascido em Tarso, cidade da Cilícia. Fui criado aqui em Jerusalém e educado por Gamaliel. Como aluno dele, fui instruído rigorosamente em nossas leis e nos costumes judaicos. Tornei-me muito zeloso de honrar a Deus em tudo que fazia, como vocês são hoje.
4 Pigpamahimatayan kud man lagboy natodu-on to mgo otow no nigtagon to tinu-uhan bahin ki Jesus. Pigpandakop kud kandan gayod, lukos aw buyag, pigbakus ku aw impantagù ku diyà to pirisuhan.
4 E fui ao encalço dos seguidores do Caminho, perseguindo alguns até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na prisão.
5 Sikan mgo punu-an to tinu-uhan to mgo Hudiyu aw mata-as dan, ogkamatu-ud dan tibò to lagboy tùtu-u to innangon ku iyu. Impadaa dan kanak to kalig-onan ku no sulat diyà to mgo Hudiyu no kadumahan ta diyà to Damasku. Kaling man naka-andiyà a to Damasku su awos dakopon ku to mgo sakup ni Jesus aw i-ulì dini to Hirusalim no ogbakuson to sangkalì awos kastiguhon.
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos líderes do povo podem confirmar isso. Recebi deles cartas para nossos irmãos judeus em Damasco que me autorizavam a trazer os seguidores do Caminho de lá para Jerusalém, em cadeias, para serem castigados.
6 “Dayun nighipanow ad. Pag-ugtu to soga no madani koy on to Damasku no lunsud, nigkiblat to nigbandog diyà to pigsakindogan ku.
6 “Quando me aproximava de Damasco, por volta do meio-dia, de repente uma luz muito intensa brilhou ao meu redor.
7 Napood a dayun aw kadinog ku to kagi no nalituk to ngadan ku natodu-on no ‘Saulo, Saulo, nokoy to impahadat nu kanak.’
7 Caí no chão e ouvi uma voz que me disse: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue?’.
8 Nakatabak a to ‘Intawa ka Sir.’ Nakatabak kandin to ‘Kanak si Jesus no taga-Nasarit no pigpahadatan nu.’
8 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E a voz respondeu: ‘Sou Jesus, o nazareno,
9 To mgo duma ku, puli nakakita kandan kan bandog no ogpakasilow, dì wadà nasabutan dan no nalitukan to ing-ikagi kanak.
9 Os que me acompanhavam viram a luz, mas não entenderam a voz daquele que falava comigo.
10 Nig-ikagi a to ‘Sir, nokoy to igpahimu nu kanak.’ Nigtabak kandin to ‘Sakindog ka aw andiyà ka to Damasku no lunsud. Diyà nud to ogkatagahan to igpahimu ikow to Diyus.’
10 “Então perguntei: ‘Que devo fazer, Senhor?’. “E o Senhor me disse: ‘Levante-se e entre em Damasco, onde lhe dirão tudo que você deve fazer’.
11 Pigtutuyuk ad on to mgo duma ku to pagpadoog noy diyà to Damasku su napisok ad to pagkasilawi ku.
11 “A luz intensa havia me deixado cego, e meus companheiros tiveram de levar-me pela mão a Damasco.
12 “Na, si Ananias no nig-ugpà du-on to Damasku, nigtagon lagboy kandin to tinu-uhan aw matinumanon to kasugu-an to Diyus. Madoyow to ingkanangon to mgo Hudiyu no mgo otow no taga-Damasku bahin sikan no otow.
12 Vivia ali Ananias, um homem devoto, dedicado à lei e muito respeitado por todos os judeus da cidade.
13 Pagdatong ku diyà to Damasku, niglambag kanak si Ananias aw dani-dani kanak aw ikagi to ‘Saulo, su-un ku, ma-uli-an ka to mata nu.’ Pagkalituk to kagi ni Ananias, nakahamaag ad on su na-uli-an ad on man.
13 Ele veio, colocou-se ao meu lado e disse: ‘Irmão Saulo, volte a enxergar’. E, naquele mesmo instante, pude vê-lo.
14 Kagi ni Ananias to ‘Diyus no ampu-onon to ka-aw-apu-an ta, pigpilì ka su ogkama-an ka to kandin pagbo-ot aw oglogwa-on ka to Imananan to Ka-otawan aw maka-ikagi du-on ikow to atubang.
14 “Então ele disse: ‘O Deus de nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele e para ver o Justo e ouvi-lo falar.
15 Ikow to ogpapannangonon to Diyus to nigsingkabugtì no mgo otow to nakita-an nu aw nadinog nu.
15 Você será testemunha dele, dizendo a todos o que viu e ouviu.
16 Na, nokoy pad to ogkatagadan ta. Kuwà kid on. Pabonyag kad aw pahugas to ikow saà aw ampù ka to ngadan ni Jesus no Magbobo-ot ta.’ Na pigtuman kud man tibò.
16 O que está esperando? Levante-se e seja batizado! Fique limpo de seus pecados invocando o nome do Senhor’.
17 “Na pagkaugoy-lugoy nig-ulì ad diyà to Hirusalim. Nig-andiyà ad to labow no simbahan su og-ampù a to Diyus. No nig-ampù a, nagawangan ad to panimo-ot aw
17 “Depois que voltei a Jerusalém, estava orando no templo e tive uma visão,
18 logwa-a a ni Jesus aw i-ikagi din kanak to ‘Padagas kad on. Gawang kad on kani to Hirusalim su ogsupak to mgo taga-lunsud to ikow no pagnangon bahin kanak.’
18 na qual o Senhor me dizia: ‘Depressa! Saia de Jerusalém, pois o povo daqui não aceitará seu testemunho a meu respeito’.
