Tiago 2
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NTLH
1 Uiwyria'in Apotypot Koro Iesui ti wuat'i mimõtypot nuat topyhu'at. Mi'i tupono ti waku wati'atumõtypot irania'in. Yt naku i uimi'airoria yn i miit'in wati'atuky'e. Ma'ato Aika'iwat ti'atuky'e yne miit'in torania hap ewy waku wati'atuky'e yne. Yt naku i wati'airo aiwyria'in i'atuekat hap upi i'atuwepainug hap upi ne'i are. Yt naku i wati'atuky'e ai'ywania ko'i yn.
1 Meus irmãos, vocês que creem no nosso glorioso Senhor Jesus Cristo, nunca tratem as pessoas de modo diferente por causa da aparência delas.
2 Karãpe aiwo'omu'e hawe tut wẽtup ok miit hekat rakat wuat'i iwat toĩ tuwepainug hesokpe ikahu ipu'iãpiat imehit. I'ewyte tut wy wẽtup ok yt hekat i rakat hesokpe sa'ag wywo tut.
2 Por exemplo, entra na reunião de vocês um homem com anéis de ouro e bem-vestido, e entra também outro, pobre e vestindo roupas velhas.
3 Mi'i hawyi wato'e hekat rakat pe — Uiwy kahato en. Waku era'apyk mesuwe e'amyap ikahu rakat rote ma'ato mi'i hawyi yt hekat i rakat pe — Pyno waku en itote y'am me ro ereĩne'en sio yi tote ro era'apyk wato'e hap kaipyi Ai'ywot Tupana aikuap.
3 Digamos que vocês tratam melhor o que está bem-vestido e dizem: “Este é o melhor lugar; sente-se aqui”, mas dizem ao pobre: “Fique de pé” ou “Sente-se aí no chão, perto dos meus pés.”
4 Uiwyria'in yt naku i watimohit hatek takaria yt hekat i rakaria. Ma'ato watimohit miit'in yt hekat rakaria i yt uwe wat i mimõtypot ko'i yt hekat i rakaria pote meremo Tupana tikuap aiminug yt naku i hap. Tupana ti'atuky'e yne aito sio aipiit ikahu sio yt. Sio ahesokpe ikahu sio yt kat i ahesokpe toi'atuky'e torania aitoria topy'a pe. Waku Tupana ewy wati'atuky'e torania miit'in sio hekat rakat sio yt. Waku wati'atuky'e irania'in Tupana aiky'e hap ewy. Miit'in ekat ky'ewi hap ne'i wati'airo aiwyria'in mote — Uito po'og e hat ewy watoĩne'en Tupana wanẽtup hawe katupono watiky'e miit'in i'atukat ky'ewi hap wywo ne'i. Wẽtup ky'e hamo yn waku wati'atuky'e miit'in sio morekuaria sio miit emiit ko'i.
4 Nesse caso vocês estão fazendo diferença entre vocês mesmos e estão se baseando em maus motivos para julgar o valor dos outros.
5 Pyno ewetum no ehewaure ka'a uhepe uimiky'e ko'i. Yt eweikuap i te apo aikotã Tupana ti'airo kahato yt hekat i rakaria Iesui mohey kahato hanuaria wo hap. Po'og toi'airo ihaky'e'i rakaria temiit no tetama pianuaria wo irania'in kai katupono sa'awy'i to'e — Uhemiit sese wyti aru tukupte'en miit emiit haria wo karãpe arepyhu'at Wuat'i Miit'in Morekuat Koro mesuwarote e Tupana miwan me sa'awy'i. Mio tã to'e hap ewy ra'yn ti mesup te toi'airo temiit'in no miit yt uwe mikuap ewywuat ko'i i yt uwe miky'e ewywuat ko'i i e. Mi'iria pe ti — Woroho'o'airo eipe miit'in porekuaria wo uimohey sese haria eiperia pote e. Woroho'onug eipe morekuat no yne mesuwat yi tote e hatek takaria pe toky'e sese haria pe. Woroho'omoesaika uimohey kahato hap wywo wuat'i nug hamo e Tupana tomohey haria pe.
5 Escutem, meus queridos irmãos! Deus escolheu os pobres deste mundo para serem ricos na fé e para possuírem o Reino que ele prometeu aos que o amam.
