Mateus 24
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NTLH
1 Tej tetz Jesús toj tnejil ja te naꞌbꞌl Dios, kyjaꞌtaq t-xiꞌ, bꞌeꞌx o tzaj laqꞌeꞌy, a awoꞌy t-xnaqꞌtzbꞌin tkꞌatz, ex xi qqꞌmaꞌn te: Kanqex kyejiꞌy junjun tij ja te naꞌbꞌl Dios, tbꞌanilqex wen, qo chijiꞌy.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Tzaj ttzaqꞌwin Jesús qeꞌy: Tbꞌanilqex kye junjun tij ja nchi ok kykaꞌyiꞌn, me twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa tkyaqilx kchi kꞌwel yuchꞌj, ex ntiꞌx jun abꞌj kyjel tibꞌaj juntl, aj tpon tqꞌijil.
2 Então ele disse:
3 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, bꞌeꞌx o xiꞌy tzma twiꞌ wutz Olivos. Tej tkubꞌ qe Jesús, bꞌeꞌx o xi laqꞌeꞌy tkꞌatz qjunalxa, ex xi qqaniꞌn te: QAjaw, qꞌmantza qeꞌy. ¿Jtojtzila bꞌaꞌn tbꞌajjo ikyjo? ¿Ex tiꞌtzila techil kqlaꞌbꞌila, aj chꞌixtaq tula, ex a chꞌixtaq tjapin bꞌaj tkyaqil twutz txꞌotxꞌ?
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Tzaj tqꞌmaꞌn Jesús: Kykaꞌyink kyibꞌa, tuꞌn mix aꞌl jun kubꞌ sbꞌun kyeꞌy.
4 Jesus respondeu:
5 Quꞌn ma nintz te tzul tiꞌj nbꞌiꞌy, ex ok kyqꞌmaꞌbꞌil: Ayiꞌn weꞌ Crist, chichkulaꞌ. Ex ma nintzxjal kꞌwel kysbꞌuꞌn, tuꞌn kyxi lipe kyiꞌj.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Aj tok kybꞌiꞌn tqanil qꞌoj ex aj kybꞌaj ok qꞌoj kyojile junjuntl tnam najchaq, mi chi tzaj xobꞌa, quꞌn ikytzin ilx tiꞌj tuꞌn tbꞌajjo ikyjo. Me naꞌmtaqx tpon qꞌij tuꞌn tjapin bꞌaj tkyaqil.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Quꞌn il tiꞌj tuꞌn tok qꞌoj kyxolile junjun chꞌuq xjal, ex kyojile junjun ma tij tnam. Ex waꞌyaj tzul, ex jniꞌ yabꞌil ex kyaqnajnabꞌ noq jaꞌchaqku.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Me tkyaqiljo kbꞌajil ikyjo, ikytziꞌn tzeꞌnku tnejil tchyoꞌn tkꞌuꞌj jun qya tukꞌa tal.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 Quꞌn ex kchi xel qꞌoꞌn toj kyqꞌobꞌ kawil, tuꞌn kybꞌaj jubꞌchiꞌn kyuꞌn, ex okpe kchi kꞌwel bꞌyoꞌn junjun kyeꞌ kyuꞌn. Ex kykyaqilxjal kchi elil ikyꞌin kyeꞌ tuꞌn npaja.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Kyojjo qꞌij anetziꞌn, nimxte kyjel ttzaqpiꞌn kynimbꞌil, ex kbꞌajil kyikyꞌin kyibꞌ, ex kchi bꞌaj okil meltzꞌaj kyiꞌjx.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Ex kchi ul xjal sbꞌul, a kbꞌaj okil kyqꞌoꞌn kyibꞌ qa chqꞌonqe tuꞌn Dios. Ex nimxxjal kꞌwel kysbꞌuꞌn.
11 Então muitos falsos
12 Noq tuꞌn tpajjo ikyjo, ex tuꞌn nimku il kbꞌantil, nimxlaxjal k-elil tqꞌaqꞌbꞌil tkꞌuꞌj tiꞌj juntl.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Me ankye teꞌ kweꞌbꞌilx wen, ajxi tpon tqꞌijil, apente kletiljo.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Aj telpin bꞌaj tyolajtzjo Tbꞌanil Tqanil Tkawbꞌil Dios tkyaqil twutz txꞌotxꞌ, tuꞌntzin ntiꞌx jun chꞌuqxjal, a mit tzꞌel tnikyꞌ tiꞌj. Atzin qꞌijjo japin bꞌaj tqꞌijil tkyaqil.
14 E a boa notícia sobre o
15 Tuꞌnpetziꞌn, k-okil kykaꞌyiꞌn tzeꞌnkuꞌ kubꞌ ttzꞌibꞌin Daniel, a yolil Tyol Dios ojtxe, tiꞌj jun ichin, a kꞌwel tbꞌinchin tkyaqil, me tixqex toj Najbꞌil Xjanxix toj tnejil ja te kynaꞌbꞌl Judiy Dios (aj tkux kyujinjiꞌy luꞌn, tzꞌelku kynikyꞌa te).