19 Dì nigtabak a to ‘Sir, nokoy man no konà no ogtu-uhan dan to pagnangon ku. Su nama-anan dan to papadihu koy dà natodu-on dì bali nigtu-u a su natodu-on nigpagtibò a kandan to pagkablang to mgo otow no nigtu-u ikow. Su pigpang-andiya-an ku to tibò no simbahan aw pandakopa ku ton nigtu-u ikow aw ipapirisu aw pambunai ku.
19 “E eu respondi: ‘Senhor, sem dúvida eles sabem que em cada sinagoga eu prendia e açoitava aqueles que criam em ti.
20 Agad to paghimatoy gayod ki Esteban no sakup nu no pigdodogpak to batu, kanak, du-on a to dani din aw uyun a kandan aw bantayi ku pad to mgo kabò kan namandogpak ki Esteban.’
20 E quando Estêvão, tua testemunha, foi morto, eu estava inteiramente de acordo. Fiquei ali e guardei os mantos que eles tiraram quando foram apedrejá-lo’.
21 Dì nig-ikagi kanak si Jesus to ‘Agad on. Hipanow kad on su ogpa-andiya-an kud ikow to kadiyu-an awos ogpasabut ka to ka-otawan no konà no mgo Hudiyu.’”
21 “Mas o Senhor me disse: ‘Vá, pois eu o enviarei para longe, para os gentios’”.
22 Na nigpaminog lagboy kan mgo Hudiyu kotob to pagkalituk to kagi ni Pablo no kan mgo otow no konà no Hudiyu to ogpapangudlinan ki Pablo to Diyus. Konad to langot to kahan-ingan no otow aw asigsa-og to “Himatayi. Himatayi.”
22 A multidão ouviu Paulo até ele dizer essa palavra. Então começaram a gritar: “Fora com esse sujeito! Ele não merece viver!”.
23 Namanbinansagon to kahan-ingan aw makapanguyab-kuyab to kabò dan to pagkalangot dan aw asigsabud to paok.
23 Gritavam, arrancavam seus mantos e jogavam poeira para o alto.
24 Dayun pigpasood si Pablo to mata-as diyà to ugpa-anan to sundau. Pigbunaan podon si Pablo to mata-as to sundau awos makanangon dow nokoy to igkahimatoy kandin podon to kahan-ingan.
24 O comandante trouxe Paulo para dentro e ordenou que ele fosse açoitado e interrogado a fim de descobrir por que a multidão tinha ficado tão furiosa.
25 Dayun inlagkot dan si Pablo diyà to tugdok agun ma-ayunan to pagbunaa. Dì nig-ikagi si Pablo diyà to kapitan to sundau to “Konà kow ogtugutan to bala-od to mgo taga-Ruma to puli kow on ogbunaa to otow no wadà pad kapa-atubang aw agad intawa no otow ko moydu-on on ka-at no ingkamatu-ud kandin no likat to gubirnu to taga-Ruma.”
25 Quando amarravam Paulo para açoitá-lo, ele disse ao oficial que estava ali: “A lei permite açoitar um cidadão romano sem que ele tenha sido julgado?”.
26 Pagdinog to kapitan to sundau to pigmatu-ud to ka-at ki Pablo, pigma-an din dayun kan mata-as din no nig-iling to “Wadà nu buwa kama-ani to moydu-on ka-at din no pigmatu-ud to gubirnu to taga-Ruma.”
26 Ao ouvir isso, o oficial foi ao comandante e perguntou: “O que o senhor está fazendo? Este homem é cidadão romano!”.
27 Dayun nig-andiyà to mata-as ki Pablo aw usipa, “Dow moydu-on ka-at nu no pigmatu-ud to gubirnu to taga-Ruma?” Nigtabak si Pablo, “Ho-o.”
27 O comandante perguntou a Paulo: “Diga-me, você é cidadão romano?”. Ele respondeu: “Sim, eu sou”.
28 Kagi to mata-as to sundau, “Moydu-on gayod ka-at ku no pigmatu-ud to gubirnu to taga-Ruma. Dì dakoo to sapì no ingkabayad ku.” Nig-ikagi si Pablo, “Dì kanak ka-at no imbogoy kanak, ingkadongan ku.”
28 “Eu também”, disse o comandante. “E paguei caro por minha cidadania!” Paulo respondeu: “Mas eu sou cidadão de nascimento”.
29 Na sikan mgo sundau no imomo-ot ogpang-usip-usip podon ki Pablo, pagkadinog dan to angod sikan na-an, puli on pigboong kandan. Napook-pook to mata-as dan su pigpahikotan din awos mabunaan to otow no konà podon ogkabunaan su moydu-on ka-at din man no pigmatu-ud to gubirnu to taga-Ruma.
29 Quando os soldados que estavam prestes a interrogar Paulo ouviram que ele era cidadão romano, retiraram-se de imediato. Até mesmo o comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano, pois tinha mandado amarrá-lo.
30 Na to sunù no adow, ogpakapanginma-anan to mata-as to sundau dow nokoy iyan to ingkadiklamu ki Pablo to mgo Hudiyu no otow. Dayun pigpamahimun din to mgo punu-an to tinu-uhan to mgo Hudiyu aw mgo mata-as dan. Pagkahimun dan, pigpahubadan din to imbakus ki Pablo aw pa-atubanga din si Pablo to mgo punu-an to tinu-uhan to mgo Hudiyu.
30 No dia seguinte, o comandante ordenou que os principais sacerdotes se reunissem com o conselho dos líderes do povo. Queria descobrir exatamente qual era o problema, por isso soltou Paulo e mandou que o trouxessem diante deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.