6 Eiperia yt hekat i rakaria pote hekat rakaria eimohit reran ne'i. Yt naku i ta'atunug hekat rakaria. Ta'atu'atuky'esat wyti eiweteweru ta'atuepiat hap yn ta'atuky'esat. Mi'i hawyi yt eweha'up nug i ra'yn eiweteweru hap hawyi ti ehereto ra'yn surara'in kape ei'apiheg hamo. Yt ewenug nei'o mi'iria ewy ne'i are.
6 No entanto, vocês desprezam os pobres. Por acaso, não são os ricos que exploram vocês e os arrastam para serem julgados nos tribunais?
7 Aipotypot Iesui set mohit kahato haria wyti hekat rakaria. Yt i'atuwe'eg hin i mi'iria katupono Tupana ahet'ok Iesui set upi. Yt kat set i po'og Iesui set kai ikahu rakat ahepe. Iesui ti Aika'iwat koro ma'ato yt ta'atumõtypot hin i Aika'iwat.
7 São eles que falam mal do bom nome que Deus deu a vocês.
8 Sa'awy'i Aipotypot Iesui aimu'e tehay pywuat sese wo. Mio tã e — Waku wati'atuky'e kahato irania'in aiweky'e kahato hap ewy e ahepe ainãpin hap sese.
8 Se vocês obedecerem à lei do Reino, estarão fazendo o que devem, pois nas Escrituras Sagradas está escrito: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
9 Pyno waku watunug Aika'iwat koro ainãpin hap ewy yn waku watunug. Waku wati'atuky'e torania miit'in aiweky'e hap ewy. Ma'ato waho'oky'e miit'in hekat hap upi ikahu hap upi mi'i pote Aimu'e hat ainãpin hat ehay pun haria wo watopyhu'at. Mi'i hawyi yt nakuaria i wo watopyhu'at Tupana wanẽtup hawe. Waku wati'atuky'e torania miit'in watuweky'e kahato hap ewy e ahepe.
9 Mas, se vocês tratam as pessoas pela aparência, estão pecando, e a lei os condena como culpados.
10 Tupana tiky'esat kahato watunug wuat'i tepiat ainãpin hap ma'ato wati'aparap wẽtup ainãpin hap mi'i hawyi yt naku i nug haria wo ra'yn watoĩne'en. Wẽtup yn aimi'aparap hawyi yt naku i watopyhu'at Tupana wanẽtup hawe katupono wẽtup ainãpin hap pe toĩne'en yne Tupana piat ainãpin hap wẽtup sehay pe — Aikotã ewei'atuky'e irania'in eiweky'e hap ewy e hap. Mi'i hap yt watunug i mote wati'aparap yne Tupana piat ainãpin hap ko'i.
10 Porque quem quebra um só mandamento da lei é culpado de quebrar todos.
11 Katupono sa'awy'ite Tupana ainãpin miwan me — Yt eweipohari tei'o wẽtup ok ihary'i ete he'aito ete e. I'ewyte to'e — Yt ewei'auka tei'o miit e tomiwan nu kawiat puretig etiat. Mi'i hawyi yt watipohari i wẽtup ok ihary'i ete he'aito ete ma'ato wati'auka wẽtup ok hawyi Tupana wo'onãpin hap wati'aparap kahato katupono miit auka hano ra'yn watopyhu'at ra'yn.
11 Pois o mesmo que disse: “Não cometa adultério” também disse: “Não mate”. Mesmo que você não cometa adultério, será culpado de quebrar a lei se matar.
12 Ma'ato ahowawi Tupana iha'at kahato sio watunug imiky'esat ewy sio yt hap kape yn. Tupana iha'at ahowawi sio wati'atuky'e irania'in aiweky'e hap ewy. Mi'i tupono waku wati'atuky'e miit'in Iesui ewy. Waku aiwe'eg wo aiminug ko'i kai ahehay ko'i kai sio miit'in ky'e hap toĩne'en aikai Iesui miky'esat ewy sio yt Iesui miky'esat ewy i watunug hap ko'i.
12 Falem e vivam como pessoas que serão julgadas pela lei que nos dá a liberdade.
13 Tupana piat miit'in apiheg hap e'at put'ok'e ra'yn turan mi'i hap e'at pe wyti yt kat i ra'yn Tupana kai i'atuehaky'e'i hap meimuẽ waria miit'in yt ehaky'e'i kuap i haria ete. Ma'ato irania'in wo'ohaky'e'i kuap haria kape yt kat i hin i aru i'atu'apiheg hap topyhu'at katupono Tupana tuwehum wo'ohaky'e'i kuap haria ete.