15 E Jesus continuou:
16 Aj tok kykaꞌyiꞌn jniꞌjo lo, tkyaqilxjal iteꞌ toj txꞌotxꞌ te Judey, bꞌeꞌx chi xel oq toj kꞌul.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Ex atzin xjal, a tokxtaq twiꞌja, nlay taqꞌ ambꞌil tuꞌn tkuꞌtz qꞌilte jun tiꞌ te tuja.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Ex ikyxljo, a tzmataq n-aqꞌnin toj ttxꞌotxꞌ, mi taqꞌ ambꞌil tuꞌn tul qꞌilkye t-xbꞌalin tja.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 ¡Ayexjo tal qya, ayeꞌ chꞌixtaq kykubꞌ tzꞌaq, ex ayeꞌ tzmataq nbꞌaj miꞌẍin kyal!
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Chi naꞌn Dios, noqit nya toj jbꞌalilku, mo tojku jun qꞌij te ajlabꞌl kubꞌ tzꞌaqe ikyjo.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Quꞌn nimkux jun kyixkꞌoj kkyꞌelix kyuꞌnxjal, a bꞌajxi kylaꞌye tukꞌaxjo tzajlin xkye twutz txꞌotxꞌ, ex mixla kqlaꞌbꞌil juntl majl, aj tjapin bꞌaj tkyaqil.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Quꞌn noqit mi tzꞌajtz tajsin Dios kyiꞌjjo qꞌij anetziꞌn, mixitla aꞌlx jun aku kyij anqꞌin. Me ok ajitz tajsin Dios, noq tuꞌn tqꞌaqꞌbꞌil tkꞌuꞌj kyiꞌjjo o chi jaw tskꞌoꞌn.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 Qa at jun saj qꞌmante kyeꞌy kyojjo qꞌij anetziꞌn: Lu Crist lo, mo qa: Luꞌ at tzachiꞌn, qa chiꞌ, mi txi kynimiꞌn.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Quꞌn chi ul sbꞌul k-okil kyqꞌoꞌn kyibꞌ te Crist, mo te jun xjal tzeꞌnku jun yolil Tyol Dios ojtxe. Ex okpe kꞌwel kybꞌinchin nim techil kyipin, noq tuꞌn kysbꞌetkuxjal kyuꞌn. Ex okpela k-okil kynikyꞌin tuꞌn kykubꞌjo skꞌoꞌnqe tuꞌn Dios, me nlay chi kubꞌ.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Tuꞌnpetziꞌn, ma txi nqꞌmaꞌn kyeꞌy naꞌmtaq tuꞌn tul kanin ikyjo.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 Ex qa ma tzaj qꞌmaꞌn kyeꞌy: Lu at toj kꞌul, qa chiꞌ, mi cheꞌxa lolte. Ex qa ma tzaj kyqꞌmaꞌn: Ku kytzaja. Lu at tuja, qa chiꞌ, mi txi kynimiꞌn.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Quꞌn ikytzin k-ikyꞌile tzeꞌnku jun xloqꞌlin kyaꞌj qꞌanchaꞌl toj tkyaqil twutz kyaꞌj; ktzajil qoptzꞌaj toj tjawitz qꞌij ex toj telix qꞌij. Ex tkyaqil xjal kxel kaꞌyin weꞌy, ayiꞌn, a Tkꞌwal Ichin, aj wula.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Jun paqx k-elil tqanil, ikyxjo tzeꞌnku tqanil jun kyimnin n-el kyxol kꞌutz.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 Noqx aj kybꞌajjo qꞌij ikyjo te yajbꞌil, k-okil qloljix twutz qꞌij, ex mi kꞌantl yaye. Ex jniꞌ qeꞌ cheꞌw kchi kꞌwelitz tzꞌaq twutz txꞌotxꞌ. Ex tkyaqiljo jniꞌ at twutz kyaꞌj okx chi luꞌlilx.
29 Jesus disse:
30 Ex kylaꞌbꞌila twutz kyaꞌj a techiljo ayiꞌn Tkꞌwal Ichin, aj wula. Tkyaqil xjal twutz txꞌotxꞌ kchi bꞌaj jawil oqꞌ, aj nxi kykaꞌyin a ayiꞌn Tkꞌwal Ichin, aj ntzaja toj muj twutz kyaꞌj tukꞌa tkyaqil wipiꞌn ex jniꞌ nqoptzꞌajiyila.
30 Então o sinal do
31 Ex tukꞌa tkyaqil tqꞌajqꞌojil chun, kchi tzajil nsmaꞌn n-angela, tuꞌn kyok chmetjo jniꞌ skꞌoꞌnqe wuꞌn toj tkyaqil twutz txꞌotxꞌ.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 Kykaꞌyinkjiꞌy techil tiꞌj tqan iw: Aj ttzaj xulin tal tqꞌobꞌ, ex aj tzaj poqꞌle t-xaq, antza k-elile kynikyꞌa te, qa chꞌix tul kanin tqꞌijil.