13 Quando Deus julgar, não terá misericórdia das pessoas que não tiveram misericórdia dos outros. Mas as pessoas que tiveram misericórdia dos outros não serão condenadas no Dia do Juízo Final.
14 Pyno uiwyria'in yt naku i ti ahehay wo yn watomohey Iesui katupono yt watomoherep i ahepiat imohey hap miit'in me aiminug wakuap ko'i mi'i pote ti yt kat hamo i ahehay se — Uito atimohey kahato Tupana wato'e. Uito ti Iesui mohey hat sese ai'e hap toĩne'en aikai hawyi yt kat i aiminug wakuap ko'i miit'in ky'e hap moherep hamuat aikai mi'i pote ti yt kat i Iesui mohey hap sese toĩne'en aipy'a pe ma'ato heso rakaria wo watoĩne'en irania'in wanẽtup hawe i'ewyte Tupana wanẽtup hawe.
14 Meus irmãos, que adianta alguém dizer que tem fé se ela não vier acompanhada de ações? Será que essa fé pode salvá-lo?
15 Karãpe put'ok'e ai'yat pe hatek takat Iesui mohey hat yt imi'u i rakat yt hesokpe i rakat hawyi yt kat i watum tope ma'ato wahenoi Tupana pe yn — Pyno waku mehĩ mana ahẽtup aru Tupana pe eipowyro hamuat wato'e yt kat i watum pytkai — Tupana aru epoi mehĩ mana wato'e yt kat i mi'u watum pytkai.
15 Por exemplo, pode haver irmãos ou irmãs que precisam de roupa e que não têm nada para comer.
16 Ma'ato yt kat i watum mote yt karãpe i ta'atumohey ahehay — Uruto ti Iesui mohey kahato haria ai'e hap. Tupana eipainug wato'e yt kat i sokpe ium wywo i'atupowyro hamo hawyi yt ta'atumohey i ahehay — Uruimohey kahato Iesui ai'e hap.
16 Se vocês não lhes dão o que eles precisam para viver, não adianta nada dizer: “Que Deus os abençoe! Vistam agasalhos e comam bem.”
17 Mi'i tã watunug pote yt watomoherep hin i i'atuepe ahepiat Iesui mohey sese hap are. Mi'i pote heso rakaria wo watoĩne'en i'atuwanẽtup hawe i'ewyte Tupana wanẽtup hawe. Uiwyria'in iku'uro rakat nem kahato rakat yt ikahu hin i toĩne'en. Yt uwe miky'esat ewy hin i toĩne'en aikotã i'okpuk nem nakat ewy watoĩne'en aitoria Iesui mohey haria yt hegyi'at i rakaria aito hawyi.
17 Portanto, a fé é assim: se não vier acompanhada de ações, é coisa morta.
18 Mi'i hawyi te'ero'e irania'in ahepe — Ma'ato tukupte'en ni Iesui mohey haria yt kat i ta'atuminug wakuap ko'i e haria. Mi'i hawyi eheso kahato are i'atuepe katupono Iesui mohey hap sese kaipyi tuwẽtem wuat'i waku nug hamuat ko'i are. Yt pote yt kat i Iesui mohey sese hap aikai are i'atuepe. Uito ti atimoherep uhepiat Aika'iwat mohey hap miit'in ky'e hap wywo are.
18 Mas alguém poderá dizer: “Você tem fé, e eu tenho ações.” E eu respondo: “Então me mostre como é possível ter fé sem que ela seja acompanhada de ações. Eu vou lhe mostrar a minha fé por meio das minhas ações.”
19 — Uruto ti uruimohey kahato Tupana i'atu'e uhepe irania'in. Uruimohey sese Tupana wẽtup yn toĩne'en i'atu'e uhepe. Pyno waku mi'i tã watomohey i'atuepe wen ma'ato eiwe'eg wo o katupono i'ewyte ahiag timohey kahato wy wẽtup yn Tupana toĩne'en hap token'ẽ popuo. Ahiagnia timohey Tupana toĩne'en hap wen ma'ato yt Tupana miky'esat ewywuat nug hin i haria wo tukupte'en. Ahiagnia ta'atumohey sa'ag pytkai.