32 Jesus disse ainda:
33 Ikyxsintzjo, aj tok kykaꞌyiꞌn tkyaqiljo luꞌn, tzꞌelku kynikyꞌa te, qa chꞌix tpon tqꞌijil tuꞌn wula juntl majl.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, a naꞌmxtaq kybꞌaj kyimxjal, a iteꞌ tojjo tqꞌijil jaꞌlin, aj t-xi xkyejo jniꞌ luꞌn.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 A kyaꞌj ex txꞌotxꞌ ok kchi bꞌajil, me mex weꞌ Nyol nlayx chi kyijx kyeꞌ, tuꞌn mi chi japin bꞌaje.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 Me alkye qꞌij ex alkye or chin ula, mix aꞌl teꞌ bꞌilte, mixpe aye angel toj kyaꞌj, mixpe ayinkuy, a Kꞌwalbꞌaj te Dios; qalaꞌ oꞌkx te nMan bꞌilte.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Quꞌn ikytziꞌn tzeꞌnkuj bꞌaj kyojjo qꞌij te Noé, ex ikytzin kbꞌajiljo, aj wula, ayiꞌn Tkꞌwal Ichin.
37 A vinda do
38 Quꞌn ikytziꞌn tzeꞌnqej qꞌij, tej naꞌmtaq ttzaj qꞌaqabꞌil; kykyaqil xjal twutz txꞌotxꞌ nchi bꞌaj waꞌntaq, ex nchi bꞌaj txꞌujtetaq, ex nchi bꞌaj mejetaq, ex nchi bꞌaj xi kyqꞌoꞌntaq kykꞌwal toj mejebꞌlin, tzmaxi teꞌ kyokx Noé toj ma tij bark.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Me ntiꞌx bꞌiꞌn kyuꞌn, teꞌ ttzaj qꞌaqabꞌil kyibꞌaj, ex bꞌeꞌx bꞌajxi mulqꞌaj toj aꞌ kykyaqilx. Ikytzin kbꞌajiljo, aj wula ayiꞌn, a Tkꞌwal Ichin.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Tojjo qꞌij anetziꞌn, kabꞌe ichin nchi aqꞌnintaq toj kytxꞌotxꞌ. Jun teꞌ kxel qꞌiꞌn, ex jun teꞌ kyjel.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Ex kabꞌe qya nchi cheꞌn junx tiꞌj kyka. Ex ikyxjo, jun teꞌ kxel qꞌiꞌn, ex jun teꞌ kyjel.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Kyutzꞌlinku kyibꞌa toj kynimbꞌila. Quꞌn mi bꞌiꞌn kyuꞌn alkye or kchin ula, a ayiꞌn kyAjawiꞌy.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Tzꞌeltzin kynikyꞌa te: Noqit bꞌiꞌn tuꞌn jun tajaw ja, jniꞌ or tuꞌn tkanin ileqꞌ qnikyꞌin, matla kubꞌ tutzꞌlin tibꞌ, tuꞌn mi tzꞌokxi ileqꞌ elqꞌil toj tja.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Tuꞌntzintzjo ikyjo, kybꞌinchinku kyibꞌa, quꞌn ntiꞌkux toj kynabꞌla aj wula, ayiꞌn Tkꞌwal Ichin.
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 ¿Ankye teꞌ aqꞌnil tzꞌaqle ex sakꞌ? Ok kyjel qꞌoꞌn teꞌ tuꞌn tajaw ja, aj t-xiꞌ toj jun tbꞌe, te nejinel kyxoljo txqantl, tuꞌn t-xi tqꞌoꞌn kywa noqx aj tpoꞌn ambꞌil te wabꞌj.
45 Jesus disse ainda:
46 Kyꞌiwlinxix teꞌ aqꞌnil, qa nbꞌinchintaq tiꞌjjo taqꞌin toj tumil, aj tuljo tajaw ja.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, bꞌeꞌx kxel tqꞌoꞌn tajaw ja toklin te nejinel tibꞌaj tkyaqiljo at te.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Me qa nya wenjo aqꞌnil, exsin qa chiꞌ kyjaluꞌn toj tanmin: Yajla tzul tajaw ja.
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Exsin tzꞌok tentz bꞌyol kyeꞌ tukꞌa, ex tzꞌok tukꞌlin tibꞌ loꞌl ex txꞌujtil kyukꞌa txꞌujtinel.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Me ntiꞌkux toj tnabꞌl, tej tpon tajaw ja, quꞌn ntiꞌxtaq bꞌiꞌn tuꞌn.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Ex kꞌwel kawin kujxix wen, majx kxel smaꞌn toj qꞌaqꞌ te jun majx, junx kyukꞌa xmiletzꞌ, jaꞌ k-oqꞌile, ex kchi juꞌchꞌile tste tuꞌn kyixkꞌoj.
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.