19 Você crê que há somente um Deus? Ótimo! Os demônios também creem e tremem de medo.
20 Yt kan hamo i — Atomohey kahato Tupana wato'e hawyi yt kat i watunug wakuap miit'in me. Mi'i tã watunug pote — Heso kahato rakaria eipe i'atu'e irania'in ahepe te'eruwanẽtup hawe. Ahehay wo yn watomohey Iesui pote yt aiwe'eg hin i aito.
20 Seu tolo! Vou provar-lhe que a fé sem ações não vale nada.
21 Watikuap ta'yn aikotã sa'awy'ite aha'ase'i Aparãu tunug nu kawiat heiam aikope aihũ watiwuk Tupana mowepit hamuat hap ewy. Mi'i hap tote toiporokpun tosa'yru Isaki i'auka hamo Tupana piat ipo'oro hap ewy. Mi'i hawyi mi'i tã iminug kapiat teha'at howawi Tupana hawyi — Waku kahato rakat en Aparãu e Tupana tope. Eminug kaipyi mesup atikuap sese ra'yn uimohey hat sese en e Tupana tope.
21 Como é que o nosso antepassado Abraão foi aceito por Deus? Foi pelo que fez quando ofereceu o seu filho Isaque sobre o altar.
22 — Waku en Tupana katupono aha'ase'i pot timoherep tepiat Tupana mohey hap tominug wo. Imohey hap toimoherep kahato wuat'i pe tominug wo. To'okupitu kahato imohey hap iminug ko'i. I'e hap tutunug hap kaipyi Tupana tikuap tomohey hap sese aha'ase'i pot Aparãu sa'awy'i.
22 Veja como a sua fé e as suas ações agiram juntas. Por meio das suas ações, a sua fé se tornou completa.
23 Aikotã Tupana to'e sa'awy'i hap ewy — Uiwy kahato ti en Aparãu e. Uimohey hat sese ti en e. Hãpyk kahato rakat en uiwanẽtup hawe uiwy e Tupana tope.
23 Assim aconteceu o que as Escrituras Sagradas dizem: “Abraão creu em Deus, e por isso Deus o aceitou.” E Abraão foi chamado de “amigo de Deus”.
24 Uiwyria'in imohey hap toĩne'en ahehay pe yn mote Tupana yt aimohãpyk kuap i katupono uiminug wakuap kaipyi yn watimoherep kuap Tupana mohey hap sese toĩne'en aipy'a pe. Ma'ato yt kat i imohey hap moherep hap aikai waku nug hap ko'i mi'i pote yt toĩne'en i Iesui mohey hap sese aikai ma'ato heso rakaria wo watopyhu'at aito.
24 Assim, vocês veem que a pessoa é aceita por Deus por meio das suas ações e não somente pela fé.
25 Sa'awy'i mana Irapi timoherep kahato Tupana mohey tepiat hap katupono toi'atuporereke to'yat pe typy ok surara Isareu ywania Tupana mipo'oro ko'i sepiok e hanuaria. Mi'iria pe mana Irapi timoherep mu'ap wẽtup i'atupopy hamuat mig'i wo toimoherep i'atuehakyera'at hap katupono irania'in surara tikat mi'iria i'atu'uka hamo. Mi'i hap ewywuat mana Irapi tunug hawyi Tupana tikuap ta'yn tomohey hat ra'yn toĩne'en hap. Mi'i hawyi toiehakyera'at mekewat haryporia yt iwe'eg i rakat wuat'i ihainia'in wywuat ieĩne'en hat pytkai.
25 Foi o que aconteceu com a prostituta Raabe, quando hospedou os espiões israelitas e os ajudou a sair da cidade por outro caminho. Deus a aceitou pelo que ela fez.
26 Pywo ti rat uhekatuwyria yt kat i aipã'ãu pote yt kat hamo i aipiit katupono iku'uro ra'yn. Aheha piat toto hawyi — Iku'uro sese ra'yn i'atu'e. Mi'i hap ewy ti yt kat i miit'in powyro hap Iesui mohey hap moherep hap aikai hawyi iku'uro rakat ewy ra'yn watoĩne'en yt iwese rakat ewy i yt kat nug hat wo i ra'yn watoĩne'en. Yt watimoherep Iesui piat miit'in ky'e hap irania'in me ahegyi'at hamo pote yt kan hamo i wato'e hatek takaria pe — Uruimohey kahato Iesui wato'e ai'e hap. Pywo ti rat uimienoi are uito Tiaku.
26 Portanto, assim como o corpo sem o espírito está morto, assim também a fé sem ações está morta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.